U seriji tekstova o zapošljavanju mladih u Hrvatskoj, na portalu Zaposljavanje.mimladi.hr razgovarali su sa studenticom Elenom Svib koja je završna, odnosno peta godina na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a trenutno je i zaposlena kao studentica u tvrtki koja je pružatelj usluga automatske obrade podataka u procesima provođenja zaštite autorskih prava.
Elena je na samom početku razgovora istaknula kako je na završnoj godini diplomskog studija politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a na pitanje kako se i zašto odlučila za političke znanosti, rekla je: „Nakon završene srednje škole i napisane mature nisam bila sigurna što želim upisati. Zapravo, možda pomalo apsurdno – znala sam što točno ne želim upisati.“
Mladima je danas većinom teško odučiti se kojim smjerom obrazovanja žele ići, a često se njihove želje ne poklapaju sa situacijom na tržištu rada, pa mnogi tako svoje obrazovanje usmjeravaju na temelju toga. Ipak, postoje i oni koji ne žele žrtvovati svoje snove.
Elena je za portal Zaposljavanje.mimladi.hr opisala proces donošenja odluke u kojoj je krenulo njezino životno usmjerenje.
„Razmišljajući o velikoj mogućnosti potencijalnih fakulteta, moj prvi izbor ubrzo je postala politologija. Vodila sam se prvenstveno kategorijom da mora biti društveni fakultet koji spaja različita područja poput povijesti, sociologije, politike i ekonomije. Tako da je odjednom jedini prihvatljivi izbor postala politologija. Moram priznati da sam pri odabiru fakulteta imala veliku potporu obitelji, ali naravno postojala je bojaznost onog pitanja: „Što nakon toga?“ Ipak, bila sam ustrajna i neustrašiva u svojoj odluci i priznajem da nakon pet godina nisam požalila iako sam svjesna da ću se nakon završetka fakulteta morati malo više potruditi na tržištu rada“, istaknula je mlada sugovornica.
Stjecanje radnog iskustva za vrijeme studiranja
Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje, u pravilu, najduže jednu godinu ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, zbog stjecanja uvjeta za polaganje (pripravničkog) ispita iz te profesije, odnosno struke, no u svakom slučaju ovom mjerom se pripravnik ne može sufinancirati u trajanju dužem od 24 mjeseca. Mnogi poslodavci u oglasima za posao traže mlade ljude s nekakvim radnim iskustvom, stoga je bilo kakav oblik rada (studentski ugovor, volontiranje) i više nego dobrodošao.
Elena je opisala proces svojih studentskih zaposlenja, od sezone na moru u trgovačkom lancu do tvrtke u kojoj je trenutno zaposlena.
„Trenutno radim kao studentica u Emporion usluge d.o.o. Naime, kroz svoje studiranje pokušala sam uvijek upijati sve nove spoznaje i tehnike koje mi se pružaju. Kroz sve godine mojeg studiranja nastojala sam studentski raditi te tako stjecati različita znanja i vještine. Tako sam prošla kroz različita područja poslovne djelatnosti i struke“, istaknula je.
Naime, riječ je o tvrtki koja je pružatelj usluga automatske obrade podataka u procesima provođenja zaštite autorskih prava. Kako navode na svojim stranicama, s obzirom na veliki prodor autorskog sadržaja prema velikim popularnim internet servisima i društvenim mrežama, autorska zaštita sadržaja postaje izuzetno važan, zahtjevan i složen posao koji se danas obavlja gotovo isključivo u digitalnoj domeni.
„Već sam na prvoj godini odrađivala sezonu na moru u jednom od najuspješnijih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Drugu i treći godinu provela sam u marketinškom sektoru kao promotor jedne od vodećih nacionalnih veledrogerija u Hrvatskoj. Ipak, zadnje dvije i pol godine zaposlena sam kao student u Emporion uslugama d.o.o u administrativnom odjelu“, rekla je Elena i dodala da studiranje s paralelnim radom nije uvijek jednostavno te da ono ponekad možda traži malo više odricanja, ali takva iskustva kasnije na tržištu rada svakako pružaju prednost.
„Trenutno odricanje kasnije donosi beneficije. Svakako sam iznimno ponosna na svoja radna iskustva te znam da me svako od njih nečemu novom naučilo. Svako radno iskustvo gledam kao pogodnost i šansu koju mi u budućnosti pruža“.
Studentska prava
Posljednji Zakon o obavljanju studentskih poslova donio je značajne izmjene u radu na studentski ugovor. Ova vrsta rada jako je popularna, osobito za vrijeme sezone. Studentski poslovi studentima pružaju željenu fleksibilnost, a prilično su jednostavni za poslodavce.
Prema Zakonu o radu studentske poslove mogu obavljati redovni i izvanredni studenti koji pohađaju preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i koji su građani Republike Hrvatske.
Student mora u prethodnoj akademskoj godini ostvariti najmanje 1 ECTS bod. Iznimka su studenti koji su tek upisali studij ili koji su imali opravdani prekid studija. Minimalna naknada za obavljanje studentskih poslova po satu izračunava se tako da se iznos minimalne brutoplaće u Republici Hrvatskoj, sukladno posebnome propisu, podijeli sa 160, stoji u Zakonu o obavljanju studentskih poslova.
