„Mladi su u posljednjih nekoliko godina sve aktivniji i rekla bih kako su oni pasivniji u manjini. Možemo vidjeti kako mladi pokreću sve više inicijativa i projekata, bave se aktivizmom, ali pokušavaju sudjelovati i u donošenju odluka“ rekla nam je Kaja Pavlinić, predsjednica Udruge Forum za održivi razvoj Zeleni prozor. Udruga je to koja kroz razne projekte i događanja već više od 10 godina obrazuje mlade o zelenim temama.

U razgovoru za Generaciju, Kaju smo upitali jesu li mladi u Hrvatskoj danas svjesni klimatskih promjena, jesu li zelene teme IN, bore li se mladi za okolišnu pravdu, što sve radi Zeleni prozor te kako svatko od nas može svojim primjerom pridonijeti pozitivnim promjenama i zaštiti okoliša.

Kada i s kojim ciljem je nastao Zeleni prozor?

Udruga Forum za održivi razvoj Zeleni prozor postoji još od 2010. godine, a trenutno ju čini Upravni odbor zajedno s oko 30 članova – studenata i mladih profesionalaca iz raznih dijelova Hrvatske, s različitim pozadinama i interesima.

Ciljevi udruge su primarno obrazovati mlade o zelenim temama – uključujući i one “mainstream” zelene teme poput klimatskih promjena i zaštite okoliša, ali i teme poput ljudskih prava, feminizma, demokracije te aktivnog građanstva, koje ne zvuče na prvu kao da su zelene. Također, cilj udruge je generalno potaknuti mlade da se aktivnije uključe u svoju zajednicu.  

Koliko su mladi danas educirani o zelenim temama i jesu li one IN?

Rekla bih da su IN više nego ikad prije i da polako te teme prelaze u “mainstream”. Ipak, čini mi se kako još uvijek premalo mladih shvaća ozbiljnost situacije u kojoj se trenutno nalazimo. Nažalost, radi se o stvarnoj prijetnji za nas i našu djecu te fenomenu koji može ozbiljno ugroziti našu dobrobit i svakodnevicu.

Drago nam je da vidimo kako iz godine u godinu drastično raste interes za projektima i događajima koje organiziramo.

 Već šestu godinu održavate European Green Activists Training. O čemu je riječ i koje su glavne teme?

Radi se o projektu koji financijski podržava fondacija Green European Foundation. Odradili smo već šest izdanja kroz šest godina, a kroz nekoliko mjeseci počinjemo i s provedbom sedmog izdanja. Budući da svake godine primamo oko 20 sudionika, kroz ovaj je projekt prošlo već više od 120 mladih. Projekt je postao i vrlo kompetitivan – prošle smo godine imali više od 200 prijavljenih za samo 20 mjesta.

Glavni cilj projekta je opremiti sudionike s potrebnim znanjima i vještinama koji su im potrebni kako bi postali aktivniji u svojoj zajednici i bavili se kvalitetnim aktivizmom. To postižemo kroz nekoliko nacionalnih treninga (vikendi koje provodimo u domu Crvenog križa na Sljemenu), a sve kulminira studijskom posjetom europskim institucijama u Bruxellesu.

Neke od glavnih tema kojima se, uz mnoge druge, bavimo su: donošenje odluka na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini; ljudska prava i feminizam; okolišna pravda, zaštita okoliša i klimatske promjene; medijska pismenost; aktivizam i aktivnost na društvenim mrežama; zelene politike.

Prethodnih godina ste izdali i zanimljivu publikaciju „Novi put u zelenu budućnost“. Koje su vam teme bile u fokusu?

