Grad Velika Gorica postao je jedan od predvodnika u projektima zelene tranzicije. U cilju im je sve se više oslanjati se na zelenu energiju, čemu svjedoče brojni zeleni projekti. Prvi je to grad u Hrvatskoj po broju postavljenih solarnih elektrana. Tu su i ulaganja u punionice električnih automobila, a sadi se i velik broj stabala kako bi se povećao fond zelenila u Gradu. Radi se i na edukaciji građana, posebice djece i mladih o zelenim temama. To su samo neki koraci kojima Velika Gorica nastoji ublažiti posljedice klimatskih promjena.
U sklopu projekta ” Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena” zanimalo nas je koje sve zelene projekte Grad trenutno provodi, kako oni funkcioniraju u praksi, što im je donio projekt ‘Velika Gorica Solarni grad – odbrojavanje’ te što je još u planu za ovu i iduće godine, vezano uz zelenu tranziciju. Više informacija otkrili su nam iz Grada Velike Gorice na čijem je čelu gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Za početak su naglasili kako Grad ulaže velike napore i sredstva u projekte zelene tranzicije. “Turbulentna i nestabilna vremena dovode do sve veće potrebe za zelenim projektima. Oslanjamo se sve više na zelenu energiju čemu svjedoče projekti Solarni grad – odbrojavanje, ulaganje u punionice električnih automobila na području Grada, istraživanje geotermalnih izvora, sadnja velikog broja stabala kako bi smanjili pritiske na urbane sredine koje donose klimatske promjene, projekti sakupljanja kišnice sa krovova javnih zgrada zbog uštede navodnjavanja stabala i periurbanih voćnjaka i drugo”, započeli su za Generaciju iz Grada.
Također, dodali su kako se provode brojne edukacije građana i osnovnoškolaca kako bi podigli svijest o klimatskim promjenama s kojima se svakodnevno susrećemo i nastoje ih ublažiti projektima zelene tranzicije.
Foto: Grad Velika Gorica
Zeleni laboratorij
Jedan od aktualnih zelenih projekata je Zeleni laboratorij. Navedenim projektom nastoje provesti mjere prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina. Kroz projekt će se provesti niz aktivnosti kao što je sadnja stabala i grmova, izrada plana zelene i plave infrastrukture, izgradnja šetnica, edukacije za škole, edukacije za građane, izrada urbanih zdenaca, sakupljanje kišnice s OŠ Nikole Hribar, postavljanje automatskog sustava navodnjavanja periurbanog voćnjaka kod OŠ Nikole Hribar, ozelenjavanje krovova i drugo.
“Odlučili smo se na provedbu ovog projekta kako bi povećali postotak zelenila u gradu, a formiranjem novih šetnica uz koje su posađeni drvoredi spajamo postojeće zelene zone i na taj način stvaramo zelenu gradsku mrežu. Projekt ima pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu zato što se građani direktno uključuju u projekt kroz edukacije o klimatskim promjenama i važnosti drveća u urbanim sredinama. Uvode se nove tehnologije kao što je skupljanje kišnice s krova osnovne škole koja će se koristiti za navodnjavanje periurbanog voćnjaka u dvorištu iste škole. To je prvi javni voćnjak u Velikoj Gorici koji će moći koristiti svi građani”, rekao nam je gradonačelnik Ačkar.
Osim Zelenog laboratorija, provode i projekt Kurilovečka šetnica kojim Velika Gorica dobiva novi parkovni prostor koji se rasprostire na oko 30000 m2. Dječja igrališta i vježbalište, prostori za odmor, kao i prostori za starije, edukacijski elementi, manje jezero koje simbolizira potok, pregršt stabala i sve povezano stazom u zelenilu, okrupnjeno je u projektu koji revitalizira bivši tok potoka Lomnice koji je prolazio naseljem Kurilovec, gradskom četvrti koja se urbanizacijom spojila s Velikom Goricom.
Foto: Grad Velika Gorica
Urbana šuma
Krajobrazno uređenje arboretuma Stari grad Lukavec također je jedan od važnih projekata zelene tranzicije. Kroz projekt će se urediti preko 56 tisuća kvadrata zelenog prostora. “Glavnina radova uređenja arboretuma odnosi se na uređenje zelenih površina, uklanjanjem dotrajalih stabala i sadnjom novih, planirana je mreža pješačkih staza kroz popoločenja na tlu i staze na platformi koje će premostiti dio močvarnog terena, a uredit će se i kanali odmuljivanjem i uređenjem pokosa. U prostor bi se uvela urbana oprema poput klupa i info ploča, zamijenili mostovi te postavilo dječje igralište. S obzirom da je cijeli prostor konzervatorski zaštićen izbjeći će se betonizacija prostora pa je ponuđeno i alternativno rješenje za potrebno parkiralište”, rekli su nam iz Grada Velika Gorica.
Od ostalih zelenih projekta tu je i Urbana šuma Kurilovec. Ovim se projektom uređuje se javna zelena površina i razvija se zelena infrastruktura na području Grada, čime se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivog razvoja. “Projekt uključuje sadnju stabala i grmova, izradu pješačko – biciklističke staze s odmorištima, pametnom signalizacijom i javnom LED rasvjetom, opremanje urbanom opremom (klupe za sjedenje, koševi za otpatke, držači za bicikle, informativne ploče i slično). Posebnost ovog projekta je što će služiti i kao tampon zona između novoizgrađenog reciklažnog dvorišta i samog naselja. Time će urbana šuma dobiti i zaštitnu funkciju i vidu ublažavanja utjecaja buke, prašine i slično”, poručili su iz Grada.