Sukladno Zakonu, u 2018. godini propisana je prva minimalna studentska satnica koja je tada iznosila 21,50 kuna. Nekoliko mjeseci kasnije, minimalna studentska satnica je u 2019. godini narasla na 23,44 kune, a minimalna satnica nije prestala rasti ni u 2020. godini.
Naime, u 2020. godini također se povećao iznos minimalne studentske satnice koja je tada iznosila 25,39 kuna. U 2021. studenti su poslove obavljali za minimalno 25,56 kuna po satu.
U 2022. godini minimalna studentska satnica najviše je narasla u odnosu na prethodnu godinu pa tako studenti u ovoj godini obavljaju poslove za minimalno 29 kuna i 30 lipa po satu.
Elena ističe da je odlična prilika da danas studenti uz svoja studentska prava mogu i raditi te tako stjecati praktična znanja koja će im kasnije uvelike pomoći na kaotičnom tržištu rada.
„Studentski poslovi studentima omogućuju stjecanje radnog iskustva, kompetencija, radnih navika. Jednako tako, takvi studentski poslovi pružaju mogućnost učenja interakcije i suradnje u određenom kolektivu među kolegama kao i s poslodavcem. Navedena konkretna i specifična iskustva se ne uče na fakultetima iz knjiga i predavanja“, istaknula je.
Nije dovoljno samo studirati
Elena smatra da je danas od izuzetne važnosti stjecati praktična znanja.
„Smatram da u današnje vrijeme studenti imaju mnoštvo mogućnosti koje im se pružaju na fakultetima koje im mogu pomoći da se pripreme za tržište rada i usvoje određene kompetencije za isto. Danas postoje različiti načini stjecanja praktičnog znanja, od studentskih poslova, volontiranja, studentskih udruga, stažiranja. Reklo bi se za svakoga po nešto. Mislim da je u Hrvatskoj situacija takva da nije dovoljno samo studirati, potrebno je izgrađivati praktična znanja, pogotovo ako se studiraju društveni i humanistički fakulteti. Naime, danas takvi fakulteti i dalje upisuju visoke kvote studenata, a potrebe na tržištu rada pomalo su skučene. Premda, mislim da ako se uz osnovna znanja poslodavcima ponude određena praktična znanja neće biti problema oko pronalaska posla“, istaknula je.
U Hrvatskoj se danas radi na smanjenju strukturne neusklađenosti između potražnje i ponude rada. U tom smjeru ide i Hrvatski zavod za zapošljavanje koji svake godine izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja kao informaciju Ministarstvu znanosti i obrazovanja i županijskim uredima u svrhu planiranja upisne politike.
Takve promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.
Elena je među onima koji su se uspjeli zaposliti još tijekom studiranja, a mnogi studenti u Hrvatskoj nakon što uzmu diplomu u ruke godinama čekaju na zaposlenje u struci te tako budu na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ili se pak zaposle na neko drugo radno mjesto za koje su prekvalificirani.
Elena ističe da je danas, u Republici Hrvatskoj situacija s tržištem rada za mlade pomalo depresivna i konfuzna.
„Ipak, ne treba pogled usmjeriti na ono negativno i gledati sve pesimistično, već treba učiniti sve kako bi se nakon završetka petogodišnjeg studiranja stvorila mogućnost brzog i bezbolnog pronalaska posla“, naglasila je Elena i dodala: „Tako, svakako mladi trebaju ulagati u sebe i svoja znanja i vještine, ulagati u poznanstva i stjecati različita praktična znanja.“
„Začarani krug“
Zatim je upozorila na, tzv. začarani krug u kojem većina poslodavaca prilikom zapošljavanja traži radno iskustvo i mlade osobe, što je zaista rijetkost za pronaći.
„Neumoljivo, jedan od većih problema je da većina poslodavaca kao kriterij zapošljavanja traži određeno radno iskustvo. Nažalost, takvi čimbenici često predstavljaju zid za mlade ambiciozne osobe, što svakako otežava proces pronalaska posla.“
Ipak objasnila je i da se tome problemu može „doskočiti“.
„Takvi se uvjeti mogu lako zadovoljiti studentskim iskustvima i uspjesima kroz različite studentske aktivnosti. Pronalazak prvog posla sigurno neće biti lak i jednostavan, a pogotovo ne za politologe koji još uvijek nisu kao zanimanje dovoljno profilirani kao u ostatku zemalja Europske unije“, istaknula je.
„Svakako su u zapadnim zemljama Europske unije politolozi puno više cijenjeni i potrebni te se to zanimanje u većem dijelu zemalja Europske unije puno više afirmiralo. U Hrvatskoj tako postoji još puno prostora i mogućnosti za poboljšanje i napredak položaja mladih na tržištu rada nakon završetka fakulteta. Vjerujem da kroz različite inicijative i programe potpore Europske unije Hrvatska u budućnosti može pospješiti tržište rada za mlade ljude“, zaključila je Elena za portal Zaposljavanje.mimladi.hr, a ona je svojim radom kroz vrijeme studiranja postavila dobre temelje za uspješniji pronalazak posla nakon završetka studija.
Bjonda Lučić
Foto: Pixabay, ilustracija
Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.
