U snažnom potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, oštećen je i veliki broj pokretne i nepokretne kulturne hrvatske baštine. Oštećena su pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra, ali i brojni objekti unutar zaštićenih kulturno povijesnih cjelina na području tri županija.
Najteža oštećenja nastala su na nepokretnoj kulturnoj baštini koja se nalazi unutar povijesne četvrti grada Zagreba – Donji Grad, Gornji Grad i Kaptol, izvijestili su iz Ministarstva kulture i medija.
Oštećenja su zabilježili muzeji, arhive, knjižnice, sakralna baština, kao i sakralni i muzejski inventar, muzejska građa i dokumentacija.
Najteže su stradale crkve u Markuševcu, Granešini i Čučerju u kojima nije moguće obavljati bogoslužje niti se zajednica vjernika može okupljati. Oštećenja su pretrpjele brojne župe Grada Zagreba i okolice od kojih se po težini ističu župne crkve – Ksaver, Palmotićeva, Kašina Vugrovec, Laz Bistrički, stara crkva u Sesvetama, Bistra.
U potresu se urušio dio južnog tornja zagrebačke Katedrale, a teško je stradao Mirogoj gdje su oštećeni brojni grobovi, umjetnička djela, skulpture i kipovi.
Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski prirodoslovni muzej, samo su neki od muzeja koji se nalaze na dugačkom popisu baštine kojoj je potrebna ili sanacija ili obnova, bilo na samim zgradama ili fonda koji se čuvao unutar zidina, a stradala su i kazališta.
Šteta od 20 milijuna eura
Ukupna šteta od potresa u Zagrebu i okolici u sektoru kulture, po podacima Ministarstva, procijenjena je na približno 20 milijuna eura.
Kako doznaje portal Direktno, UNESCO je među prvima izrazio potporu i ponudio financirati obnovu hrvatske baštine stradale u potresu u ožujku ove godine, a informaciju su potvrdili i u samom Ministarstvu.
“Zahvaljujući vrlo dobrim dugogodišnjim odnosima u svim programskim područjima s Organizacijom za obrazovanje, znanosti i kulturu, pogotovu u pitanjima normativnih instrumenata za kulturu i kulturne baštine, u tijeku su razgovori prema kojem bi spomeniku pomoć trebalo usmjeriti. Čim se odrede prioritetni projekti, dio sredstava iz UNESCO-ovog urgentnog fonda bit će vrlo brzo realiziran, dok se za drugi dio sredstava za projekte najviše nacionalne vrijednosti vode razgovori sa zainteresiranim donatorima”, stoji u odgovoru Ministarstva.
S obzirom na to da se šteta nastala u sektoru kulture, a koja se tiče baštine RH, ne nalazi na UNESCO-ovom zaštićenom popisu, u Ministarstvu su ovu inicijativu komentirali kao “iznimno vrijednom”.
S UNESCO-om se također pregovara za pomoć za preporuku stručnjaka koji će sudjelovati u obnovi projekata od najvišeg nacionalnog značaja, a koji bi dali svoja stručna mišljenja.
RH je također uspjela iz Europskog fonda solidarnosti i zaduženja sa Svjetskom bankom osigurati inicijalna sredstva za obnovu, kako bi obnova bila napravljena i realizirana u što kraćem roku, rekli su iz Ministarstva, no nisu naveli o kojim iznosima je riječ, kao niti kada možemo očekivati početak rada na obnovi.
Barbara Kraš Kedmenec
Foto: Facebook/Muzej za umjetnost i obrt