Darovito dijete u školskim klupama nije nužno ono koje uvijek ima sve petice, osvaja natjecanja i prvo digne ruku na satu. Upravo zato pitanje darovite djece nije samo pitanje školskog uspjeha. Ono je pitanje toga može li obrazovni sustav prepoznati različite potencijale i ponuditi im odgovarajuće izazove.
Jedan od odgovora na taj izazov predstavljaju centri izvrsnosti i udruge za darovitost. Centri izvrsnosti učenicima koji žele i mogu više nude dodatne sadržaje, mentore i poticajno okruženje izvan onoga što je moguće ostvariti u klasičnoj nastavi. Odgovore na ključna pitanja o podršci darovitoj djeci u Hrvatskoj dala nam je Udruga DAR osnovana 2015. godine u Zagrebu, koja okuplja roditelje darovite djece i mladih, stručnjake, znanstvenike i institucije.
Kroz predavanja, radionice, projekte, okrugle stolove i suradnju s institucijama zalaže se za unapređenje sustava prepoznavanja i podrške darovitoj djeci. Poseban naglasak stavljaju i na emocionalni i socijalni razvoj djece. Iz Udruge su nam istaknuli kako je njihova osnovna misija da svako darovito dijete, učenik i mlada osoba u Hrvatskoj bude pravodobno uočena, praćena i podržana, neovisno o tome u kojoj školi ili sredini u kojoj živi. “Darovitost ne prestaje time što smo je prepoznali, tada tek počinje odgovornost sustava da djetetu omogući razvoj njegovih potencijala”, poručili su iz Udruge.
U tome, kako su istaknuli, centri izvrsnosti imaju vrlo važnu ulogu jer mogu ponuditi sadržaje, mentore i okruženje koje redovita nastava često ne može osigurati. Kao primjer su naveli Varaždinsku i Splitsko-dalmatinsku županiju koje pokazuju da se takvi sustavi mogu uspješno razvijati. No, kako su naglasili, centri izvrsnosti ne bi trebali biti zamjena za sustavnu podršku darovitom učeniku u njegovoj matičnoj školi. “Potrebna je povezanost učenika, roditelja, škole, stručnih suradnika, centara izvrsnosti, sveučilišta i udruga”, naglasili su.
Foto: Pixabay, ilustracija
Dobri primjeri
Hrvatska je potrebu za sustavnom podrškom darovitim učenicima prepoznala u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je Hrvatski sabor donio 2014. godine, a u kojoj su predviđeni centri izvrsnosti. Iz Udruge DAR posebno su važnom istaknuli Mjeru 6.3.11. -“Pružiti stručnu podršku školama za razvoj u centre izvrsnosti u obrazovanju darovitih”. Njom je predviđena dodatna edukacija stručnih suradnika, ravnatelja i učitelja, savjetovanje i supervizija.
Kako su naveli, kao provoditelji nisu navedene samo državne institucije i stručnjaci sa sveučilišta, nego izrijekom i članovi stručnih nevladinih udruga. “Cilj je bio da se najmanje 10 posto osnovnih i 10 posto srednjih škola u svakoj županiji transformira u centre izvrsnosti u obrazovanju darovitih. Još je važnija Mjera 6.3.12., kojom se predviđa stručna i financijska podrška za osnivanje novih i razvoj postojećih izvanškolskih centara za rad s darovitim učenicima.
Također, Strategija ne vidi udruge kao sporedne promatrače, nego kao dio predviđene mreže potpore obrazovanju darovitih”, poručili su. Zatim su naveli centre izvrsnosti Varaždinske županije kao jedan od najrazvijenijih primjera takvog sustava u Hrvatskoj. Naime, prvi centar pokrenut je 2007., a prema podacima Varaždinske županije, u školskoj godini 2025./2026. u programe je bilo uključeno 739 učenika i 144 mentora, kroz 16 centara izvrsnosti i pet strukovnih centara.
Županija navodi da je kroz programe tijekom 18 godina prošlo gotovo 14.000 učenika. “Posebno je značajno da su Centri izvrsnosti Varaždinske županije odlukom ECHA-e 2018. promovirani u Europski centar za darovite, jedini takav centar u Hrvatskoj prema dokumentima Varaždinske županije. Njegova je zadaća, među ostalim, razmjena znanja, informacija, iskustava i komunikacija o radu s darovitim, talentiranim i visokomotiviranim učenicima”, kazali su iz Udruge za portal Direktno.
Programski model Varaždinske županije, kako su naveli, uključuje individualni pristup učeniku, rad u malim skupinama, istraživački rad, razvoj kreativnosti, kvalitetne mentore te suradnju sa znanstvenim ustanovama i fakultetima. Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije osnovan 2018. primarno se usmjerava na visokomotivirane i potencijalno darovite učenike, njihove nastavnike i roditelje, a uključuje i razvoj programa, edukacije, konferencije te znanstveno-istraživački rad u području darovitosti.
