Loša hrvatska zdravstvena statistika prema kojoj smo u vrhu zemalja EU po broju pušača u odnosu na broj stanovnika, ljudi s viškom kilograma i pijenju alkohola, motiv je radi kojeg je Most nezavisnih lista u saborsku proceduru poslao tri zakona odnosno njihove izmjene. Predlažu zabranu pušenja običnih i e-cigareta na svim javnim naseljenim mjestima te na trgovima i ulicama. Kako bi poboljšali zdravlje nacije, predlažu i zabranu GM hrane u školama, obvezuju lokalne jedinice da promiču međugeneracijsku solidarnost, da uključuju učenike u volontiranje te da školske kuhinje imaju voće i povrće isključivo iz ekološkog uzgoja.
Zakonski je to udar ne samo na pušenje i alkohol nego i na nezdrave navike i način života ukupno. Mostovci navode i članak zakona kojim bi posebnim upozorenjima bila označena hrana s visokim udjelom soli, šećera i/ili transmasnih kiselina, piše Večernji.hr.
Jedna je to od mjera primarne prevencije iz predloženog Zakona o zdravstvenoj prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti koji je do kraja siječnja u proceduri javnog savjetovanja, kao i izmjene dvaju drugih zakona. Spomenuti prijedlog posvećuje, dakle, cijeli poseban zakon konkretnoj prevenciji bolesti. Označavanje štetne hrane, regulacija kvalitete hrane u školama i obveza sudjelovanja lokalnih jedinica kako u financiranju školske prehrane tako i u kreiranju vlastitih aktivnosti za promicanje zdravog načina života, sukus su primarnih mjera prevencije. U tom zakonskom prijedlogu definirane su sekundarna, tercijarna i kvartalna razina prevencije.
“Sekundarna prevencija znači da građanin preko obiteljskog liječnika dođe do preventivnog programa, da ga predloži sam obiteljski liječnik ili pacijent, to su oportunistički probiri, a tu su još i organizirani koji provode, prate i izvršavaju liječnici obiteljske medicine. Preživjele od teških bolesti, raka, infarkta, moramo vratiti u formu, osmisliti im život, moraju biti ravnopravni dionici društva”, pojašnjava za taj portal dr. Ivan Bekavac, voditelj Mostova Savjeta za zdravstvo.
Dodaje kako je tu i 100 ili 200 tisuća građana koji su otišli u inozemstvo, a za kojima su ostali stariji.
“Ti stariji bit će popriličan zdravstveni izazov i normalna država morala bi već danas prepoznati važnost i ulogu međugeneracijske solidarnosti. To je tercijarna razina, a kvartalna prevencija obvezuje državu da pripremi, primjerice, elektroničku formu obrasca kojim će se bilježiti svako izlaganje zračenju tako da se ne bismo pretjerano izlagali. To je poticaj zdravstvenim radnicima da uvijek dva puta promisle prije nego što se odluče za neku medicinsku dijagnostiku ili tretman”, zaključio je dr. Bekavac.
mšm/večernji
Foto: Pixabay
