Postoje dokazi da Alzheimerova bolest može povećati potrebu za snom tijekom dana, što može pogoršati simptome Alzheimerove bolesti.
Ovo otkriće proizlazi iz studije u kojoj su sudjelovale 1401 starije osobe. Utvrđeno je da potreba za dnevnim spavanjem općenito raste s godinama, ali Alzheimerova bolest više nego udvostručuje godišnje povećanje učestalosti ili trajanja dnevnog spavanja.
Dnevno spavanje samo po sebi ne uzrokuje izravno Alzheimerovu bolest, ali prekomjerno spavanje može biti faktor rizika. To znači da može povećati rizik od razvoja bolest, ali ne i uzrokovati samu bolest.
Dnevno spavanje, u pravilu, ima neutralan ili čak pozitivan učinak na rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, no to ovisi o njihovom trajanju. Osobe koje spavaju manje od 30 minuta nemaju povećan rizik od kognitivnog oštećenja, piše Direktno.hr.
Foto: Pixabay
Kada je dnevno spavanje znak Alzheimerove bolesti?
Slično tome, istraživanje iz 2021. godine, koje je uključivalo 389 starijih osoba, otkrilo je da kratka dnevna spavanja mogu biti korisna za smanjenje rizika od kognitivnog pada tijekom pet godina. Spavanja kraća od 30 minuta smanjila su rizik, dok su dulja spavanja imala negativan učinak na kogniciju, iako nije jasno zašto.
Pretjerana pospanost tijekom dana može biti znak Alzheimerove bolesti ako je popraćena drugim mogućim simptomima, poput gubitka pamćenja.
14-godišnje istraživanje na 1401 sudioniku otkrilo je da su sve starije osobe spavale više tijekom dana kako su starile, ali kako je Alzheimerova bolest napredovala, trajanje i učestalost dnevnog sna udvostručili su se, prenosi MedicalNewsToday.
Foto: Pixabay
Koliko sna bi trebali imati pacijenti s demencijom?
Većini odraslih osoba, uključujući starije, potrebno je otprilike sedam do devet sati sna tijekom noći, uključujući one s demencijom. Kako bi osobe s Alzheimerovom bolesti bolje spavale preporučuje se:
Fizička aktivnost: Potičite osobu na svakodnevno vježbanje i boravak na otvorenom. Aktivnosti poput druženja ili glavnog obroka organizirajte ranije tijekom dana, a ne u večernjim satima.
Ograničenje kofeina: Koristite bezkofeinske verzije čaja, kave ili sode.
Ograničenje dnevnih drijemanja: Dnevno spavanje može otežati noćni san. Ako osoba ima rutinu dnevnog spavanja, pokušajte postupno smanjivati trajanje, po 30 minuta ili sat vremena, dok se ne uspostavi redovitiji noćni san.
Rutina prije spavanja: Održavajte redovitu rutinu prije spavanja, poput čitanja, slušanja glazbe ili topla kupka, uvijek u isto vrijeme.
Čak 25.000 Hrvata dobit će uplatu na račun: Svima će sjesti isti iznos
Stvaranje mirne atmosfere: Koristite umirujuću glazbu, prigušena svjetla i izbjegavajte ekrane. Ako je osoba sklona noćnim buđenjima, koristite noćna svjetla u spavaćoj sobi i hodnicima.
Marijana Kovač
Foto: Pexels
