/‘IZNIMNA ŽENA’ Legendarna Marija Jurić Zagorka rođena je na današnji dan, 2. ožujka

‘IZNIMNA ŽENA’ Legendarna Marija Jurić Zagorka rođena je na današnji dan, 2. ožujka

Marija Jurić Zagorka rođena je na današnji dan, 2. ožujka 1873. godine, u plemićkoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca. Osim što je pisala romane koji su i danas čitani i popularni, Zagorka se bavila i politikom i ženskim pitanjima.

Dobila je relativno kratko formalno obrazovanje, i premda je Geza Rauch (šef Zagorkinog oca) bio spreman platiti njeno daljnje obrazovanje u Švicarskoj, roditelji su je maloljetnu udali i s mužem poslali u Mađarsku. Tri godine kasnije, Zagorka je pobjegla od muža i vratila se u Zagreb.

Nadalje, odbila je prihvatiti novac od roditelja i odlučila se sama uzdržavati – i to još kao novinarka. Godine 1895. zapošljava se u Obzoru, iako je glavni urednik smatrao da je imati žensko u redakciji “kulturni i moralni skandal”. No, Zagorka je bila predobra novinarka da bi je se riješili, a već i njeni tadašnji romani vidljivo su podizali naklade, piše voxfeminae.net.

Tako se uspjela probiti do položaja u kojem je postala prva politička novinarka u ovom dijelu svijeta, iako je često morala pisati pod pseudonimima, uglavnom muškim. Od samih početaka zalagala se i za ženska prava, te se tako 1909. godine upustila u slavnu polemiku s A. G. Matošem oko ravnopravnosti spolova.

Inače, ono po čemu je i danas najpoznatija – povijesne romane – počela je pisati oko 1910. godine, i ubrzo joj to postaje glavnim zanimanjem. Građu za svoje romane, što god vam netko rekao, nije isisavala iz prsta, već ju je pronalazila u povijesnim arhivima, kako u Zagrebu, tako i u Beču i u Budimpešti. Kad su, dvadesetih godina, u tadašnjem Jutarnjem listu izašle “Grička vještica” i kasnije “Gordana”, Zagorka je među svojim čitateljima zadobila gotovo status fenomena.

Kritika joj, međutim, nije bila sklona, i otpisivala je Zagorkin opus kao šund sve donedavno. Još uvijek nije u potpunosti prevrednovana, a najzanimljivije jest da su je i inače u mnogim stvarima napredni pisci (npr. Krleža) prezirali i otpisivali kao “muškobanjastu babu”. Bar jednim dijelom taj je stav bio uzrokovan i njenim feminističkim angažmanom.

mšm

Foto: Screenshot/YouTube