Naglasili su kako provođenjem navedenih projekata podižu svijest naših građana za brigu o okolišu i suživotu s prirodom. Kroz projekt Zeleni laboratorij proveli su edukaciju svih učenika osmih razreda osnovnih škola na području Grada Velika Gorica na temu klimatskih promjena, očuvanja stabala i održivog razvoja i rješenja temeljenih na prirodi (NBS). Učenici su se educirali o uzrocima klimatskih promjena, njihovom utjecaju na svakodnevni život, a s posebnim osvrtom na utjecaj na urbano drvenasto zelenilo.
Foto: Pixabay, ilustracija
Građani sudjeluju u očuvanju zelenila
“Približili smo im temu ublažavanja utjecaja klimatskih promjena na urbane sredine uz pomoć drvenastog zelenila. Kako bi učinci ublažavanja bili dugotrajni i veći prezentirani su praktični primjere kako građani (učenici i njihova obitelj) mogu sudjelovati u očuvanju zelenila i njihovom doprinosu ublažavanja utjecaja klimatskih promjena. U sklopu svih nabrojanih tema uključeno je objašnjenje i primjeri primjene dobrih praksi održivog razvoja koje bi mogli primijeniti u svojoj svakodnevnici”, napomenuli su iz Velike Gorice.
U sklopu istog projekta provode i edukacije građana o ekološkim benefitima stabala i njihovoj vrijednosti u urbanom ekosustavu, pogotovo u smjeru ublažavanja efekta klimatskih promjena. Teme koje je obrađuju su: pravilan izbor vrsta gradskih stabala prilikom planiranja projekta sadnje, pravilna sadnja stabala, pravovremeno i dostatno navodnjavanje stabala, dojava eventualnih promjena zdravstvenog stanja na temelju edukacije o relevantnim bolestima I štetnicima, građanska participacija u sadnji i održavanju mladih stabala, ekološki benefiti urbanih stabala i njihova vrijednost u urbanom ekosustavu, vrijednost očuvanja starih gradskih stabala i stvarni utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena.
Također će se provesti i dvije terenske edukacije sadnje stabala s građanstvom. Iz Grada su naglasili kako su provedene i kampanje informiranja građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja otpadom. Dvije edukacijske kampanje provedene su slanjem informativnih letaka svim korisnicima i održana je jedna konferencija o gospodarenju otpadom. Konstantnim ulaganjem u edukacije i podizanjem svijesti građana, udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada iznosi 35% s tendencijom povećanja na 40% u 2025. godini.
Foto: Grad Velika Gorica
Solarne elektrane na 22 zgrade
Poznato je kako se Velika Gorica sve više oslanja na sunčevu energiju. Projektom “Velika gorica Solarni grad – odbrojavanje“ na 22 zgrade javne namjene postavljene su solarne elektrane koje će godišnje proizvoditi preko 600 MWh zelene električne energije. Ovim projektom Velika Gorica se izdvojila od svih gradova u Hrvatskoj i uvjerljivo je prvi grad po broju postavljenih solarnih elektrana.
“Proizvedena električna energija koristit će se za pokrivanje vlastite potrošnje na lokacijama samih objekata, dok će se viškovi proizvedene energije prodavati na tržištu čime se očekuje smanjenje operativnih troškova Grada i gradskih ustanova, a samim time i manjim izdacima iz gradskog proračuna, što je posebno značajno u postojećim uvjetima velikog poskupljenja električne energije. Prva solarna elektrana postavljena je 2016. godine na OŠ Novo Čiče i zadovoljava 90% potreba električne energije. U sklopu projekta Solarni grad – odbrojavanje održane su edukacije o klimatskim promjenama i solarnoj energiji u osnovnim školama i vrtićima u kojima je održano 18 radionica”, rekli su nam iz Grada.
Dodali su kako im je zelena tranzicija cilj koji je jasno postavljen, posebice kada se u obzir uzme i činjenica da se u Velikoj Gorici istražuje mogućnost eksploatacije geotermalnih potencijala. Također, Grad Velika Gorica trenutno u svom vlasništvu ima pet punionica koje imaju mogućnost istovremenog punjenja dva vozila, koje su upravo u fazi obnove odnosno zamjene s novima modernijima i funkcionalnijima. U fazi su postavljanja još jedne ”brze” punionice 60kW. “Sve punionice u vlasništvu Grada Velike Gorice su potpuno besplatne za građane. U stalnom smo kontaktu s Fondom za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti te ovisno o povećanju broja električnih vozila plan nam je širiti i mrežu elektropunionica na cijelom području Velike Gorice”, otkrili su nam iz Grada.
Foto: Pixabay, ilustracija
Povećava se fond zelenila
No, u planu imaju i druge zelene projekte. Do kraja ove i u idućoj godini planirana je sadnja 750 sadnica drveća i 1771 sadnica grmova po urbanom i ruralnom području Grada čime se povećava fond zelenila u Gradu i ide u korak s ublažavanjem klimatskih promjena. U fazi provedbe je projekt sakupljanja kišnice s krova OŠ Nikole Hribar koja bi se koristila za navodnjavanje periurbanog voćnjaka u dvorištu škole koji je dostupan svim građanima Velike Gorice.
Zelena tranzicija Varaždina – Europskog grada stabala: Uz inovacije, važna im je i edukacija mladih
“Grad Velika Gorica pridaje veliku važnost projektima zelene tranzicije i provedba tih projekata je na vrlo visokoj razini. Iz vlastitog proračuna Grad izdvaja znatna sredstva za zelene projekte, a veliki dio povlači se iz EU sredstava kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ključno je da Grad ima viziju i cilj koji želi postići, a da krovne institucije financijski podržavaju ideje i projekte jedinice lokalne samouprave koji su usmjereni na provođenje mjera i aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena kojima smo okruženi”, za kraj su nam poručili iz Grada Velika Gorica koji služi kao primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Grad Velika Gorica
*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
