“Uz slikanje, crtanje, modeliranje praćeno razgovorom, veseljem i povezivanjem, nastajala su prva prijateljstva između umjetnika i djece koja su se kasnije nastavila kroz susrete, telefonske pozive i pisma”, rekla nam je Sonja Švec Španjol, izbornica ZILIK-a i predsjednica Umjetničkog savjeta ZILIK-a povodom velike obljetnice ove jedinstvene likovne kolonije u Hrvatskoj.
Od 22. do 26. siječnja 2024. godine u Karlovcu će se održati jubilarni 50. ZILIK (Zimska likovna kolonija) u organizaciji Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” (nekadašnji Dom za djecu “Vladimir Nazor” Karlovac) u suradnji s brojnim likovnim umjetnicima. Od 1974. godine iz potrebe pružanja topline i pažnje djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ZILIK otvara vrata likovnom stvaralaštvu djece, razvijajući njihov osjećaj za lijepo te omogućuje inspirativne trenutke druženja djece i umjetnika.
U intervjuu za Generaciju Švec Španjol nam je otkrila više o velikoj jubilarnoj obljetnici koja će se održati u siječnju, zanimljivim i raznolikim aktivnostima i događanjima, sadržajima za Mali i Veliki ZILIK i kakve sve posebne goste možemo očekivati.
Za početak, po čemu se ZILIK razlikuje od ostalih likovnih kolonija u Hrvatskoj?
ZILIK je iznimno plemenita kolonija jer je osnovana za i zbog djece bez adekvatne roditeljske skrbi koji su štićenici Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” u Karlovcu (bivši Dom za djecu “Vladimir Nazor”). Na ZILIK-u su u početku sudjelovali naivni slikari, uključujući i najveća imena hrvatske naive poput Ivana Rabuzina, Ivana Lackovića Croate, Mije Kovačića, ali i najveći hrvatski likovni umjetnici i umjetnice 20. i 21. stoljeća kao što su: Miroslav Šutej, Ivan Kožarić, Edo Murtić, Zlatko Prica, Ivo Šebalj, Vasilije Josip Jordan, Nives Kavurić-Kurtović, Marija Braut, Jadranka Fatur, Ljerka Njerš, Branka Uzur, Dubravka Babić, Josip Diminić, Kosta Angeli Radovani, Šime Vulas, Predrag Goll, Ljubomir Stahov, Ivica Antolčić, Ratko Petrić, Mersad Berber, Đuro Seder, Zlatko Keser, Zlatko Kauzlarić Atač.
Kao što je ugledni povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i muzealac Vladimir Maleković jednom prilikom istaknuo – “ZILIK je jedina kolonija u nas koja ima program i svrhu” što znači da se umjetnici nisu okupljali samo kako bi boravili u lijepoj prirodi i slikali slike, već su svi dolazili s višom svrhom i ciljem, a to je da period zimskih praznika kada djeca obično odlaze kod bake i djedova, umjetnici stvore toplo i prijateljsko okruženje te kreativne umjetničke sadržaje za djecu iz Doma koja nisu imala obitelj kod koje mogu otići. Pritom su umjetnici predano stvarali svoja umjetnička djela koja su potom donirali Domu za fundus koji trenutno broji preko 2.100 umjetnina više od 700 umjetnika među kojima su i djela ranije navedenih najeminentnijih hrvatskih likovnih umjetnika i umjetnika.
Kako se ZILIK razvijao od početaka do danas? Što sve nudi djeci?
Od prvog ZILIK-a održanog davne 1974. godine svaka Zimska likovna kolonija uz klasičnu koloniju (koja podrazumijeva boravak umjetnika u Domu za djecu, druženje s djecom i slikanje/kiparenje/crtanje) obuhvaćala je i Mali ZILIK koji je bio rezerviran za rad s djecom, to jest, likovne radionice namijenjene štićenicima Dječjeg doma “Vladimir Nazor”, a kasnije su počela dolaziti i djeca iz obližnjih škola i domova da bi danas ZILIK ugošćivao djecu iz osnovnih i srednjih škola te drugih domova za djecu iz cijele Hrvatske.
