Od graha i leće do povrća, voća i cjelovitih žitarica – svakodnevni izbori hrane mogu biti dio brige o zdravlju srca. Povodom Svjetskog dana srca 29. rujna, Prijatelji životinja podsjećaju da izbor hrane može biti važan dio brige o zdravlju srca te pozivaju na češći odabir mahunarki, cjelovitih žitarica, povrća, voća, orašastih plodova i drugih biljnih namirnica.
Kako navode, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od njih je 2022. godine umrlo oko 19,8 milijuna ljudi, odnosno gotovo trećina svih umrlih u svijetu. Čak 85 posto tih smrti povezano je sa srčanim i moždanim udarima.
Istraživanja pokazuju da prehrana koja se temelji na raznovrsnim biljnim namirnicama može biti povezana s manjim rizikom od bolesti srca i krvnih žila. Osobe koje se hrane veganski imaju povoljnije vrijednosti nekih važnih čimbenika rizika uključujući niže razine LDL-kolesterola, poznatog kao „loš” kolesterol. Biljna hrana prirodno ne sadrži kolesterol, koji se nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla. Zato smanjenje unosa mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla te njihova zamjena mahunarkama, cjelovitim žitaricama, povrćem, voćem, orašastim plodovima i sjemenkama može biti važan korak u brizi o zdravlju srca.
Foto: Pixabay
Grah i leća umjesto mesa
Ovogodišnji Svjetski dan srca održava se pod porukom „Don’t Miss a Beat”, kojom organizacija World Heart Federation upozorava da bolesti srca mogu dugo ostati neprepoznate te naglašava važnost prevencije i pravodobnog prepoznavanja simptoma.
Među najvažnijim čimbenicima rizika za bolesti srca i krvnih žila WHO navodi nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost i pušenje. Istodobno, u svojim aktualnim preporukama o zdravoj prehrani posebno ističe povrće, voće, mahunarke i cjelovite žitarice te navodi da povećanje udjela biljnih izvora bjelančevina u prehrani može donijeti zdravstvene koristi, osobito kada oni zamjenjuju crveno meso.
„Briga o srcu ne počinje tek u liječničkoj ordinaciji. Počinje i svakodnevnim odlukama – što ćemo staviti na tanjur, hoćemo li se kretati i kakve ćemo navike stvarati. Grah, leća, slanutak, grašak, tofu, povrće, cjelovite žitarice, sjemenke i orašasti plodovi mogu biti ukusna i dostupna osnova svakodnevnih obroka. Pritom izborom biljne hrane ne činimo nešto dobro samo za sebe nego i za životinje i okoliš”, poručuju Prijatelji životinja.
Foto: Pixabay
Prednost dati tradicionalnim neprerađenim biljnim namirnicama
Biljna prehrana pritom ne znači oslanjanje na nekoliko skupih ili egzotičnih proizvoda. Tradicionalne namirnice poput graha, leće, graška, krumpira, kupusa, ječma i drugih žitarica mogu biti osnova jednostavnih i hranjivih obroka. Danas su lako dostupni i tofu, biljni napitci, namazi te mnoge druge biljne alternative.
Prijatelji životinja podsjećaju i da oznaka „biljno” sama po sebi nije jamstvo da je neka namirnica zdrava. Kao i kod svake prehrane, prednost treba dati raznovrsnim, minimalno prerađenim namirnicama te paziti na unos soli, šećera i zasićenih masnoća.
„Svjetski dan srca prilika je da napravimo barem jednu promjenu koju možemo zadržati i nakon 29. rujna: jedan mesni obrok zamijenimo jelom od mahunarki, isprobamo biljni doručak, uvedemo više povrća i cjelovitih žitarica u svakodnevnu prehranu ili se odlučimo za vegansku prehranu. Za srce, životinje i planet – neka na našim tanjurima bude više biljaka”, zaključuju Prijatelji životinja. Pozivaju sve koji žele učiniti veći korak da se informiraju o veganstvu, isprobaju veganske recepte dostupne na www.prijatelji-zivotinja.hr i razmisle o potpunom prelasku na vegansku prehranu.
mšm
Foto: Prijatelji životinja/FB post
