/Mirovinska reforma stupa na snagu: Ovo su najvažnije promjene

Mirovinska reforma stupa na snagu: Ovo su najvažnije promjene

Od 1. srpnja na snagu stupaju izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Mirovinska reforma je u Saboru usvojena većinom glasova, a odbijeni su svi amandmani oporbe i prihvaćen jedino Vladin, prema kojem se omogućuje 12 godina staža obiteljima koje su 10 godina obavljale udomiteljstvo. Ovim mjerama Vlada želi ostvariti cilj da prosječna mirovina iznosi 800 eura do kraja mandata.

Ovom reformom povećavaju se invalidske mirovine za oko 10 posto, a najniža se povećava za tri posto. Sada se uvodi i godišnji dodatak, odnosno 13. mirovina. Mijenjaju se uvjeti bonifikacija i penalizacije, a umirovljenici će sada moći raditi na puno radno vrijeme, ali pod uvjetom da primaju pola mirovine.

Mijenja se formula usklađivanja mirovina pa umjesto sadašnjih 70:30, uvodi se stopa 85:15 prema povoljnijem indeksu. Vlada poručuje kako će ovime osigurati primjereniji rast mirovina u odnosu na rast plaća i potrošačkih cijena, a ovakva formula usklađivanja vrijedi za sve umirovljenike iz prvog stupa, piše Mirovina.hr.

Povećavaju se invalidske mirovine za 218 tisuća korisnika i to u prosjeku za 74 eura, što je rast od oko 10 posto, a primjena kreće od 1. siječnja 2026.  godine. Također, rastu i najniže mirovine, oko tri posto. Dolazi do jedne promjene i kod obiteljskih mirovina. Naime, briše se uvjet za postojanje izvanbračne zajednice najranije na dan 28. ožujka 2008., kako bi i izvanbračni partneri mogli koristiti obiteljsku mirovinu.

Foto: Pixabay (ilustracija)

Godišnji dodatak i povećanje staža za dijete

Uvodi se i godišnji dodatak na mirovinu za sve korisnike mirovine, odnosno 13. mirovina. Taj dodatni iznos se računa po formuli broj godina staža puta novčani iznos koji će odrediti Vlada u listopadu.

Također, do sada je Zakon o mirovinskom osiguranju omogućavao šest mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete, a sada se taj staž povećava na 12 mjeseci. Cilj ove mjere je smanjivanje rodnih razlika između mirovina žena i muškaraca. Međutim, samo buduće umirovljenice dobit će 12 mjeseci dodatnog staža za svako dijete.

Žene koje su se umirovile nakon prošle reforme od siječnja 2019. dobivaju 6 mjeseci, a sve umirovljene žene prije 2019. ne dobivaju ništa. Usvojen je amandman Vlade koji omogućuje 12 mjeseci dodanog staža tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koje su najmanje 10 godina obavljali udomiteljstvo.

Foto: Pixabay (ilustracija)

Ukida se penalizacija

Vlada dulji rad potiče ukidanjem ograničenja prava na bonifikaciju od 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada nakon stečenih uvjeta za starosnu mirovinu. Bonifikacija će se moći dobiti i za razdoblje dulje od pet godina, a ostvarit će je osobe s manje 35 godina staža, što su dosad bila ograničenja. Procjenjuje se da će to povećati mirovine za oko 40 eura.

Novim zakonom se ukida penalizacija za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina, što će u prosjeku donijeti povećanje mirovine od 57 eura za 127 tisuća korisnika.

Prema izmjenama Zakona sada umirovljenici imaju mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima koji se tako zaposle s navršenih 65 godina života Obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu raditi u punom radnom vremenu sa 65 godina uz istovremenu isplatu pola mirovine bez zatvaranja obrta/djelatnosti.

mšm

Foto: Pixabay (ilustracija)