U povodu Međunarodnog dana djeteta koji se obilježava u petak, 20. studenog 2020., dokumentarni film “Jedna od nas” nagrađivanog redatelja i scenarista Đure Gavrana moći će se besplatno pogledati na službenoj stranici filma u periodu od 20.00-24.00 sata.
Film je inspiriran potresnom pričom na temu seksualnog zlostavljanja djece koje se, prema istraživanjima, događa svakom petom djetetu. Radnja se odvija za vrijeme petnaeste godišnjice mature i prikazuje reakcije razrednih kolega na spoznaju da je kolegica s kojom su četiri godine išli u razred srednje škole žrtva obiteljskog seksualnog zlostavljanja.
Jedan od sudionika večere i protagonist filma je i Đuro Gavran koji je istaknuo kako ovim filmom želi podići svijest o problematici seksualnog zlostavljanja djece kako bi se, u konačnici, pomoglo žrtvama nasilja u suočavanju s posljedicama takvog traumatičnog iskustva.
Dva cilja: podizanje svijesti i prevencija
Tim je povodom pokrenuta i kampanja koja ima dva cilja. Jedan je osvještavanje javnosti o problemu i poticanje žrtava da progovore o svojoj traumi te pokrenu proces zalječenja, a drugi je uvođenje programa prevencije seksualnog nasilja u osnovne i srednje škole kao dio obaveznih školskih preventivnih programa. Naime, programima prevencije i prepoznavanja seksualnog nasilja i uznemiravanja bavi se nekolicina udruga, ali ista nije dio sustavne edukacije unutar školskog obrazovnog sustava. Mnogoj djeci upravo ovakvi programi pomažu da osvijeste svoju poziciju žrtve jer neka su premala da bi razumjela da to što im se događa nije normalno i nije u redu, ističe Đuro Gavran.
Velikih 90 posto zlostavljanja nikad se ne prijavi
A da tako ne treba biti govore podaci koji su alarmantni i ponižavajući. Svako peto dijete doživjelo je neko oblik seksualnog zlostavljanja, 85 posto počinitelja je osoba bliska žrtvi, 90 posto zlostavljanja ne bude nikada prijavljeno ili otkriveno te da samo četiri posto slučajeva ima materijalne dokaze. Žrtvama je u prosjeku potrebno čak 13 godina da progovore, a često su uzrok tome i reakcije osobe od povjerenja kojoj se dijete odlučilo povjeriti. Najčešće su to sumnja, negiranje i relativiziranje djetetovog iskaza pa do agresivnosti prema počinitelju.
Sve je to prikazano i u filmu “Jedna od nas” snimljenom na stvarnoj godišnjici mature. O motivima za snimanje filma te pokretanja kampanje Đuro Gavran kaže: “Uoči petnaeste godišnjice mature jedna razredna kolegica nam je mailom poslala pismo u kojem iznosi svoju šokantnu životnu priču. Čitajući to pismo sve više sam tonuo u čudan raspon negativnih emocija i stanja šoka, bijesa, ljutnje, mržnje. Toliko stravično, a tako blisko i tako neprimjetno da me hvatala jeza od pomisli da smo četiri godine zajedno išli u razred, a da nitko od nas ništa nije primijetio. Iz tog emotivnog kaosa ispunjenog nevjericom, boli, ljutnjom, osudom, neprihvaćanjem, propitivanjem, shvatio sam da je jedini suvisli odgovor na to pismo da napravim film. Od samog početka sam znao da ne želim raditi film o njenom slučaju, već o našoj nemoći da prihvatimo koliko je problem seksualnog zlostavljanja djece prisutan u našem društvu i kako se teško suočavamo s njim”.