ZILIK danas predstavlja kontinuitet aktivnog organiziranja likovnih radionica za djecu (Mali ZILIK) koje vode akademski školovali likovni umjetnici s naglašenim pedagoškim sposobnostima, zatim kontinuitet dolaska na ZILIK vjernih prijatelja ZILIK-a među koje spadaju najeminentniji hrvatski likovni umjetnici, ali i glazbenici, književnici i glumci koji su godinama nesebično pomagali i podržavali ZILIK. Tako je tijekom godina skladana i pjesma o ZILIK-u, snimljen je film Petra Krelje o ZILIK-u koji je emitiran na HRT-u te su mnogi glumci, književnici i glazbenici tijekom godina odvajali svoje vrijeme, boravili s djecom u Domu za vrijeme ZILIK-a, družili se s njima, pjevali, plesali i održali predstave za njih. Da nabrojimo samo neke: književnici Pajo Kanižaj, Josip Palada, Mladen Kušec i Enes Kišević, glumci Martin Sagner, Ivo Sedar, Đuro Utješanović, Marija Crnobori, Fabijan Šovagović i Lela Margitić, šansonjerka Lada Kos, glazbenici Jimmy Stanić, Davor Gobac...
Kako je nastao ZILIK? Od kuda dolazi ideja za ime?
Davne 1973. godine Petar Grgec došao je na ideju pokretanja likovne kolonije u Karlovcu i to u zimskim mjesecima kada u cijeloj zemlji nema kolonija pa je većina likovnih umjetnika slobodna. Iako je mislio da će realizacija ideje proteći uz maksimalnu podršku grada, karlovačkih umjetnika i okoline, koja će prepoznati potrebu da se Karlovcu ponudi kvalitetan umjetnički sadržaj, Petar Grgec je razumijevanje i podršku pronašao prvenstveno u svojoj supruzi Dani Grgec.
Nakon bezuspješnih pokušaja realizacije kolonije u suradnji s gradom, supruga mu je sugerirala da se obrati Dječjem domu “Vladimir Nazor” (današnjem Centru za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor”*) s kojim je tada već duži period surađivala. Ravnatelj Doma Pero Car bio je vrsni pedagog te je prepoznao i objeručke prihvatio prijedlog supružnika Grgec i tako je, godinu dana kasnije, nastala Zimska likovna kolonija. Iako je prvobitna skraćenica Kolonije bila ZLIK, član Umjetničkog savjeta Nikola Perić ukazao je na nezgodnu situaciju da netko kaže kako ide u posjet ‘zlikovcima’ pa je ZLIK ubrzo postao ZILIK. Zajedničkim dogovorom odlučeno je da se likovna kolonija organizira u vrijeme zimskih školskih praznika kako se djeca ne bi osjećala osamljenom, već bi im se pružili kvalitetni i zanimljivi sadržaji koji bi ispunili njihovo slobodno vrijeme radosnim druženjima i kreativnim stvaralaštvom, a umjetnici bi stvarali u jedinstvenom i inspirativnom prostoru okruženi djecom.
Prema riječima Ljerke Lacković, ispočetka je bilo najvažnije da svi gosti spavaju u Domu, u dječjim sobama i da zajedno s njima doručkuju i ručaju, to jest, da budu stalno uz djecu. Ubrzo su djeca počela pokazivati interes za umjetničko djelo i pratiti kako ono nastaje, počela su pamtiti imena umjetnika, a u sobama na zidovima ostajali su tragovi zajedničkog druženja i uspomene kojih se djeca vrlo rado sjećaju i prepričavaju. Uz slikanje, crtanje, modeliranje praćeno razgovorom, veseljem i povezivanjem, nastajala su prva prijateljstva između umjetnika i djece koja su se kasnije nastavila kroz susrete, telefonske pozive i pisma.
Tko će sve sudjelovati na Velikom ZILIK-u?
