Udruga slijepih Zagreb osnovala je Babinjak, kao jednu od niza društvenih aktivnosti ove radišne udruge. Iz Udruge su nam opisali kako se njihov Babinjak sastaje jednom mjesečno, a „riječ je o neformalnoj skupini žena koje se okupljaju zbog druženja, razmjenjivanja korisnih informacija te borbe za prava osoba s invaliditetom u društvu“.

„Sve članice Udruge slijepih Zagreb su dobrodošle. Trenutni termin sastajanja je drugi ponedjeljak u mjesecu. Zajedničkom odlukom žena, muški su dobrodošli na aktivnosti koje će se organizirati, no ne i na sastanke Babinjaka“, kazali su nam.

Ideja Babinjaka

No, otkud ideja i naziv Babinjaka?

„Na sastanku žena 24. studenog 2022., Povjerenstvo za žene Udruge slijepih Zagreb iniciralo je formiranje Babinjaka čije je osnovno djelovanje stvaranje prostora za isključivo ‘ženske’ teme u Udruzi. Zadaća Povjerenstva je predlagati Upravnom odboru želje i inicijative članica o kojima Upravni odbor potom donosi odluke.

To Povjerenstvo u Udruzi postoji oduvijek i okupljalo je članice na povremenim aktivnostima, no nakon pandemije svi su željni druženja i aktivnijeg sudjelovanja u radu Udruge. Naziv ‘Babinjak’ žene su donijele zajednički, najviše zato što je naziv ‘Žena za sva vremena’ bio predugačak“, objasnili su.

Osvrnuli su se iz Udruge i na teme kojima se bave na Babinjaku.

Kako tvrde, na početku je najbitnija bila organizacija, a prvo su osnovali grupu Babinjak na WhatsAppu, u kojoj žene mogu kontinuirano komunicirati.

„Početni sastanci protekli su u planovima Babinjaka za predstojeće razdoblje. Sastanak u prosincu protekao je u ugodnom predblagdanskom druženju i razgovorima o uređenju doma, pripremi blagdanskog stola i kupnji poklona. Kupovina je jedna velika ženska tema, koja je slijepim ženama poseban izazov“, ispričali su iz Udruge.

Angažman žena

Ipak, ovo nije prva aktivnost pokrenuta na inicijativu žena većinom za ženske članice.

„Prethodno su se žene samoinicijativno organizirale na neformalnim druženjima u društvenim prostorijama Udruge ili kada je trebalo posjetiti naše najstarije članove u domovima za starije i nemoćne“, kazali su nam, te dodali konkretne primjere:

„Žene su se također angažirale u vezi rješavanja konkretnih problema slijepih osoba, od lokacija zvučnih semafora do ostvarivanja inkluzivnog dodatka ili zapošljavanja osoba s invaliditetom“.

Upitali smo kako se još u Udruzi slijepih promiču ili planiraju promicati prava žena.

„Želja Povjerenstva, osim neformalnog druženja i organiziranja aktivnosti vezanih uz ‘ženske’ teme, jest i poboljšanje položaja žena s invaliditetom u ovom društvu u kojem živimo. Plan je konkretne probleme naših žena pretočiti u zagovaranja i projektne prijedloge, koje će upornim radom jednog dana dovesti do rezultata“, opisali su nam.

Osim toga, fokus je svakako i na učinkovitom rješavanju svakodnevnih pitanja. Ipak, kako su upozorili, u Hrvatskoj kaskamo za ostatkom EU:

„Svakodnevnim radom u Udruzi članovi nam javljaju svoje probleme te ih mi rješavamo putem naših dugogodišnjih suradnji s drugim organizacijama te državnim i javnim institucijama. Kao i sve, i u području prava osoba s invaliditetom Republika Hrvatska kaska za Europom, što ne znači da nikada nećemo postići zadovoljavajuću razinu prostorne, materijalne i društvene sigurnosti za slijepe žene, a time i ostale osobe s invaliditetom“, tvrde.

Ostale aktivnosti Udruge

„Od konkretnih aktivnosti i usluga za članstvo, Udruga slijepih Zagreb svojim članovima nudi uslugu videćeg pratitelja (dvoje za autom za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te dvoje javnim prijevozom); uslugu osobnog asistenta (za osobe s invaliditetom s višestrukim oštećenjima), neformalno druženje u društvenim prostorijama Udruge; klubove, društva i rekreaciju (pikado, planinarenje, šah, radio klub, kuglanje, goalball, dramski studio, zbor, joga, gimnastika), obilježavanje prigodnih događanja (Majčin dan, Valentinovo, Sveti Nikola itd.); predavanja u društvenim prostorijama udruge (zdravstvena, psihološka, o pomagalima itd.); odlazak u muzeje, na utakmice Dinama; prijava kvara zvučnih semafora ili prepreka u kretanju u kvartu; časopis udruge Vidici (snimljen kao zvučni zapis); edukacije/prekvalifikacije za veću konkurentnost na tržištu rada, pisanje molbi, životopisa, priprema za razgovor za posao; edukacije za veću samostalnost (kretanje bijelim štapom, informatika, svakodnevne vještine, pametni telefoni, kreativne radionice, upoznavanje s brajicom); podrška i savjeti stručne službe udruge; ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi i zdravstvene skrbi (npr. osobna invalidnina, vještačenja, pomagala, televizija); odlazak na izlete; cijepljenje u klubu, mjerenje tlaka, masnoće; odlazak na preventivne preglede u organizaciji Udruge i Grada Zagreba; odlazak na ljetovanje u organizaciji Udruge (i Grada Zagreba); punjenje ZET karte na način da pratnja slijepoj osobi također ima pravo na besplatnu kartu; dostava (humanitarne) pomoći Grada Zagreba za prigodne datume i krizne događaje (potres, pandemija COVID-19); suradnja stručne službe s drugim institucijama (centri za socijalnu skrb, domovi za starije i nemoćne itd.); osvještavanje javnosti tijekom obilježavanja prigodnih datuma (Međunarodnog dana bijelog štapa (15. listopada), Međunarodnog dana osoba s invaliditetom (3. prosinca), Dana ljudskih prava (10. prosinca) i suradnja s medijima tijekom godine); zagovaranje prava slijepih osoba (prilagodba javnog prostora, zapošljavanje, uvođenje zvučnog vodiča kroz Grad Zagreb za slijepe osobe, zagovaranje uvođenja AD standarda (zvučnog opisivanja) koji omogućuje slijepim osobama praćenje televizijskog, kazališnog, muzejskog i kino programa te čak i utakmica)“.