Projekcije za maturante
Kako bi se potakli razgovori o ovoj osjetljivoj temi maturanti iz cijele Hrvatske mogu prijaviti svoj razred za besplatno gledanje filma i online Q&A događaj s autorom filma i stručnom osobom iz prevencije seksualnog nasilja. Prvi krug prijava je do 20. studenoga putem poveznice kampanje.P
Na stranici filma, kao dio kampanje, nalaze se i videa i tekstovi stručnjaka o različitim aspektima problema seksualnog zlostavljanja djece. Tu su, među ostalim, odgovori na pitanja tko su zlostavljači i zašto djeca šute te savjeti kako razgovarati s djetetom kada nam se povjeri, što sve može biti vrlo korisno roditeljima, nastavnicima, trenerima, pedijatrima, odgajateljima i svim drugim osobama koje rade s djecom.
Stručnjaci koji sudjeluju u kampanji i kojima se može obratiti za pomoć putem kontakata na stranici su udruga Ženska soba, Hrabri telefon, RED BUTTON – Online prijava zlostavljanja djeteta i Hotline Centar za sigurniji Internet.
Zakonski okviri trenutno su nedostatni
Uoči Europskog dana zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja reagirala je i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević te pozvala je na donošenje posebnog propisa kojim bi se regulirala zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.
Riječ je o obveznoj provjeri prethodne osuđivanosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom u svim područjima u kojima se organiziraju aktivnosti s djecom, a preporuku za donošenje posebnog propisa pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević uputila je predsjedniku Vlade i Ministarstvu pravosuđa, piše direktno.hr.
Istaknula je da je prethodna osuđivanost za određena kaznena djela propisana kao zapreka za obavljanje poslova u pojedinim područjima, poput odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, udomiteljstva, sporta, volonterstva i dr., ali i upozorila da postoje pravne praznine koje omogućuju da osuđeni počinitelji seksualnih delikata i dalje dolaze u kontakt s djecom.
Također, dodala je, postoje područja u kojima uopće nisu regulirane zapreke ni potreba prethodne provjere u Kaznenoj evidenciji, primjerice, rad udruga čiji su korisnici djeca. U tom smislu, navela je, neregulirano područje su i različite usluge za djecu, poput organizirane igre i čuvanja djece, sportskih i glazbenih igraonica, poduke za djecu, dječjih kampova i sl., koje također ne podliježu provjeri prethodne osuđivanosti osoba koje na taj način dolaze u kontakt s djecom. Roditelji čija djeca koriste takve usluge to uglavnom ne znaju te im povjeravaju djecu uvjereni da je riječ o djelatnostima koje su pod nadzorom države, navela je.
“Seksualno iskorištavanje i zlostavljanje među najtežim su oblicima kršenja prava djeteta, koji ostavljaju neizbrisiv trag u djetetovu sjećanju i razvoju”.
Međutim, upozorila je, u tom segmentu društvo nerijetko zakazuje: dopušta se da se počinitelji seksualnog nasilja nad djetetom brane sa slobode, dijete-žrtva nije na odgovarajući način zaštićeno od počinitelja, ne dobiva primjerenu pomoć i podršku, a nerijetko doživljava i osudu okoline, stigmatizaciju te narušavanje privatnosti, ponekad i kroz senzacionalističko izvještavanje medija.
Traumatiziranje žrtve, kazala je, pojačava se kroz kazneni postupak koji traje i po nekoliko godina, a kad konačno dođe do presude, za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču se vrlo blage kazne.
Unatoč pomacima u kaznenom zakonodavstvu pooštravanjem sankcija, sustav zaštite djece od seksualnog nasilja još nije kvalitetno uspostavljen, osobito u pogledu zaštite djece od pravomoćno osuđenih počinitelja seksualnog nasilja nad djecom.
“Na takvu zaštitu djece Hrvatsku obvezuje Konvencija Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja te Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, koje obvezuju državu da onemogući prethodno osuđivanim počiniteljima seksualnih delikata nad djecom da obavljanjem određenih poslova dođu u kontakt s djecom”, zaključila je Pirnat-Dragičević.
bkk
Foto: Jedna od nas