Na Velikom ZILIK-u će sudjelovati naši dugogodišnji prijatelji umjetnici Zoran Durbić, Nedeljko Tintor, Milivoj Svoboda, Biserka Lovnički, Ljubica Leš i Miroslav Krnić, tradicionalno će se održati i Dan karlovačkih umjetnika koji je, kao što mu samo ime kaže, posvećen našim karlovačkim umjetnicima, a putem javnog natječaja izabrano je i 13 umjetnika i umjetnica iz cijele Hrvatske i regije (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Sjeverna Makedonija), a to su: Siniša Reberski, Morana Varović Čekolj, Boris Cikač, Iva Starac, Maja Reberski, Emina Perla, Nataša Vuković (HR), Nataša Vuković (BiH-SRB), Ljupka Erg, Tanja Ličina, Vesna Davidovič, Natalia Berezina, Stefan Ančevski.
Sve odabrane umjetnice i umjetnici zadovoljili su osnovne kriterije kvalitetnog umjetničkog djelovanja i izraženog afiniteta za rad i boravak u zajedničkom prostoru s djecom, a mnogi imaju i bogato pedagoško iskustvo. Uz nove sudionike, neki umjetnici su već ranije sudjelovali na ZILIK-u te se odlučili ponovno prijaviti što nam uvijek bude iznimno drago, jer potvrđuje da su misija i bit ZILIK-a uspješno ostvareni.
Kako će izgledati program Malog ZILIK-a?
50. ZILIK počinje u ponedjeljak 22. siječnja 2024. i to Malim ZILIK-om koji otvaramo u 10 sati radionicom nadrealističkih likovno-literarnih igara “Događa se uspješno za mnoge primjere” akademske slikarice Jelene Sokić. Na radionici će djeca kroz grupni rad iskusiti automatizirano crtanje te naučiti što je to sinkronicitet. U utorak 23. siječnja će akademski kipar Vice Glibota održati radionicu pod nazivom “Odiseja u svemiru 2024.” na kojoj će djeca osmisliti i izraditi pozdravnu poruku u obliku minijaturne prostorne instalacije. Pozdravna poruka bit će sastavljena od elemenata koji simbolički prikazuju i predstavljaju našu civilizaciju i planet Zemlju vanzemaljskom životu i na taj način će djeca naučiti kako svoju poruku sažeti u jednostavan znak.
Srijeda 24. siječnja rezervirana je za akademsku kiparicu Luciju Marin koja je pripremila dvije različite radionice. Jutarnja radionica pod nazivom “Šareni topli džemper” obuhvaćat će grupni rad u sklopu kojeg će djeca prvo istraživati plohu, boju i vrste linija, a potom kreirati vlastiti šareni topli džemper u tehnici kolaža. Na poslijepodnevnoj radionici pod nazivom “Unutarnji pejzaži” djeca će nakon uvodne meditacije apstrahirano slikati svoje osjećaje mrljama i linijama u tehnici akvarela nakon čega će automatskim pisanjem zapisivati svoje misli u formi pjesme istražujući pritom vlastiti unutarnji svijet. U četvrtak 25. siječnja dolazi nam magistrica primijenjene umjetnosti Nevena Živić koja će s djecom izvesti radionicu “Čarobna nit”. U uvodnom dijelu polaznici će pokušati pronaći odgovor što je za njih sreća i koje je boje sreća, a potom će izrezivati oblike od filca koje će lijepiti na platno i tako stvarati taktilno-tekstilne kompozicije. Završni korak sastojat će se od izrade crteža jednostavnim ručnim vezom preko cijele kompozicije. Mali ZILIK zatvaramo radionicom akademskog kipara Ivana Midžića koji je za petak 26. siječnja pripremio radionicu “Dizajniraj vlastiti EkoPametniTelefon i Ekomobitel” na kojoj će polaznici osmisliti vlastiti dizajn pametnog telefona ili mobitela, a podloge će biti drvene pločice.
Radionice će se održavati od ponedjeljka do petka svaki dan od 10 do 12 sati i od 15 do 17 sati, izuzev petka 26. siječnja kada će biti održana samo prijepodnevna radionica, jer navečer u 19.30 sati obilježavamo kraj ovogodišnjeg ZILIK-a otvorenjem izložbe radova nastalih na 50. Velikom i Malom ZILIK-u.
Planirate i veliku izložbu na sam dan otvorenja ZILIK-a?
