Prve Sunčeve zrake, nakon duge i sive zime, redovito su jedva očekivana pojava. Očekujemo ih s nestrpljenjem, spremni da se uputimo u prirodu i udahnemo prve mirise proljeća. Iako većini predstavljaju najbolje dane u godini, ipak svake godine sve većem broju ljudi, a tako i djece, ti dani proljeća predstavljaju pravi izazov, piše Mamin kutak.
Procvalo drveće oslobađa velike količine peludnih zrnaca koja se nošena vjetrom dižu u zrak, uzrokujući alergičnima godišnji ritual kihanja i šmrcanja. U alergičnih osoba peludna zrnca nakon što udisanjem dođu na sluznicu dišnog sustava uzrokuju alergijsku upalu sluznice dišnog sustava, osobito gornjih dišnih putova, a u težim slučajevima i donjih.
Navedeno se manifestira hunjavicom, kihanjem, svrbežom očiju i nosa, začepljenošću nosa, kašljem, otežanim disanjem, ponekad radražljivošću i pretjeranim umorom. Ti simptomi često se mogu zamijeniti za prehladu, no karakteristično je da prehlada prođe kroz nekoliko dana, zna biti praćena i febrilitetom, dok alergijski simptomi mogu trajati tjednima.
Pojava simptoma alergijske reakcije ovisi o stupnju alergenosti peluda i njihovoj koncentraciji u zraku te o stupnju alergije pojedinca. Koncentracija peludi u zraku ovisi o klimatskom podneblju, vegetaciji određenog područja i mikroklimatskim uvjetima. U Hrvatskoj postoje dva vegetacijska pojasa: kontinentalni i primorski. Već krajem veljače u kontinentalnom dijelu Hrvatske počinju prve proljetne alergije uslijed cvjetanja lijeske i johe, potom vrbe i brijesta. U ožujku se na njih nadovežu cvjetanje breze, bukve, javora i hrasta. U svibnju počinje cvjetanje trave čiji je maksimum cvatnje u prvom dijelu ljeta (lipanj – srpanj).
Foto: Pixabay
Peludni kalendar i prognoza
Ipak, u prvim proljetnim mjesecima u kontinentalnoj Hrvatskoj najjače alergeno djelovanje imaju lijeska i breza, dok je u našem primorskom pojasu najizraženije alergeno djelovanje peludi čempresa, masline i korova crkvine.
Kako bi se pomoglo osobama koje pate od alergija izrađen je peludni kalendar koji predstavljaju grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena. Obzirom da izloženost određenim razinama peluda kod svih alergičnih osoba ne razvija iste simptome alergijske reakcije kao direktna pomoć alergičnima napravljena je i peludna prognoza kojom svakodnevno dobivamo uvid u količinu pojedinačnih peludnih zrnaca u zraku sa oznakom da li je ona niska, umjerena ili visoka. Kod niskih koncentracija samo će izrazito osjetljive osobe imati simptome, većina osjetljivih osoba će imati simptome pri umjerenoj, dok će pri visokim i vrlo visokim razinama sve osobe osjetljive na pelud razviti simptome alergijske reakcije.
Iako je najbolji način prevencije simptoma izbjegavanje alergena, u stvarnosti je isti vrlo teško ostvariv. Bez obzira na navedeno, izuzetno je važno dobro se informirati o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka. Time osobe koje pate od alergija mogu na vrijeme djelovati na prevenciju simptoma izbjegavanjem izloženosti alergenu, planiranjem redovite terapije, dnevnih aktivnosti, eventualno putovanja i odmora u krajevima s niskom koncentracijom peludi. Osobama alergičnim na pelud preporučljivo je izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena. Za odlazak u prirodu najbolje je izabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže te nositi sunčane naočale i kape tijekom dana za vrijeme boravka na otvorenom.
Također se nakon boravka na otvorenom prostoru, pri povratku kući, preporuča oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću, kako bi spriječili unošenje peludi u prostor u kojem se boravi. Poželjno je i ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi, prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće polenacije, redovito uređivati svoje okućnice, izbjegavati šetnju pored i kroz zakorovljene površine, uzimati redovito od liječnika propisanu terapiju.
Foto: Pixabay
Javiti se liječniku
Ako sebe ili vaše dijete prepoznate u simptomima, a ranije vam nije potvrđena alergija, uz opće mjere prevencije, potrebno je javiti se svom obiteljskom liječniku ili pedijatru. On će vam prepisati terapiju koja će Vam olakšati tegobe te vas uputiti na alergološko testiranje kako bi se što specifičnije moglo pristupiti liječenju. Alergološko testiranje provodi se kožnim ubodnim testom na inhalacijske alergene te eventualno dodatno određivanjem specifičnih IgE na sumnjive alergene iz krvi kako bi potvrdili alergijsku preosjetljivost.
Danas postoje razni oblici liječenja peludne alergije, a mogu se podijeliti u 3 katergorije: već spomenutu prevenciju u vidu izbjegavanja alergena, odnosno kontrole okoliša; terapiju lijekovima (antihistaminicima, intranazalnim/inhalacijskim kortikosteroidima, leukotrienskim antagonistima,…) te alergen specifičnu imunoterapiju. Osim samog liječenja izuzetno je važno redovito provoditi higijenu sluznice nosa kako bi fizički odstranili čestice alergena sa sluznice nosa i time smanjili jačinu tegoba. Lijekove propisane za alergijske bolesti važno je uzimati redovito tijekom sezone polenacije.
Prije govora dijete koristi druge ‘alate’: Evo zašto su geste važne u ranom razvoju
Alergen specifična imunoterapija jedini je oblik liječenja kojim pokušavamo djelovati na uzrok bolesti. Temelji se na predsezonskom davanju male količine pročišćenih alergena kako bi se promijenio imunološki odgovor pojedinca. Najpopularniji oblik primjene u djece je sublingvalni (pod jezik). Mana terapije je što je dugotrajna i što nisu svi zapravo idealni kandidati za istu. Odluku o alergen specifičnoj imunoterapiji kao obliku liječenja u pojedinca kao i početak iste provodi alergolog u dogovoru s pacijentom/roditeljima.
Iva Mrkić Kobal, dr. med.
Foto: Pixabay, ilustracija
