Izvršne funkcije su sustav međusobno povezanih kognitivnih procesa kojima mozak upravlja usmjeravanjem pažnje, regulacijom emocija i kontrolom ponašanja kako bi osoba mogla planirati, donositi odluke, rješavati probleme i prilagođavati se novim ili složenim situacijama.
One omogućuju samosvjesno, ciljano i fleksibilno djelovanje te čine temelj samoregulacije u svakodnevnom funkcioniranju. U predškolskoj dobi one se intenzivno razvijaju te snažno pridonose uspjehu u učenju, socijalnoj kompetentnosti i emocionalnoj samoregulaciji, često bolje predviđajući školski uspjeh nego rana pismenost i rane matematičke vještine.
Predškolsko razdoblje smatra se “osjetljivim” periodom za razvoj izvršnih funkcija zbog ubrzanog sazrijevanja prefrontalnog korteksa, pa su ciljana iskustva i okruženje osobito važni. Sustavno poticanje ovih vještina povezano je s kasnijom akademskim uspjehom, kvalitetnijim socijalnim odnosima te boljom prilagodljivošću u odrasloj dobi, piše Mamin kutak.
Foto: Pixabay, ilustracija
Ključne komponente izvršnih funkcija
Inhibicijska kontrola: sposobnost namjernog zaustavljanja ili odgađanja dominantne, automatske ili impulzivne reakcije te zadržavanja ponašanja u skladu s ciljem i pravilima situacije. U predškolskoj dobi to uključuje čekanje na red, praćenje uputa i suzdržavanje od ometajućih reakcija u igri ili zadatku.
Radna memorija: sposobnost zadržavanja i mentalne obrade informacija potrebnih za izvođenje složenijih aktivnosti, poput praćenja složenijih uputa ili održavanja cilja zadatka dok se izvode pojedini koraci. U predškolskoj dobi to se vidi, primjerice, u uspješnom slijedu “uzmi – napravi – donesi” radnji koje dijete mora zapamtiti i izvesti.
Kognitivna fleksibilnost: sposobnost prebacivanja pažnje između različitih pravila, zadataka ili perspektiva te pronalaženja alternativnih rješenja kada se okolnosti promijene. Kod predškolske djece to uključuje prilagodbu novim pravilima igre, promjenu uloga u simboličkoj igri ili promjenu strategije kada prva ne uspije.
Planiranje i organizacija: sposobnost postavljanja ciljeva, osmišljavanja slijeda koraka i organizacije resursa potrebnih za ostvarivanje cilja; u literaturi se često promatra kao primjena inhibicije, radne memorije i fleksibilnosti u svrhu rješavanja zadataka. U predškolskoj dobi to se očituje u planiranju redoslijeda aktivnosti (npr. oblačenje) ili strukturiranju tijeka igre ili zadatka.
Samoregulacija: širi pojam koji obuhvaća regulaciju emocija, ponašanja i pažnje, pri čemu izvršne funkcije služe kao ključni mehanizam za namjerno upravljanje tim procesima. U svakodnevnim situacijama to uključuje sposobnost smirivanja nakon frustracije, zadržavanje pažnje na zadatku i prilagodbu ponašanja pravilima grupe.
Foto: Pixabay, ilustracija
Uloga roditelja i okruženja
Strukturirane, predvidljive dnevne rutine uz jasno komunicirana očekivanja i vizualne rasporede dokazano pomažu djeci da vježbaju planiranje, organizaciju i samostalno izvršavanje zadataka. Uključivanje djeteta u svakodnevne kućanske aktivnosti (oblačenje, slaganje odjeće, priprema obroka) jača osjećaj kompetentnosti i potiče razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa.
Pružanje izbora unutar jasnih granica (npr. izbor odjeće između dvije prihvatljive opcije) podupire razvoj autonomije, donošenja odluka i odgovornosti, uz istodobno učenje o posljedicama odluka. Postupno smanjivanje podrške kako dijete postaje vještije u zadatku pridonosi razvoju unutarnje kontrole i samoregulacije.
Metakognicija, simbolička igra i igre pravila
Razgovor kojim odrasli potiču dijete da imenuje svoje misli, emocije i strategije te razrađuje različita rješenja problema podupire metakognitivno promišljanje i povezivanje uzroka i posljedica ponašanja.
Rasprava o postupcima i motivima likova iz priča dodatno jača kognitivnu fleksibilnost i razumijevanje perspektive drugih
Simbolička igra (igre uloga poput “doktor”, “trgovina”, “restoran”) prema brojnim istraživanjima snažno je povezana s razvojem inhibicijske kontrole, radne memorije i kognitivne fleksibilnosti, osobito u dobi oko 5 godina. Strukturirane intervencije temeljene na simboličkoj igri dokazano mogu značajno unaprijediti izvršne funkcije i jezične vještine predškolske djece.
Tradicionalne igre koje zahtijevaju praćenje uputa, čekanje na red i brzu prilagodbu (npr. varijante “Simon kaže”, igara zaustavljanja i pokretanja, igara s promjenom signala) učinkovite su za vježbanje inhibicijske kontrole i usmjerene pažnje. Tjelesne aktivnosti koje traže ravnotežu, kontrolu pokreta i usmjereno kretanje (hodanje po crti, balansiranje predmeta) dodatno podupiru pažnju, samokontrolu i planiranje pokreta.
Foto: Pixabay, ilustracija
Čitanje priča i dugoročni ishodi
Čitanje i prepričavanje priča istodobno angažira radnu memoriju, pažnju i razumijevanje emocionalnih stanja te potiče predviđanje radnje i povezivanje uzroka i posljedica. Povezivanje priča s vlastitim iskustvima djeteta jača emocionalnu uključenost i pomaže u razumijevanju socijalnih situacija i prikladnih načina reagiranja.
Kako tete u vrtiću pomažu djeci? Ove vještine stvaraju temelje za kasniji uspjeh u životu
Integriranjem navedenih aktivnosti u svakodnevni život, odrasli stvaraju “trening okruženje” za izvršne funkcije, čime podupiru djetetovu sposobnost učenja, prilagodljivosti i emocionalne stabilnosti tijekom cijelog života. Istraživanja pokazuju da dobro razvijene izvršne funkcije u ranoj dobi predviđaju bolji kasniji akademski uspjeh, kvalitetnije odnose s vršnjacima i povoljnije zdravstvene i socijalne ishode.
Autorice:
Magdalena Mikec, mag. edu. reh.
dr. sc. Ana Skender, mag. edu. reh.
Piše: dr.sc. Ana Skender, mag.edukacijske rehabilitacije
Naslovna fotografija: Freepik