Programi su zamišljeni kao obogaćenje redovitog školovanja, u manjim skupinama i uz mentore, s naglaskom na razvoj kognitivnih i socio-emocionalnih vještina, kreativnosti, kritičkog i logičkog mišljenja te samostalnosti učenika, pojasnili su nam iz Udruge te dodali kako je posebno aktualno da CI SDŽ upravo u 2026. provodi programe stručnog usavršavanja za rad s darovitima, uključujući programe za školske timove, psihologe, mentore te individualno i virtualno usavršavanje.
Foto: Pixabay, ilustracija
Darovita djeca nisu homogena skupina
Upitali smo predstavnike Udruge DAR koji su to programi posebno korisni darovitoj djeci. Pojasnili su nam kako su najvažniji oni koji djeci omogućavaju ono što im redovita nastava često ne može ponuditi: dublje istraživanje, složenije probleme, samostalnost, kreativnost, mentorstvo, projektno učenje i rad s učenicima sličnih interesa i sposobnosti.
“To mogu biti matematičke i STEM radionice, istraživački projekti, čitalački i kreativni programi, mentorski rad, natjecanja, znanstveni boravci, ali i programi usmjereni na socio-emocionalni razvoj, posjet mjestima, radnim sredinama koja bi mogla biti projekcija njihovog budućeg razvoja. Na primjer, učenice i učenici iz udruge DAR su uz podršku ZŠEM-a prisustvovali predavanju dobitnika Nobelove nagrade prof. Johna Martinisa“, naveli su iz Udruge.
No, dodali su kako je važno naglasiti da darovita djeca nisu homogena skupina. “Jedno dijete treba dodatni izazov u matematici, drugo u jezicima ili umjetnosti, a neko treba istodobno obrazovnu i socio-emocionalnu podršku. Također, dostupnost je i dalje neujednačena. Dijete koje živi u sredini s razvijenim centrom izvrsnosti ili drugim programima ima više mogućnosti od djeteta koje takvu podršku nema u svojoj blizini”, objasnili su nam.
Darovitost ne znači automatski emocionalnu zrelost
Jedna od zabluda o darovitoj djeci jest da će se ona sama snaći jer su sposobna i postižu dobre rezultate. U stvarnosti, oni se bore s brojnim problemima od kojih nije samo nedostatak izazovnijeg sadržaja. Kako su kazali u Udruzi DAR, darovito dijete može biti vrlo uspješno, ali može imati i dosadu, pad motivacije, perfekcionizam, strah od pogreške, osjećaj nepripadanja ili teškoće u odnosima s vršnjacima. Dodali su i kako kod neke djece potencijal dugo ostaje neprepoznat.
“Poseban izazov predstavljaju dvostruko iznimna, odnosno 2e djeca: djeca koja istodobno imaju visoke sposobnosti i određene teškoće, primjerice ADHD ili disgrafiju. Kod njih jedna karakteristika može prikriti drugu. Zato nam nije dovoljan samo odgovor na pitanje ‘je li dijete darovito?’. Moramo pitati i: ‘Što tom konkretnom učeniku treba da bi mogao razviti svoj potencijal?'”, istaknuli su.
Socio-emocionalna podrška, kako su naglasili iz Udruge DAR, izuzetno je važna. “Darovitost ne znači automatski emocionalnu zrelost, čest je slučaj disbalansa između iznadprosječnih rezultata u jednom ili više područja i nižih rezultata vezanih uz emocionalni razvoj. Dijete može imati vrlo razvijeno apstraktno mišljenje, a istodobno se suočavati s jakim strahom od neuspjeha, perfekcionizmom, frustracijom ili teškoćama u komunikaciji s vršnjacima.
Zato podrška mora biti cjelovita. Uz obrazovni izazov potrebno je razvijati samoregulaciju, otpornost na neuspjeh, komunikacijske vještine, suradnju i razumijevanje vlastitih emocija. Upravo zato DAR razvija i programe koji nisu usmjereni samo na akademski uspjeh, nego na cjelokupni razvoj djeteta”, pojasnili su nam.
Foto: Unsplash/ilustracija
Roditelja se ne treba promatrati kao nekoga ‘izvan škole’
DAR svoju ulogu vidi i kao poveznicu između roditelja, škole i stručnjaka. “Škole nas pozivaju kao partnere u projekte po pozivu MZOM za darovite učenike, mi pozivamo škole kada je poziv upućen prema udrugama”, kazali su. Nadalje, razvijaju programe i materijale koji mogu pomoći u radu s darovitim učenicima.
Organizirali su, među ostalim, projekte Skriveni DAR 1 i Skriveni DAR 2, kroz koje su stručnjaci približavali teme povezane s darovitošću školama, a potom i drugim sustavima poput zdravstva i socijalne skrbi koji dolaze u kontakt s darovitom djecom, mladima i 2e učenicima.
