Promjene probavnog sustava starenjem ne utječu samo na kvalitetu života već i na mijenu tvari u organizmu i stanje uhranjenosti. Rečeno je da je hrana lijek! Ako nema pravilne probave, nema niti apsorpcije hranjivih tvari neophodnih za opstanak i rad organizma, nema stvaranja energije, niti otpornosti organizma prema bolestima. Uz to, sve su funkcije usporenije i čine organizam osjetljivijim i manje otpornim, piše Ljerka Pinotić, pedijatrica u mirovini.
Loša ili jednolična prehrana može se manifestirati nedovoljnim unosom vitamina u organizam i to na samom početku probavnog sustava, uglovima usana kao crvenilo i popucala koža u narodu zvane “žvale”. Nije rijedak gubitak okusa, i uz to oslabljen tek za jelo. U usnoj šupljini nailazimo na izglodane, loše ili popravljene zube, nepotpuno zubalo, s upaljenim desnima i džepovima oko korijena zubi u vidu paradontoze i uz to još i loš zadah iz usta.
Otežano gutanje hrane
Nedostatno usitnjavanje hrane otežava rad želuca i dovodi do nepotpune probave sa znacima dispepsije: nelagode, nadutosti, rane sitosti, pa i težine u želucu nakon jela te čak nagrizanja i žarenja nakon jela. Nažalost, u ovoj dobi moguće su i novotvorine na usnama, ždrijelu, i korijenu jezika.
Zanimljivo je da usprkos pristupačnosti pogledom ili smetnjom pri jelu bolesnici traže pomoć u odmakloj fazi bolesti. Zato sve promijene koje traju duže od dva tjedna zahtijevaju pregled obiteljskog liječnika ili stomatologa. Nije rijetkost i zapadanje sitnih kostiju u ždrijelo pa treba biti jako oprezan. Jednjak povezuje ždrijelo sa želucem. Ne mora nikada praviti poteškoće, ali tijekom vremena zbog slabosti mišića mogu se stvoriti džepići – divertikuli u koje zapada hrana i može izazvati upalu.
Osobe s razvijenim neurološkim ili mišićnim poremećajima mogu imati tegobe u vidu otežanog gutanja tekuće i krute hrane s osjećajem “knedle u grlu”. Jedan od najčešćih simptoma probavnih tegoba gornjeg dijela probavne cijevi je gorušica ili žgaravica. To je povrat kiselog, a nekad i gorkog želučanog sadržaja u usnu šupljinu. Manifestira se pečenjem, žarenjem u žličici i iza prsne kosti. Tome može pogodovati preobilni obrok, teška masna hrana ili pak debljina. Dugotrajne žgaravice mogu oštetiti sluznicu jednjaka, jer on nema zaštitnih čimbenika za kiselinu. Starenjem sluznica želuca propada, smanjuje se sekrecija enzima i solne kiseline. To može izazvati atrofični gastritis.
Raka debelog crijeva raširen u Hrvatskoj
Tanko crijevo važno je za upijanje hranjivih tvari. U starijoj dobi dolaze do izražaja tegobe u vidu naglih proljevastih stolica nakon pijenja mlijeka. Od djetinjstva smanjuje se prisustvo enzima laktaze za probavu mliječnog šećera laktoze. Neki ljudi su skloni potpunom izbjegavanja konzumiranja mlijeka ili piju samo fermentirano mlijeko i mliječne proizvode. Debelo crijevo čini završni dio probavnog sustava.
Nažalost, u Hrvatskoj od raka debelog crijeva godišnje obolijeva 3000 ljudi. Porazna je činjenica da ih umire oko 2000, što je poražavajuće. Manifestira se u izmijeni tvrde i proljevaste stolice, užeg opsega stolice te pojavom krvi u stolici. U početku ne mora biti vidljiva okom pa je preporučljivo učiniti test na okultno krvarenje koji je u programu prevencije raka debelog crijeva. Najčešće se okrivljuje prehrana siromašna vlaknima, povrća i grahorica, a bogata životinjskim bjelančevinama i mastima, preprženim mesom s roštilja i suhomesnatim proizvodima.
Još jedan simptom ne zaobilazi stariju dob, a to je popularno zvan “zatvor” ili konstipacija ili “lijena crijeva”. To je otežano i neredovito pražnjenje tvrde stolice poput brabonjaka. Posljedica je ležanja, slabijeg kretanja, ne uzimanja dovoljno tekućine, hrane bogate povrćem i voćem te zatomljivanja refleksa poziva na vršenje velike nužde.
Zatvor dovodi i do drugih komplikacija kao fisura, pukotina na čmaru zbog većeg opsega stolice, zatim hemeroida povećavanjem čvorića venskog spleta unutar i izvan čmara, praćeno vrlo neugodnim bolovima, peckanjem, svrbežom, krvarenjem.
Jetra – najveći laboratorij u organizmu
Dotaknimo se još i jetre, organa koji je najveći laboratorij u organizmu. Vrlo je otporna jer je cijelog života bombardirana raznolikom hranom, lijekovima, minimalnim količinama pesticida iz hrane, bojama, okusima, većim količinama rafiniranih šećera, poročnim ponašanjem prevelikog uživanja alkohola može dovesti do fibroze i konačno ciroze jetre. Dugo odolijeva izlučivanjem toksina i srećom je sklona regeneraciji, ali se smanjuje iza pedesete godine života. Poremećene funkcije su gubitak teka, opća slabost, gubitak na tjelesnoj težini, proljevi, povraćanje do povraćanja krvi, stvaranja slobodne tekućine u trbuhu, žutica. Često se sreće i rak jetre kojem su skloniji oni koji su dugo bolovali od upale jetre.
Ono što s godinama steknemo, pogotovo ako postoji sklonost u obitelji su žučni kamenci. Nekima ne izazivaju smetnje, nekima se otkriju ultrazvučnim pregledom trbuha. Jave se najčešće u vidu napada, praćeni bolovima u desnom dijelu trbuha, širenjem ispod desne lopatice, povraćanjem. Tegobe se ponavljaju, češće se javljaju u žena. Nakon dijagnostike odlučuje se o hitnosti intervencije operacije žučnog mjehura ili provođenja higijensko – dijetetskih mjera.
Dobro je saznati o bolestima i o manifestacijama kako bi na vrijeme uočili neobične signale u našem organizmu, jer što ranijom intervencijom možemo polučiti bolji ishod.
mšm/ljerka pinotić
Foto: Pixabay, ilustracija
