Veledrogerije su u nekoliko navrata ove godine upozoravale na drastično povećanje duga zdravstvenog sektora prema dobavljačima lijekova i ostale medicinske opreme. Unatoč tome što je u srpnju za sanaciju dugova Vlada izdvojila pola milijuna kuna, veledrogerije poručuju: “Mi više ne možemo”.
“Četiri veledrogerije koje su odgovorne za više od 70 posto tržišta mogu biti partner sustavu do visine od dvije milijarde kuna duga, uz uvjet da se taj dug ne povećava. Dug bolnica je trenutno 4,3 milijarde kuna, ljekarni još 700 milijuna, dakle ukupni dug je pet milijardi kuna, a ponuđeni iznos od 200 milijuna kuna je ispod svakog minimuma i nije dovoljan za osiguranje opstojnosti sustava. Neke veledrogerije su prestale s isporukom lijekova i medicinskih proizvoda pojedinim bolnicama. Vremena nemamo i očekujemo žurnu reakciju Vlade RH u cilju zaštite zdravlja građana i sprječavanja kolapsa čitavog zdravstvenog sustava”, stoji u odgovoru na naš upit iz HUP-a.
Situacija je zaista alarmantna, kazala je direktorica sektora za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tomislava Ravlić.
Otkada je samostalne države Hrvatske, postoje i dugovi u zdravstvu, a to je stanje koje nikada nije riješeno. “Jedina razlika u cijeloj ovoj priči je to što je od 31. prosinca 2019. do sada, 30. rujna dug narastao skoro 100 posto. Dugovi su se zadnje dvije godine kretali oko 2-2,5 mlijarde kuna i veledrogerije su zaista stoički podnašale kreditiranje sustava, a to nisu samo bolnice. To su i domovi zdravlja i hitne medicinske ustanove, dakle cijeli zdravstevni sustav. Problem je u tome što je dug u zadnjih devet mjeseci porastao na 4,3 milijarde kuna plus 700 milijuna kuna duga u ljekarnama i to je sada zaista neizdrživo. Ovaj put stvarno nije situacija, što se špekulira u medijima, da je neko puhanje na hladno”, kazala je Ravlić.
Domino efekt
Naglašava da nije stvar u tome da veledrogerije ne žele, one jednostavno više ne mogu. “Ovaj put je stvarno došlo do kraja. One se više ne mogu zaduživati kod banaka jer nemaju kreditnu sposobnost da bi se više zadužile, a s obzirom da one nisu platile svoje dobavljače, njima su isporuke obustavljene i oni ne mogu bolnicama ispostaviti nešto što nemaju”, upozorava naša sugovornica.
Lijekova u skladištima ipak još ima i kako kaže, ono što je u skladištima to će se naravno isporučivati bolnicama “jer je to socijalno osjetljivo pitanje i jer je zdavlje ljudi na prvom mjestu”. Osim toga, svima je jasno da smo usred epidemije.
“Problem će doći kada se skladišta isprazne, to javnost mora razumjeti. Načelno ne treba stvarati veliku paniku, dosta nam je straha vezano uz pandemiju, a kamoli da krenemo strahovati da neće biti lijekova, ali isto tako mislim da vladajući moraju shvatiti da je ovo sada prilično ozbiljno. Treba napraviti balans između ove dvije stvari, dakle ne stvarati paniku, ali u isto vrijeme ne shvatiti ovo olako”.
A skladišta će se isprazniti za otprilike tri do četiri tjedna, a za nekih mjesec dana možemo očekivati i rebalans proračuna kojim će se pokušati namaknuti novac za, po tko zna koju po redu, sanaciju zdravstva.
Beroš: Ovaj pritisak se ponavlja iz godine u godinu, novca ima…
Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je da će u ponedjeljak biti novi sastanak s veledrogerijama, koje tvrde da im je zbog dugovanja proizvođačima prekinuta isporuka lijekova, a na sastanku će izložiti prijedloge za rješavanje ove situacije.
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je u srijedu nakon užega Kabineta Vlade da su razgovarali o dugu veledrogerija, koje su uvjetovale isporuku lijekova, razumije ih, ali kaže kako je činjenica da povećavaju pritisak pred rebalans proračuna ili izbore. I to se ponavlja iz godine u godinu, dodao je.
Najavio da će se na sljedećem sastanku “zasigurno staviti na raspolaganje da suportira njihova nastojanja, odnosno da ispred Ministarstva i Vlade stupi u kontakt i s domaćim i internacionalnim proizvođačima lijekova”.
Naglasio je kako je siguran da će iznaći rješenje. “Novca ima, a ja sam govorio o drugim našim nastojanjima da pomognemo svim participantima tog problema”, dodao je Beroš.
Činjenice pokazuju da u posljednja četiri mjeseca dug zdravstvenog sustava raste za otprilike 220-240 milijuna kuna mjesečno te da ovakav pritisak, kojemu je zdravstveni sustav izložen u jeku epidemije korona virusa zahtijeva sustavno rješenje, a ne samo krpanje rupa što je bio slučaj zadnja tri desetljeća.
Barbara Kraš Kedmenec
Foto: Pixabay
