“Danas se često misli da je Hrvatska drukčija, da kod nas nema intenzivnog uzgoja životinja i zagađenja okoliša, ali to je daleko od istine. Primjerice, često se misli da je Jadransko more pošteđeno prekomjernog izlova i zagađenja, a situacija je zapravo kritična”, rekao nam je Luka Oman. Ovaj aktivist predsjednik je udruge Prijatelji životinja, koja je u 20 godina postojanja stasala u najugledniju organizaciju za zaštitu životinja i promicanje prehrane bez mesa u Hrvatskoj.
Iz Udruge pozivaju sve da se zauzmu za opstanak životinjskih vrsta kojima prijeti izumiranje i postanu dio plana, odnosno rješenja. Kako ističu, najbolji način da doprinesemo očuvanju biološke raznolikosti je promjena prehrane i biranje biljnih namirnica. Kako u sklopu projekta “Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena” pišemo o zelenim temama i borbi protiv klimatskih promjena, u intervjuu za Generaciju Oman nam je otkrio na koje sve načine prehrambena industrija ugrožava bioraznolikost u Hrvatskoj.
Zanimalo nas je i koje su životinjske vrste posebno ugrožene, koje su glavne ugroze i kako ih možemo spriječiti te što sve Prijatelji životinja rade po pitanju zaštite okoliša i ugroženih vrsta u Hrvatskoj.
‘Potrošnja dragocjenih resursa je ogromna’
Kako odabirom prehrane svaki čovjek utječe na okoliš? Na koje sve načine prehrambena industrija ugrožava bioraznolikost u Hrvatskoj?
Odabir prehrane ima golem utjecaj na okoliš, odnosno uzgoj životinja za hranu na razne načine vrlo pogubno djeluje na okoliš. Sama potrošnja dragocjenih resursa je ogromna – potrošnja pitke vode, obradivog zemljišta, uzgojene hrane nemilosrdno se baca prilikom uzgoja životinja, samo se 30 posto uloženog iskoristi. Primjerice, za kilogram žitarica potrebno je oko 100 litra vode, a za kilogram mesa i više od 12.000 litara vode. Šume se krče radi stočarstva i uzgoja žitarica za prehranu životinja, a o kojem se strašnom razmjeru radi govori podatak da se samo na farmama uzgoji više od 90 milijarda životinja svake godine. To je neodrživo i pogubno za cijeli ekosustav.
Tome se treba pridodati i veliko zagađenje fekalnim ispustima, stvaranjem kiselih kiša, a negativan utjecaj ima i upotreba hormona, pesticida i antibiotika. Više od 70 posto svih antibiotika na svijetu iskorišteno je za intenzivni uzgoj životinja. Na sve to dolazi i utjecaj na klimatske promjene koji je veći od utjecaja cijelog prometa na svijetu. Doslovno, našom navikom jedenja mesa, mlijeka i jaja razaramo ovaj planet, uništavamo bioraznolikost, odnosno dopuštamo industriji da u naše ime zatvori mogućnost preživljavanja brojnih životinjskih vrsta, pa u skoroj budućnosti i naše. Hrvatska se u svemu navedenome ne razlikuje od ostatka modernoga svijeta, već u nekim stvarima ima i dodatni negativni utjecaj.
Koje su životinjske vrste posebno ugrožene i zašto?
Ugrožene su, nažalost, gotovo sve vrste, izravno ili neizravno. Izravno one kojima se zbog stočarstva oduzima njihovo stanište, a neizravno one kojima se zagađuje njihovo stanište, odnosno zagađuju se vode, tlo i zrak, što im ne ostavlja mogućnost da prežive. Često se misli da je Hrvatska drukčija, da kod nas nema intenzivnog uzgoja životinja i zagađenja okoliša, ali to je daleko od istine. Primjerice, često se misli da je Jadransko more pošteđeno prekomjernog izlova i zagađenja, a situacija je zapravo kritična.
Područja u kojima je bujao život sada su podvodne pustinje, izlov je nemilosrdan, a gotovo nema morskoga dna koje nije izrovano pridnenim koćama, koje još uvijek nisu zabranjene u Hrvatskoj. I tu postoji dodatni negativni utjecaj pa tako koće utječu na klimatske promjene, kao i cijeli zrakoplovni promet. Uz sve veći broj uzgajališta riba, a time i pritisak na resurse i stvaranje zagađenja, i bioraznolikost mora je iznimno ugrožena.
‘Najvažnije je dobiti informacije’
Kako očuvati bioraznolikost u Hrvatskoj? Koje su glavne ugroze i kako ih možemo spriječiti?
Najvažnije je dobiti informacije, promisliti kako dolazi hrana do našeg tanjura i birati onu koja na tom putu ne sije smrt, razaranje, nemilosrdnu potrošnju resursa i zagađenje. Logično je da biranjem biljne hrane, koja je daleko manje zahtjevna za proizvodnju i znatno manje oštećuje okoliš, izravno utječemo na očuvanje bioraznolikosti. Osim toga, treba tražiti politike očuvanja i zaštite, a ne financiranja stočarstva i ribarstva. Biranjem biljnih proizvoda i jela ujedno možemo smanjiti svoj ugljični otisak za čak 50 posto. Birajmo živjeti i pustiti generacijama koje dolaze da prežive, a odabirom hrane spašavajmo druge životinjske vrste i njihov opstanak jer o tome ovisi i naš.
Što sve Prijatelji životinja rade po pitanju zaštite okoliša i ugroženih vrsta?
Velike napore ulažemo u informiranje javnosti i edukaciju jer smatramo da ljudi nemaju izbor. Izbor bi imali kada bi znali sve što se događa sa životinjama koje se uzgajaju i onima koje su zbog stočarstva ugrožene, kada bi znali što se krije iza svakog komada mesa, sira ili jaja. Pružamo svima zainteresiranima informacije i potičemo ih da ih sami provjere, da istražuju, da propituju te da temeljem toga biraju spašavanje životinja i njihovih staništa.
Organiziramo događanja poput VegeSajma i ZeGeVege festivala održivog življenja, izdajemo brošure poput nedavno objavljenog vodiča „(R)evolucija mesa” koji smo poslali na više od tisuću adresa ugostitelja i nutricionista, pokrećemo peticije poput ove za zabranu pridnenih mreža – koća koja se može potpisati na www.prijatelji-zivotinja.hr, gdje se nalaze i mnoge druge korisne informacije o mogućnosti djelovanja svakog pojedinca.
‘Moć pozitivne promjene u našim je rukama‘
Što biste poručili građanima za kraj? Kako svatko od nas može malim koracima postići velike stvari za Zemlju i okoliš?
Želimo poručiti da je moć pozitivne promjene u našim rukama, u rukama svakog od nas, u rukama pojedinca. Da je svaki korak naprijed dragocjen i puno će značiti životinjama, okolišu i budućim generacijama. Svaki put kad idemo u trgovinu, restoran, kad razmišljamo što ćemo pojesti, imamo izbor i novu priliku da sudjelujemo u spasu ovoga planeta.
Predlažemo čitanje dobre knjige, gledanje dobrih filmova kao što su „Cowspiracy” i „Seaspiracy”, potpisivanje peticija i predbilježbu na besplatni e-mail servis prepun korisnih informacija koji se nalazi na www.veganopolis.net. Zajedno zaista možemo postići velike stvari.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Prijatelji životinja