Da, jubilarni 50. ZILIK svečano otvaramo velikom izložbom iz fundusa “ZILIK – 50 godina” u ponedjeljak 22. siječnja 2024. u 20 sati u Galeriji “Vjekoslav Karas” u Karlovcu. Na izložbi retrospektivnog karaktera bit će predstavljeno 150 radova iz fundusa ZILIK-a ukupno stotinu umjetnica i umjetnika koji su sudjelovali na ZILIK-u.
Izložba će obuhvaćati najranija djela nastala već na 1. ZILIK-u davne 1974. godine pa sve do recentnih djela nastalih na prošlogodišnjem 49. ZILIK-u. Na izložbi će biti zastupljeni i radovi najeminentnijih hrvatskih umjetnika i umjetnica 20. i 21. stoljeća koji su ujedno bili i sudionici, donatori i vjerni prijatelji ZILIK-a.
Predstavit ćete i zanimljive slikovnice. Koji su posebni gosti na 50. ZILIK-u?
U četvrtak 25. siječnja 2024. u 11.15 sati u dvorani gdje se održavaju likovne radionice Malog ZILIK-a u sklopu Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” u goste nam dolaze najpoznatiji hrvatski meteorolog Zoran Vakula i najpoznatiji hrvatski karikaturist Nik Titanik.
Ovaj dvojac predstavit će nam zajednički projekt meteoslikovnica pod nazivom “Vremenaste priče”. Zoran Vakula piše, a Nik Titanik crta. Oni su do sada pripremili već šest slikovnica na temu meteorologije, i to za djecu.
Za kraj, koji su najveći izazovi s kojima se ZILIK danas susreće?
Brojni su izazovi s kojima se ZILIK suočio tijekom svih ovih godina. Ako bismo morali nabrojati samo one ključne, to bi svakako bio Domovinski rat i izmještenost djece zbog životne ugroženosti, zatim nimalo lak oproštaj s dragim prijateljima umjetnicima i zaposlenicima Doma od kojih su nas neki puno prerano napustili zbog tragičnog gubitka borbe s bolešću te zastrašujuća svjetska pandemija koja je jedina uspjela pauzirati ZILIK, ali srećom samo na godinu dana. Tu su i financijski izazovi, koji su iz godine u godinu sve veći i veći, ali i stalna Ahilova peta neadekvatnog depoa za pohranu prebogatog fundusa ZILIK-a koja se nadovezuje na vječno otvoreno pitanje osiguravanja adekvatnog prostora u kojem bi Dom mogao kvalitetno prezentirati bogat i raznovrstan fundus koji bi bio dostupan Karlovčanima i svim zainteresiranim posjetiteljima, a posebice bivšim i aktualnim štićenicima Doma kako bi se prisjetili lijepih trenutaka, prijatelja i okruženja u kojem su odrasli i koje će im doživotno biti podrška.
Još je prije 25 godina Petar Grgec rekao kako su “sva dosadašnja čelništva grada obećavala pomoći u provedbi te zamisli, no čelništva se smjenjuju, a ZILIK ostaje.” Je li nakon punih 50 godina napokon došlo vrijeme da se ovaj problem riješi?
Ova “katedrala dobročinstva”, kako ju je nazvao prijatelj ZILIK-a Ivan Rabuzin, pokazala je da itekako može odoljeti svim izazovima pa i zubu vremena, prvenstveno jer je vođena pravim vrijednostima i s istim ciljem s kojim je i osnovana, a koji nije smetnula s uma ni u najtežim trenucima. Dom i kolonija neraskidivo su povezani, jer nakon 50 godina zajedništva teško je jedno bez drugog zamisliti. ZILIK je donio afirmaciju Domu, Karlovcu, ali i cijeloj zemlji u međunarodnim krugovima, kako gostujućim izložbama u inozemstvu tako i ugošćivanjem stranih umjetnika u Domu. Goran Gerovac je definirao ZILIK kao gradsku i hrvatsku stvarnost: “On je poticaj i ljepota, on je svjedok ispravnosti ideje njegovih pokretača i velika obveza nastavljača.” I sve dok ne smetnemo s uma da su upravo djeca pokretačka snaga stvaralačkog, ZILIK će opstati. Zato se i u narednom periodu vodimo krilaticom Pere Cara: “Dok je djece, bit će i ZILIK-a!”
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: privatna arhiva