Grad Varaždin postao je predvodnik u projektima zelene tranzicije. Grad je ugradio senzore za buku i za kvalitetnu zraka te polupodzemne spremnike za otpad. Postavljene su i kamere u centru grada te nadzor javnih i poljoprivrednih površina kako bi spriječili odlaganje otpada u okoliš. Instalirane su fotonaponske elektrane na šest osnovnih škola i dva sportska centra. Tu je i projekt modernizacije javne rasvjete u Varaždinu koji je usmjeren na povećanje energetske učinkovitosti i očuvanje okoliša.
U sklopu projekta ” Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena” zanimalo nas je koje sve zelene projekte Grad trenutno provodi, kako oni funkcioniraju u praksi, paze li građani sada više na okoliš te što je još u planu za ovu i iduće godine, vezano uz zelenu tranziciju. Više informacija otkrili su nam iz Grada Varaždina na čijem je čelu gradonačelnik Neven Bosilj. Za početak su naglasili kako Grad aktivno potiče digitalnu i zelenu tranziciju, koristeći različite izvore financiranja, uključujući nacionalne i EU fondove. S posebnim naglaskom na održivost, provode projekte u područjima energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama.
“Među najvažnijim projektima je InterACT Green, financiran kroz Europsku urbanu inicijativu, koji obuhvaća obnovu zelene infrastrukture i izgradnju digitalnih rješenja za upravljanje Dravskom park šumom. Grad je također instalirao fotonaponske elektrane na šest osnovnih škola i dva sportska centra, omogućujući proizvodnju električne energije za vlastite potrebe te smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima. Građanima se kontinuirano sufinancira energetska obnova obiteljskih kuća i korištenje obnovljivih izvora energije, čime se povećava ukupna energetska učinkovitost na lokalnoj razini”, započeli su za Generaciju iz Grada.
Inovativna rješenja
Kroz projekt Be Ready, dodali su, Varaždin radi na ublažavanju učinaka urbanih toplinskih otoka, uvodeći inovativna rješenja poput zelenih, plavih i bijelih intervencija temeljenih na vegetaciji, vodenim resursima i novim materijalima. “Cilj projekta je povećati otpornost grada na klimatske promjene i smanjiti negativne posljedice ekstremnih vremenskih događaja. Projekt MAURICE, dio Interreg Central Transnational programa, fokusira se na prilagodbu klimatskim promjenama kroz bolje upravljanje vodnim resursima i rješavanje problema urbanih suša i poplava”, napomenuli su iz Grada Varaždina.
Također, Grad kontinuirano unapređuje infrastrukturu za gospodarenje otpadom, uključujući postavljanje novih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada na 26 lokacija u centru te modernizaciju reciklažnih dvorišta. Izgrađena je i Sortirnica Varaždin, koja omogućuje učinkovitije razvrstavanje plastike, metala, papira, stakla i tekstila. “Značajan iskorak u gospodarenju otpadom ostvaren je rješavanjem problema baliranog otpada, koji je više od 19 godina bio ekološki problem za grad. Uklonjeno je više od 28 milijuna kg otpada, čime je započelo dugoočekivano saniranje ovog problema, uz financijsku podršku Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”, rekli su nam iz Grada.
Varaždin je prepoznat i na međunarodnoj razini za svoje inovacije u održivom upravljanju urbanim stablima, za što je dobio nagradu Europski grad stabala. Grad vodi katastar stabala i kontinuirano ulaže u održavanje zelenih površina, primjenjujući najnovije arborističke standarde.
Spremnici za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada
Grad Varaždin je pokrenuo i projekt postave polupodzemnih spremnika za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada za korisnike javne usluge u višestambenim zgradama. Time će se unaprijediti i ekonomizirati javna usluga sakupljanja komunalnog otpada, prvenstveno u dijelovima Grada sa većim brojem višestambenih objekata u vidu kontrole količina predanog otpada, racionalizacije broja pražnjenja te posredno korigiranja cijena za krajnje korisnike u skladu sa Odlukom o načinu pružanja usluge sakupljanja komunalnog otpada i Zakonom o gospodarenju otpadom.
“Sustavom polupodzemnih spremnika za sakupljanje otpada omogućen je kvalitetniji prihvat i skladištenje otpada, djelomično ispod površine zemlje kao i njegovo kvalitetnije razvrstavanje (papir, plastika, staklo, tekstil, metal, miješani komunalni otpad). Kapaciteti spremnika su 5 m3 i 3 m3 te se postavljaju u setu od 5 kom na 96 lokacija u Gradu. Ograničeni pristup na određeni broj korisnika/stanara sprječava neovlašteno odlaganje/punjenje spremnika. Svojom konstrukcijom spremnici za sakupljanje miješanog komunalnog otpada omogućavaju uvid u količinu odloženog otpada po korisniku”, napomenuli su iz Grada.
Uređaji za praćenje razine buke i osnovnih parametara kvalitete zraka postavljeni su na dvije lokacije u Gradu, na Kapucinskom trgu i Trgu kralja Petra Svačića. Te su lokacije odabrane kao frekventnije i s ciljem da se dobije uvid u intenzitet buke i kretanje potencijalnog onečišćenja zraka kroz duže vremensko razdoblje. Rezultati su javno dostupni na mrežnim stranicama Grada.
