U sklopu projekta „Jednaka prava za sve“ istražili smo koliko su pojedini proračunski i izvanproračunski korisnici prilagodili svoje poslovanje osobama s invaliditetom. Cilj našeg istraživanja bio je provjeriti uključenost i pristupačnost prostora osobama s invaliditetom. Obratili smo se s upitom Uredu pučke pravobraniteljice, Ministarstvu pravosuđa i uprave, Ministarstvu financija (Poreznoj upravi), Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Zanimalo nas je imaju li posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, jesu li im poslovne zgrade prilagođene osobama s invaliditetom, koliko osoba s invaliditetom trenutačno zapošljavaju i koliko je to u postotku u odnosu na ukupni broj zaposlenih.
Ministarstvo pravosuđa i uprave: 3,5 posto zaposlenih su osobe s invaliditetom
Iz Ministarstva pravosuđa i uprave kažu kako su trenutno zaposlene 23 osobe s invaliditetom te se za njihovo zapošljavanje ne koriste poticaji za zapošljavanje.
„U Ministarstvu pravosuđa i uprave zaposleno je 915 službenika i namještenika, od kojih je 264 službenika pravosudne policije. Radna mjesta službenika pravosudne policije su, zbog prirode posla, temeljem Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, izuzimaju iz kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stoga u odnosu na 651 službenika, osobe s invaliditetom čine 3,5% zaposlenih“, odgovorili su nam iz Ministarstva.
Kratko su dodali kako je zgrada sjedišta Ministarstva pravosuđa i uprave prilagođena osobama s invaliditetom.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje: 1,88 posto zaposlenih s invaliditetom
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ističu kako nemaju posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom i dodaju:
„Prilikom raspisivanja natječaja za zasnivanje radnog odnosa obavještavamo kandidate koji se pozivaju na pravo prednosti pri zapošljavanju, u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, da su uz prijavu na javni natječaj dužni, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i rješenje o utvrđenom invaliditetu, odnosno drugu javnu ispravu o invaliditetu, na temelju koje se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom te dokaz iz kojeg se vidi na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca“, stoji u odgovoru HZMO-a.
Na naš upit jesu li im poslovne zgrade prilagođene osobama s invaliditetom, odgovaraju:
„HZMO je najveći dio poslovnih prostora prilagodio osobama s invaliditetom, kako zaposlenicima tako i ostalim korisnicima. Za manji broj poslovnih prostora HZMO-a koji još nisu adekvatno prilagođeni osobama s invaliditetom u tijeku su pripremni postupci za rekonstrukciju te će nakon okončanja radova isti biti prilagođeni.“
Dodaju i to kako u zanemarivom broju poslovnih prostora, prvenstveno u manjim ispostavama, nije moguće u potpunosti osigurati sve prilagodbe za osobe s invaliditetom s obzirom na limitirane mogućnosti objekata u kojima se nalaze ili predmetni prostori nisu u vlasništvu HZMO-a ili u istima nije moguće provoditi potrebne radnje jer se nalaze u sklopu objekta koji je zaštićena povijesna cjelina.
A koliko imaju zaposlenih osoba s invaliditetom? „U HZMO-u je trenutačno zaposlena 51 osoba s invaliditetom, što iznosi 1,88 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih (korišteni podaci iz NERE za kolovoz 2021. jer podaci za rujan 2021. još nisu vidljivi).
Za kraj napominju kako HZMO do sada nije koristio poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Ministarstvo financija: 9,2 posto zaposlenih s invaliditetom
Iz Ministarstva financija (Porezna uprava) napominju kako nemaju poseban program zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Na naš upit jesu li im prostorije prilagođene osobama s invaliditetom, odgovaraju kako se većina poslovnih prostorija koje koristi Ministarstvo financija, Porezna uprava nalaze u zgradama koje koriste i druga državna tijela i tijela lokalne i područne samouprave.
„Većina poslovnih zgrada (ulaz, kretanje) prilagođeno je osobama s invaliditetom – zaposlenicima, korisnicima, poslovnim partnerima“, ističu.
Napominju kako je u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi zaposleno 340 službenika i namještenika koji su evidentirani kao osobe s invaliditetom u Registru zaposlenih u javnom sektoru, što iznosi 9,2% od ukupnog broja zaposlenih službenika i namještenika.
Dodatno pojašnjavaju:
„U skladu s odredbama Zakona o državnim službenicima, radna mjesta u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi popunjavaju se samo u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i prema usvojenom planu prijema u državnu službu. Slobodna radna mjesta popunjavaju se putem javnog natječaja, internog oglasa, napredovanja, premještaja ili rasporeda državnog službenika u skladu s ovim Zakonom.
Izbor kandidata u postupku javnog natječaja, odnosno internog oglasa, obavlja se na temelju rezultata provjere znanja, sposobnosti i vještina te rezultata u dosadašnjem radu, koji se utvrđuju putem testiranja i razgovora (intervjua)“, stoji u odgovoru Ministarstva financija.