Posebno ističu ulogu roditelja. “Posebno nam je važno da se roditelja ne promatra kao nekoga tko je ‘izvan škole’. Roditelj ima važnu ulogu u razumijevanju djeteta, njegovih interesa, potreba i razvoja. Naš je stav da roditelj i škola trebaju surađivati u najboljem interesu učenika”, jasni su. Na svojoj mrežnoj stranici DAR danas nudi i resurse namijenjene roditeljima, učiteljima i stručnjacima, uključujući sadržaje o prepoznavanju darovitosti, zakonodavnom okviru i dvostrukoj posebnosti.
Foto: Unsplash/ilustracija
Učitelji nemaju dovoljno podrške i edukacije
Što se tiče učitelja, iz Udruge vide jedan od problema sustava. Iako postoje kvalitetni stručnjaci i primjeri dobre prakse, smatraju da učiteljima još treba snažnija, dostupnija i besplatna stručna podrška. Od učitelja se, kako su istaknuli, očekuje da prepozna potencijal, razumije potrebe darovitog učenika, prilagodi pristup i prati njegov razvoj.
“Za to mu moramo osigurati znanje, vrijeme, stručnu podršku i dostupne materijale. Važno je i sustavno povezivati učitelje s centrima izvrsnosti, stručnjacima, fakultetima i udrugama koje imaju iskustvo u ovom području”, poručili su. I država je u strateškim dokumentima prepoznala stručnu osposobljenost odgojno-obrazovnih radnika kao jedan od ključnih čimbenika za uspjeh darovite djece.
Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja do 2027. također naglašava potrebu kontinuiranog razvoja profesionalnih kompetencija za rad s darovitim učenicima. Također, dostupnost ostaje jedno od ključnih pitanja. Dijete koje živi u sredini s razvijenim centrom izvrsnosti ima više mogućnosti od djeteta koje takvu podršku nema u blizini. Varaždinski primjer pokazuje da se problem udaljenosti djelomično može rješavati i online programima.
No, iz DAR-a smatraju da sustav ne bi smio ovisiti o tome hoće li pojedini učitelj prepoznati darovitost, zna li roditelj kome se obratiti ili postoji li u županiji razvijen program. Njihov prijedlog svodi se na povezani lanac: uočavanje → identifikacija → praćenje → obrazovna podrška → socio-emocionalna podrška → razvoj potencijala. Uz centre izvrsnosti, potrebno je, smatraju, osnažiti i matične škole, educirati učitelje i stručne suradnike te razvijati dostupnije programe za djecu iz različitih dijelova Hrvatske.
Foto: Unsplash/ilustracija
‘Ulaganje u darovito dijete je ulaganje u potencijal cijelog društva’
Najveći napredak po pitanju rada s darovitom djecom vide u tome što se o darovitosti u Hrvatskoj danas ipak govori više nego prije desetak godina kada je udruga DAR počela sa radom i što imamo konkretne primjere razvijenih centara izvrsnosti, primjerice, kako su naveli, u Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
“Ali još važnije je što se postupno razvija svijest da darovito dijete nije samo ‘odličan učenik’. Ono ima svoje specifične obrazovne i socio-emocionalne potrebe”, istaknuli su. Kada govore o vlastitom radu, iz Udruge DAR ne izdvajaju jedan projekt ili događaj kao najveće postignuće. Predsjednik udruge DAR Dubravko Čop izdvojio je činjenicu da su godinama uporno zagovarali da se darovitost sustavno prepoznaje, prati i podržava, te da su pritom povezivali roditelje, škole, stručnjake, znanstvenu zajednicu i druge institucije.
“Naš cilj za budućnost vrlo je jednostavan: želimo da u Hrvatskoj nijedno dijete, učenik, mladi čovjek ne ostane bez prilike razviti svoj potencijal samo zato što njegova darovitost nije prepoznata ili zato što mu odgovarajuća podrška nije dostupna. Mislimo da darovitost moramo početi promatrati i kao pitanje ljudskog kapitala Hrvatske.
To nije samo pitanje hoće li jedno dijete imati dobre ocjene ili osvojiti medalju na natjecanju. Danas znamo koliko su za razvoj gospodarstva i društva važni znanje, inovacije, istraživanje i ljudi koji mogu stvarati nova rješenja. Upravo je to jedna od važnih poruka Draghijeva izvješća o budućnosti europske konkurentnosti. Europa mora više ulagati u ljude, obrazovanje, znanje i razvoj vještina”, poručio je Čop.
Od rehabilitacije do zlatnih medalja: Igoru je tek 17, a već pomiče vlastite granice u paraplivanju
Na kraju je naglasio kako Udruga DAR upravo zato zagovara sustav u kojem se darovite učenike uočava, identificira, prati i podržava, uz suradnju roditelja, škole, stručnjaka, centara izvrsnosti, sveučilišta i organizacija civilnog društva. “Ulaganje u darovito dijete nije privilegija za pojedinca. To je ulaganje u potencijal cijelog društva”, zaključio je Čop za Direktno.
Daniela Brnada/Direktno.hr
*Tekst je nastao u okviru projekta “Više od petice: Prepoznajemo li darovitu djecu?” uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