Onečišćujuće tvari u zraku mogu imati ozbiljne posljedice
Isto tako provodi se projekt mjerenja posebne namjene kako bi se procijenila razina onečišćenosti zraka u određenom području, fokusirajući se prvenstveno na prisutnost neugodnih mirisa i njihov utjecaj na kvalitetu življenja lokalnog stanovništva.
“Ova procjena bit će korisna za identifikaciju potencijalnih izvora onečišćenja, praćenje njihovog utjecaja te donošenje odluka za poboljšanje stanja okoliša i kvalitete života. Onečišćujuće tvari u zraku mogu imati ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje, te umanjiti kvalitetu života u urbanim središtima. Povećanje prisutnosti lebdećih čestica u zraku te dušikovih, sumpornih i ugljikovih spojeva, velikim je dijelom uzrokovano industrijskom energetskom i prometnom aktivnošću, zbog čega je nužno mjerenjem utvrditi njihovu koncentraciju u zraku kako bi se u konačnici provele mjere koje bi dovele do njihovog smanjenja”, rekli su iz Grada te dodali:
“Objektivnom procjenom kvalitete zraka na temelju egzaktnih podataka dobivenih mjerenjem, određuju se mjere zaštite i mjere za poboljšanje kvalitete zraka u cilju smanjenja pojave štetnih posljedica na ljudsko zdravlje.”
Instalirano 26 kamera za nadzor javnih površina
Sustav video nadzora javnih površina počeo se ‘graditi’ 2016. godine i do sada je na području Grada Varaždina instalirano 26 kamera za nadzor javnih površina, a sve u cilju povećanja razine sigurnosti osoba i imovine te preventivnog djelovanja u smislu određivanja mogućih uzroka opasnosti. “Sustav je koncipiran tako da pristup istom ima Policijska uprava varaždinska (na tri lokacije) te djelatnici Odsjeka za redarstvo koji vrše postupanja temeljem zakonskih odredbi. Sustav video nadzora javnih površina povezan je i s informacijskim sustavom RAO City koji koristi prometno redarstvo sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama”, napomenuli su iz Grada.
Dodali su kako je temeljem odredbi Zakona o gospodarenju otpadom zabranjeno odbacivanje otpada u okoliš te su za prekršitelje predviđene novčane kazne. Budući da je ta pojava zadnjih godina sve učestalija, postavljeno je 10 nadzornih kamera na lokacije na kojima se otpad češće odbacuje ili s kojih je on netom uklonjen. “U načelu, postava kamera doprinosi potpunom prekidu odbacivanja otpada na određenoj lokaciji, budući da kamere reagiraju na pokret i prepoznaju vozila putem softvera. Do sad je identificirano nekoliko neodgovornih pojedinaca koji su odbacili otpad.”
Osvrnuli su se i na uvođenje pametnog prometnog rješenja za inteligentno upravljanje kontrolom ulaska u pješačku zonu Grada Varaždina. Naime, inteligentno prometno rješenje temelji se na upotrebi ICT tehnologije te internetskom povezivanju svih objekata primjenom M2M komunikacije.
Modernizacija javne rasvjete
Otkrili su i što im je još u planu za ovu i iduće godine, vezano uz zelene projekte. “Projekt modernizacije javne rasvjete u Varaždinu usmjeren je na povećanje energetske učinkovitosti i očuvanje okoliša. Zamijenit će se 6121 visokotlačno natrijeva svjetiljka s novim LED rasvjetnim tijelima, a ugradit će se i 314 novih, čime će grad imati više od 7500 ekološki prihvatljivih LED svjetiljki. Ove svjetiljke troše manje energije, imaju manji karbonski otisak i manje zagađuju okoliš. Uz to, smanjit će se troškovi održavanja i poboljšati kvaliteta rasvjete, što doprinosi vizualnom dojmu i zaštiti okoliša”, najavili su iz Grada.
Također, kreću i s izradom Strategije zelene urbane obnove Grada Varaždina (financirano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za projekt NPOO.C6.1.R5.01.0025), a nakon toga s izradom Plana plave i zelene infrastrukture. “Plan plave i zelene infrastrukture je dio projekta nazvanog ‘Varaždin pod krošnjama’. Taj projekt obuhvaća izradu Plana, krajobrazno uređenje Milčetićeve ulice te sadnju stabala i drvenastog grmlja (965 komada), a sufinancira se bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost”, napomenuli su iz Grada.
Za kraj su poručili kako planiraju nastaviti s ulaganjima u održavanje zelenih površina, uvoditi nove inovativne metode upravljanja stablima te pratiti najnovija znanstvena dostignuća. Posebna pažnja bit će posvećena edukaciji građana, posebno mladih, o važnosti stabala. Također, nastavit će se s nadogradnjom katastra stabala kako bi se omogućilo bolje planiranje i održavanje zelenih površina, a međunarodna suradnja kroz projekte poput ‘ArboCroatia’ nastavit će unapređivati znanja i prakse u arborikulturi i urbanom šumarstvu.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Grad Varaždin
*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