Pojašnjavaju kako sukladno odredbi članka 50.a stavak 2. Zakona, osoba s invaliditetom, ima pravo prednosti kod prijema u državnu službu prema posebnom zakonu (Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) te je dužna u prijavi na javni natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
„Kandidat ili kandidatkinja koja se poziva na prednost pri zapošljavanju sukladno članku 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, uz prijavu na natječaj, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, mora priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom“, ističu iz Ministarstva financija, Porezne uprave i dodaju kako ne koriste poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje: 117 radnika s invaliditetom
Zanimalo nas je koliko osoba s invaliditetom radi u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Iz HZZO-a su nam kratko odgovorili kako imaju zaposleno 2 326 radnika te od toga 117 radnika ima status osobe s invaliditetom (od toga 94 žena).
Dodali su kako nemaju posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom i ne koriste poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Na naš upit jesu li im poslovne zgrade prilagođene osobama s invaliditetom, kratko odgovaraju:
„HZZO posluje na 131 lokaciji, s time da je pristupačnost vanjskom rampom/podiznom platformom osigurana na 47 lokacija, a unutarnjim dizalom/podiznom platformom na 22 lokacije.“
Hrvatski zavod za zapošljavanje: 81 radnik s invaliditetom
Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu kako nemaju posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom i dodaju:
„Hrvatski zavod za zapošljavanje, međutim, nastoji prilagoditi radno mjesto i uvjete rada svojim zaposlenicima osobama s invaliditetom, a u skladu s njihovim individualnim potrebama.“
Ističu da je otprilike polovica poslovnih zgrada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prilagođena osobama s invaliditetom.
Također, napominju kako je od 1600 radnika u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje trenutno zaposlen 81 radnik s invaliditetom. Od navedenog broja 27 radnika je upisano u očevidnik osoba s invaliditetom.
Za kraj poručuju kako Hrvatski zavod za zapošljavanje ne koristi poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Ured pučke pravobraniteljice: Zgrade prilagođene, no zaposlenih s invaliditetom nemaju
Na naš upit imaju li posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, iz Ureda pučke pravobraniteljice su odgovorili:
„Postupak javnog natječaja u državnim tijelima, u koja spada i Ured pučke pravobraniteljice, zakonski je uređen zbog čega i postotak zaposlenih osoba s invaliditetom ovisi, prije svega, o broju osoba s invaliditetom koje se jave na natječaj i pozovu na svoje pravo prednosti prema posebnom zakonu, ali i o njihovom uspjehu u tom postupku. Naime, prednost kod zapošljavanju temeljem ovog prava moguće je iskoristiti jedino kada osoba koja se na njega pozove na natječaju ostvari isti broj bodova kao i osoba koja to pravo nema, znači samo pod jednakim uvjetima, inače ne“.
Istaknuli su i to kako Ured ne primjenjuje posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, jer se oni isključivo odnose na poslodavce na otvorenom tržištu rada, osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju, integrativne radionice i zaštitne radionice, a ne i na državna tijela.
Zanimalo nas je jesu li im zgrade prilagođene osobama s invaliditetom.
„Pristup osobama s invaliditetom u zgradi u kojoj se nalazi prostor koji nam je dodijeljen i kojeg, nakon što nam je tijekom potresa u ožujku 2020. teško oštećen prethodni uredski prostor, privremeno koristimo prilagođen je uvjetima propisanim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Primjerice, na ulazu u zgradu postoje vrata koja se otvaraju automatski na senzor, dizala i hodnici su dovoljno široki za prolaz osoba u invalidskim kolicima, a postoje prilagođeni WC-i za osobe s invaliditetom“, odgovorili su iz Ureda.
Trenutno nemaju zaposlenih osoba s invaliditetom.
„Do sada se tijekom zapošljavanja na razna radna mjesta u Uredu nitko od kandidata koji su udovoljili svim uvjetima natječaja nije pozvao na prednost temeljem ovog prava“, stoji u odgovoru.
Za kraj su napomenuli kako Ured spada u kategoriju državnih tijela, pa prema Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 145/20) ne mogu koristiti državne potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Iz odgovora koje smo primili vidljivo je da većina proračunskih korisnika nema posebne programe poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom. No postotak zaposlenih osoba s invaliditetom nije zanemariv, a posebice se tu ističe Ministarstvo financija (Porezna uprava) s 9,2 posto zaposlenih osoba s invaliditetom. Od tri državna zavoda koja smo kontaktirali najmanje zaposlenih je u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (51 osoba), zatim u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (81 osoba) i najviše u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje gdje je zaposleno 117 radnika s invaliditetom. Zgrade su većinom prilagođene osobama s invaliditetom, no tu još ima prostora za napredak, što je vidljivo iz odgovora koje smo primili.
Bjonda Lučić
Foto: Pixabay, ilustracija
*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.