“Novi put u zelenu budućnost” je publikacija koju smo objavili prije nekoliko godina kao sažetak tema o kojima smo raspravljali tijekom tog izdanja projekta European Green Activists Training. Pokrili smo neke od tada vrlo relevantnih tema, a to su klimatske promjene, povezanost okoliša i ljudskih prava, Europski stup socijalnih prava, radnička prava, borba protiv korupcije i naša vizija EU u 2030. Radi se o temama koje zapravo rijetko tko prolazi s mladima, jer smatraju kako su “prekomplicirane” da bi ih mladi shvatili, a mislim da nikog zapravo ni ne zanima mišljenje mladih na te teme.

Mi smo se upravo zato odlučili uhvatiti u koštac s ovim temama i zainteresirati mlade za njih. Mogu reći da nam je zbilja uspjelo – u svom radu se ne bojimo otvarati teške teme i pokušavati pronaći perspektivu mladih u njima.

Nedavno ste održali konferenciju “Okolišna demokracija: Izazovi i perspektive”. Koji je bio cilj konferencije i kakav je bio odaziv mladih?

Konferencija je održana 25. ožujka ove godine u sklopu projekta “Future of Eastern Europe and (Eco)Democracy”, koji smo također organizirali s fondacijom Green European Foundation. Cilj konferencije je bio okupiti mlade i približiti im pojam i koncept okolišne demokracije. To smo postigli kroz tri panela na temu održivih gradova, glasa mladih za okolišnu pravdu te povezanosti i utjecaja okolišnih i demokratskih vrijednosti na Istočnu Europu.

Očekivali smo da bi konferencija mogla biti zanimljiva mladima, no definitivno nismo očekivali da ćemo 35 mjesta popuniti u manje od 48 sati. Uspjeli smo osigurati još dodatnih 20-ak mjesta, pa smo tako okupili 55 mladih na konferenciji. Povratne informacije su odlične, a zaključak je kako budućnost nosi puno izazova i neželjenih posljedica klimatskih promjena, ali još uvijek postoji mnogo toga što kao društvo možemo učiniti.

Znaju li mladi što je to energetska učinkovitost i koji su primjeri iz prakse, to jest, kako mladi mogu pridonijeti zaštiti okoliša?

Definitivno mislim da se u tom području može još puno toga učiniti i da definitivno moramo dodatno raditi na informiranju mladih o zelenim temama. Ni sama nisam ekspert za ovu temu,  ali definitivno smatram kako svaka individualna akcija doprinosi sveukupnoj zaštiti okoliša. Ako smo mi pojedinci, primjerice, osviješteni pa ne bacamo smeće svuda oko nas dok putujemo ili se nalazimo u prirodi, već sam taj malen čin doprinosi mnogo.

Kada pričamo o energetskoj učinkovitosti, tu bih ipak odgovornost prebacila na institucije umjesto na pojedince, jer često pojedinci i nemaju toliki utjecaj osim promjena svakodnevnih navika.

Bore li se mladi za okolišnu pravdu ili su više pasivni?

Mladi su u posljednjih nekoliko godina sve aktivniji i rekla bih kako su oni pasivniji u manjini. Možemo vidjeti kako mladi pokreću sve više inicijativa i projekata, bave se aktivizmom, ali pokušavaju sudjelovati i u donošenju odluka. To je nešto što moramo nastaviti.

Vaša poruka mladima za kraj – kako mogu svaki dan aktivno pridonijeti pozitivnim promjenama i očuvati okoliš?

Rekla bih da je sve u balansu. Moj je osobni stav da je odgovornost podijeljena između pojedinaca, donositelja odluka i velikih korporacija. Svatko od nas može inkorporirati neke jednostavne navike u svoju svakodnevnu rutinu, poput pravilnog razvrstavanja smeća i nastojanja da produciramo što manje smeća, ali mislim da se zavaravamo ako smo uvjereni kako će kruti šampon i četkica za zube od bambusa spasiti svijet.

Zbog toga mislim kako je bitno jednak, ako ne i veći, trud uložiti u zagovaranje i “dosađivanje” donositeljima odluka, jer takve odluke imaju značajno veći utjecaj na našu zajednicu i naš okoliš.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Zeleno nije samo moda!“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.