Nova pedagoška godina u vrtićima donosi uzbuđenje, ali i izazove. Djeca se vraćaju svojim skupinama nakon ljeta, dok se najmlađi – jasličari – po prvi put odvajaju od roditelja. Taj trenutak često je emotivan i za djecu i za roditelje, jer donosi osjećaj nesigurnosti, ali i priliku za razvoj samostalnosti, novih vještina i socijalnih kontakata.
Ako vaše dijete prvi put kreće u jaslice ili vrtić, važno je da budete podrška svom mališanu, ali i da sebi olakšate razdvajanje, što nerijetko teže padne roditeljima nego djeci. Iz zagrebačkog dječjeg vrtića Kap. za Direktno dali su najbolje savjete za lakše preživljavanje adaptacije, ali i najčešće greške roditelja u tom procesu. “Najčešće greške koje roditelji rade, a otežavaju adaptaciju, su odlazak iz skupine bez pozdrava nakon što ostave dijete. Odlaskom bez pozdrava djetetu unosite nesigurnost i otežavate prilagodbu”, kažu iz vrtića, misleći na trenutak kada roditelj napušta vrtić tako da dijete ne vidi, skrivajući se, misleći da će tako rastanak biti bezbolniji. Imajte na umu da takav “nestanak” može imati više štete nego koristi.
Druga česta greška roditelja je predugo zadržavanje i nesigurnost prilikom ostavljanja djeteta. “Prilikom rastanka pozdravite se s djetetom kratko i odlučno, najavite kada ćete doći (ne prema satu, već prema događaju koje će dijete znati prepoznati – npr. nakon što pojede voće)”, savjetuju iz vrtića. Treća greška vezana je za rutinu prije i nakon boravka u vrtiću. Bez obzira što završava jedan, a počinje drugi period u vašim životima, nemojte mijenjati rutinu kod kuće koliko je god moguće. Djeci je važno da znaju što slijedi, zato i vole rutine koje im daju osjećaj sigurnosti.
Foto: Pixabay, ilustracija
Izbjegavajte dodatne promjene
Četvrta česta greška je prestanak dojenja, bočice, dude ili pelena neposredno prije početka vrtića. “Nastojte da dijete istovremeno nema još jednu veliku promjenu u životu (npr. preseljenje) i nemojte ga izlagati dodatnom stresu. Ako je dijete vezano uz dudu, igračku ili sl., ponesite taj predmet u vrtić kako bi se u novom prostoru osjećalo sigurnije”, savjetuju iz vrtića. Važno je i da svoje dijete ne uspoređujete s drugom djecom. Svako dijete je individualno i drugačije se nosi s promjenama. Dajte mu vremena, povjerenja i pokažite mu da je sigurno svojim primjerom. Šesta i česta pogreška roditelja je neiskrena komunikacija s djetetom. Izbjegavajte izraze poput “Doći ću brzo”. Budite iskreni i najavite kada ćete se vratiti, dolazak povežite s nekom radnjom u vrtiću, npr. nakon užine ili spavanja.
Imajte povjerenje u ustanovu i odgojitelje, jer vaša nesigurnost se lako reflektira na dijete i može ga učiniti nesigurnim. “Dragi roditelji, pred vama i vašom, a sada i našom djecom su izazovni, a isto tako značajni i veliki dani. Većini djece, a naravno i roditeljima, teško pada odvajanje, osobito kada se u dječjim očima pojavi tuga. To samo znači da vas jako vole i da su vam razvili sigurnu privrženost. Pokazuju strah od odvajanja i željeli bi zadržati roditelje u svojoj blizini, što je prirodno i normalno. Pokušajte se usmjeriti na pozitivne strane vrtića – nove vještine, iskustva, prijateljstva”, savjetuju iz vrtića.
Foto: Pixabay, ilustracija
Odbijanje hrane uobičajena je reakcija
Tijekom adaptacijskog perioda mogu se javiti uobičajene reakcije i poteškoće: plakanje pri odvajanju, odbijanje da se odvoji od roditelja i uđe u skupinu, početno odbijanje hrane, teže uspavljivanje ili kraće spavanje, smanjen interes za igračke ili drugu djecu, izostanak igre, agresivna ponašanja, traženje prisutnosti roditelja po povratku iz vrtića (najčešće nošenje), regresivna ponašanja – povratak na ponašanja tipična za raniju dob. Sve navedene reakcije privremene su i odraz procesa prilagodbe.
Kako preživjeti nakon godišnjeg odmora kao supruga, majka i zaposlena žena?
“Separacijska anksioznost, odnosno strah od odvajanja i nepoznatih ljudi, normalna je pojava u dobi kada djeca najčešće kreću u vrtić (1 do 2 godine)”, kažu iz dječjeg vrtića Kap., koji u Zagrebu vode dvije odgojiteljice po struci. U skupini boravi maksimalno 12 djece. Njeguju transdisciplinarni pristup, a u odgoj djece uključeni su psihologinja, zdravstvena voditeljica, fizioterapeutkinja, kineziolog, logoped, nutricionistica i savjetnica za dohranu. Posebno su ponosni na prehranu jer jelovnike sastavlja nutricionistica Ana Jelekovac Jurkin, poznata kao Nutri mama, a namirnice nabavljaju od provjerenih OPG-ova.
Ema Krstić
Foto: Pixabay, ilustracija
