“Predano radimo na stvaranju aktivnog građanstva koje teži rješavanju problema i podizanju svijesti o značaju zdravog okoliša za zdrav život”, poručili su iz Eko Pana. Udruga je to koja već 20 godina kontinuirano radi u području edukacije djece i odraslih o okolišu i prirodi.
Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode (Eko Pan) je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje čija je misija edukacija o ekologiji, zaštiti prirode i okoliša, promicanje načela održivog razvoja te organiziranje i sudjelovanje u zaštiti okoliša na području Karlovačke Županije. Ekološka sekcija Pan SKUC-a Braća Radić osnovana je 1998. godine, a 22. veljače 2002. godine odlukom članova započinje s radom kao samostalna udruga pod nazivom Ekološko društvo Pan – Karlovac.
Kontaktirali smo Jasminu Čolić i Ivanu Francišković Olrom iz Udruge kako bismo saznali više o interesu mladih za zelene teme, što sve Eko Pan čini po pitanju edukacije o ekološkim temama, koje sve akcije i kampanje provode kako bi očuvali okoliš i širili svijest o klimatskim promjenama te što bi poručili mladima u Hrvatskoj vezano uz brigu za okoliš.
Koliko su mladi u Hrvatskoj upoznati sa zelenim temama? Kakva je situacija u Europi?
Sudeći po dostupnosti tehnologija, čijem napredovanju svjedočimo iz dana u dan, naročito instant komunikacijskih alata i kanala, nedvojbeno se može reći da su informacije o “zelenim temama” nadohvat ruke svima onima koji se za iste zanimaju. Da se svijest mijenja i kod mladih pokazuju pokreti poput Fridays for Future i Extinction Rebellion koji postoje i u Hrvatskoj. Mnogo digitalnog sadržaja na temu održivosti svakodnevno se stvara i dijeli, “lajka” i komentira, te su se u zeleno obojali i neki influenseri. Koliko sve pobrojano ima stvarnog utjecaja na kako lokalne tako i globalne politike tema je za drugu raspravu kao i pitanje koliko mladi uistinu razumiju Europski zeleni plan i druge globalne agende.
Što sve Eko Pan čini po pitanju ekoloških tema i mladih? Na koje načine ih educirate o klimatskim promjenama i sličnim važnim temama koje se tiču zaštite okoliša?
Eko Pan je prije dvije godine pokrenuo jedinstveni oblik društvenog poduzetništva. Temeljene na pomno izrađenim kurikulumima nudimo tri grupe usluga: Šumska škola, Zelene vještine i Šumski rođendan. Svrha usluga je djeci, ali i odraslima pružiti oblik učenja i stjecanja korisnih znanja i vještina kroz igru, zabavu i dublje razumijevanje prirode. Radi se o iskustvenom i praktičnom učenju, a iskustvo smo stjecali tijekom dvadeset godina kontinuiranog rada u području edukacije o okolišu i prirodi. Surađujemo s odgojno-obrazovnim i javnim ustanovama, a usluge edukacije iz područja zelenih vještina nudimo i malim i srednjim poduzećima.
Je li istina da se kroz formalno obrazovanje nedovoljno govori o klimatskim promjenama. Smatrate li da je mladima otežan pristup informacijama o toj temi?
Važnije pitanje bi bilo koliko u okviru obrazovnog sustava djeci i mladima nudimo mogućnost boravka i učenja o prirodi. Naime, jako puno govorimo o značaju odgovornog ponašanja prema okolišu i prirodi kako bismo smanjili ili usporili utjecaj klimatskih promjena. Međutim, odgovornost mora od nekud dolaziti, temeljiti se na određenom znanju i svijesti o pripadnosti jednoj živoj cjelini. Upravo zato smo pokrenuli naše društveno poduzetništvo Klijanac i Pup, naše usluge doprinose stjecanju povezanosti sa živim svijetom.
Osim toga, Eko Pan je početka svog djelovanja uključen u Mrežu Zelenih telefona. Primamo pozive građana koji primjećuju probleme u okolišu, komuniciramo i surađujemo s nadležnim službama i dajemo podršku građanskim inicijativama. Dakle, predano radimo na stvaranju aktivnog građanstva koje teži rješavanju problema i podizanju svijesti o značaju zdravog okoliša za zdrav život.
Vaša poruka mladima u Hrvatskoj. Kako mogu biti pokretači pozitivnih promjena i brinuti o zaštiti okoliša?
Da bi uopće bili pokretači pozitivnih promjena u društvu, mladima treba omogućiti stjecanje znanja o civilizacijskim putevima razvoja, vrijednosti i povezanosti čovjeka i živog svijeta u cjelini, te kako prepoznati i doživjeti sebe kao dio te cjeline. Tako će moći svoju energiju, kreativnost, inovativnost i entuzijazam kanalizirati kroz aktivan doprinos i sudjelovanje u društvu i društvenim promjenama, umjesto pasivnog konzumiranja već ponuđenog.
Ovo se ne odnosi samo na mlade, već na sve nas. I da zaključimo pozitivnim – sve veći broj ljudi, a među njima naročito mladih prepoznaje vrijednost jednostavnog i održivog življenja. Od biranja ‘second hand’ stvari, svjesnijeg pristupa prehrani do boravka, pa i života u takozvanom prirodnijem okruženju, sve su to individualne promjene koje polako mijenjaju kolektivni doživljaj svijeta i života.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Eko Pan
*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Zeleno nije samo moda!“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.