Što od silnih aktivnosti rado biraju članice, zanimalo nas je.

„Želja članica je uz neformalna druženja uz glazbu u društvenim prostorijama Udruge organizirati razna edukativna predavanja“, tvrde.

„Neke od tema su kozmetika, njega kože, šminkanje, ljekovito bilje, čajevi, aromaterapija, masaža, akupresurne točke, prirodna kozmetika, stil odijevanja, što je u modi, što se nosi. Žene također planiraju organizirati tečaj plesa, izlete, tečaj samoobrane, umjetničke radionice, tečaj kuhanja i mnoge druge teme“.

Kako su klubovi i društva važni za članove, upitali smo.

„Klubovi i društva važni su u smislu organizacije slobodnog vremena i druženja članova uz određenu aktivnost koja se njima najviše sviđa. U Udruzi se svaki član tako može baviti pikadom, planinarenjem, šahom, kuglati, ići na zbor, postati radio amater i mnoge druge aktivnosti. U Udruzi su najbrojniji planinari i igrači pikada. Riječ je o aktivnosti s kojima se slijepe osobe ne bi mogle baviti samostalno, bez organizacije. Ako se pitate, slijepe osobe planinare uz pratnju videće osobe po često širim stazama, dok se pikado igra na zvučnom pikadu. To znači da pikado nakon pogotka u metu strjelicom izgovara koji je rezultat postignut.

Još promjena u Udruzi

Pripremate li neke nove projekte za vaše članove, što nam možete ispričati o tome?

Iz Udruge tvrde da postoje četiri velika područja promjene.

„Prvo područje odnosi se na oživljavanje društvenih prostorija Udruge nakon razdoblja pandemije, a drugo na promicanje problematike slijepih osoba u zajednici te utjecaj na društveni razvoj i javne politike, odnosno prilagodbe društva za uvažavanje potreba slijepih osoba.

U tom smislu nam je trenutni fokus na novom modelu odlaganja otpada u Gradu Zagrebu.

Treće je ostvarivanje novih usluga za članstvo, od kojih je najveći interes za uslugom pomoći u kući.

Četvrto je ostvarivanje šireg opsega aktivnosti provođenja slobodnog vremena te podrška proaktivnom i kreativnom osmišljavanju slobodnog vremena kroz poticanje društvenih, kulturnih i sportskih sadržaja.

Svakako je važan nastavak postojećih aktivnosti u smislu održivog financiranja. Kao preduvjet samostalnog i neovisnog življenja, osobama s oštećenjem vida u planu je osigurati podršku te razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za uključivanje osoba s oštećenjem vida u život zajednice; pristupačnost sadržaja i okruženja, prava i mogućnosti; dostupnost tiflotehničkih pomagala i asistivne tehnologije; obrazovanje i zapošljavanje“.

Za kraj, zamolili smo savjet kako osvijestiti naše društvo da ima više razumijevanja prema slijepima.

„Sljepoća se može dogoditi svakome, bilo zbog bolesti bilo zbog ozljeda, neovisno o životnoj dobi. Ukoliko želite postati osjetljiviji na potrebe koje imaju slijepe osobe, prilikom sljedećeg obroka stavite povez na oči i probajte se služiti nožem i vilicom na slijepo.

Probajte također gledati televiziju s povezom na očima i osvijestiti se koliko vam informacija nedostaje. Ukoliko želite doživjeti još uzbuđenja, samo uz pratnju osobe koja za vas gleda, s povezom na očima, prijeđite preko ceste na vama najbližem raskrižju.

Slijepe osobe puno toga mogu same.

Čak i kuhati i peglati i voditi kućanstvo. No u mnogim je stvarima slijepim osobama potrebna pomoć, a tu pomoć slijepe osobe često moraju plaćati jer se ne mogu tijekom cijelog dana oslanjati samo na obitelj, prijatelje, susjede i prolaznike.

Borba slijepih osoba već dugi niz godina sastoji se u nastojanjima za ostvarenje prava na inkluzivni dodatak, novčani iznos kojim bi si samostalnim odlukama olakšali život uz sljepoću“, zaključili su.

Vedrana Mišković

Foto: Udruga slijepih Zagreb/Babinjak

Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.

Projekt ”Jednake mogućnosti’” sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.