U današnjem digitalnom dobu, djeca su izložena raznovrsnim ekranima – od pametnih telefona i tableta do televizora i računala. Ekranizam, odnosno fenomen prekomjerne upotrebe ekrana, postaje sve prisutniji i predstavlja izazov za roditelje i sve stručnjake koji rade s djecom. U ovom članku istražit ćemo utjecaj ekrana na dječji razvoj, potencijalne rizike te savjete za uravnotežen pristup, piše Mamin kutak.
Socijalizacija: Iako digitalni alati mogu olakšati komunikaciju, prekomjerna upotreba ekrana može smanjiti kvalitetu međuljudskih odnosa i socijalizacije licem u lice. Djeca mogu imati manjak interesa za socijalni kontakt i uspostavljanje komunikacije, što ostavlja posljedice na razvoj emocionalne inteligencije i na samu socijalizaciju.
Učenje: Ekrani mogu ponuditi edukativne sadržaje koji pomažu u razvoju kognitivnih vještina. Međutim, pasivno konzumiranje sadržaja, poput gledanja crtića ili drugih videa manje je korisno od aktivnog sudjelovanja u interaktivnim igrama ili obrazovnim aplikacijama.
Razvoj jezika i govora: Djeca koja puno vremena provode pred ekranima ujedno i manje vremena provode u interakciji s drugima. Navedeno dovodi do kašnjenja u govorno-jezičnom razvoju što se odražava na sužen rječnik, korištenje jednostavnijih gramatičkih struktura i česte gramatičke greške. Također, s obzirom na to da je sadržaj na ekranima često na engleskom jeziku djeca veoma često počnu prekomjerno koristiti engleske riječi ili fraze u razdoblju kada bi trebali još usvajati hrvatski jezik.
Pažnja i koncentracija: Česta upotreba digitalnih uređaja može smanjiti sposobnost djece da se fokusiraju i koncentriraju na zadatke, što može utjecati na njihovo učenje.
Foto: Pixabay
Potencijalni rizici
Ovisnost o ekranima: Djeca koja prekomjerno koriste ekrane mogu razviti ovisnost, što može ometati njihove svakodnevne aktivnosti, uključujući školu, hobije i fizičku aktivnost.
Emocionalni problemi: Djeca koja previše vremena provode pred ekranom često imaju nagle promjene raspoloženja i probleme sa samoregulacijom svojih osjećaja. Djeca još nisu spremna na količinu podražaja koja dolazi iz ekrana te oduzimanje istoga često dovodi do burnih emocionalnih reakcija.
Kognitivni razvoj: Prekomjerno izlaganje ekranima djeci uskraćuje iskustva u stvarnom svijetu kroz koja bi se naučili snalaziti u njemu. Djeca koja vrijeme ne provedu u interakciji s drugima, u fizičkoj aktivnosti ili u rješavanju izazovnih problema u svakodnevnom životu kasnije slabije donose zaključke o situacijama i teže se snalaze u novim situacijama.
Foto: Pixabay
Savjeti za uravnotežen pristup ekranima
Postavite granice: Roditelji bi trebali odrediti jasna pravila o vremenu koje djeca provode uz ekrane. Na primjer, preporučuje se ograničavanje vremena na 30 minuta dnevno za od druge do šeste godine, dok mlađa djeca ne bi trebala uopće provoditi vrijeme ispred ekrana.
Potičite aktivno sudjelovanje: Umjesto pasivnog gledanja sadržaja, potaknite djecu da sudjeluju u interaktivnim aktivnostima poput edukativnih igara ili aplikacija koje razvijaju vještine. Održavajte ravnotežu: Uključite aktivnosti koje ne uključuju ekrane, kao što su sport, čitanje ili kreativno stvaranje. Ove aktivnosti pomažu u razvoju različitih vještina. Budite uzor: Roditelji bi trebali biti svjesni vlastite upotrebe ekrana. Održavanje zdravih navika može pozitivno utjecati na djecu.
Dječak s autizmom majku približio vjeri: ‘Jedna stvar mi je postala jasna’
Ekranizam kod djece predstavlja izazov koji zahtijeva pažnju i promišljeno upravljanje. Dok tehnologija može ponuditi mnoge prednosti, ključno je pristupiti korištenju ekrana s razumijevanjem prednosti i mana. Uravnotežen i savjestan pristup može omogućiti djeci da koriste tehnologiju na način koji će podržati njihov razvoj. U konačnici, cilj je stvoriti zdrav odnos prema ekranima koji će doprinijeti višoj kvaliteti života.
Ana Pelivan, mag. logoped & Urša Peša, mag. logoped
Foto: Pixabay
