14. Festival prava djece, poznat i pod motom “Mali festival za velike teme“, u organizaciji Udruge za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator za središnju temu ove godine ima mentalno zdravlje djece i mladih. Tijekom listopada će u više gradova ponuditi filmske projekcije, okrugli stol, radionice, razgovore te platformu kojom se pridonosi vidljivost dječjeg filmskog stvaralaštva.

Na zabavan i poticajan način Festival progovara o dječjim temama, daje djeci i mladima prostor za izražavanje te poziva na dijalog, propituje i predstavlja relevantnu društvenu platformu. Festival je nacionalni projekt i do sada se proveo u 22 grada u Hrvatskoj, a na njemu je sudjelovalo više od 30.000 djece, mladih i odraslih.

Ovogodišnji Festival prava djece započeo je 12. listopada okruglim stolom na temu “Pod pritiskom: Djeca i mladi o mentalnom zdravlju” održanom u Centru mladih Ribnjak u Zagrebu. Više o samom festivalu i ovogodišnjoj temi u intervju za Generaciju otkrio nam je Domagoj Morić, predsjednik udruge Alternator.

Što nam sve donosi 14. Festival prava djece? Hoćete li se dodirnuti i medijske pismenosti?

Da, planirane su radionice o medijskoj pismenosti, o mentalnom zdravlju mladih u odnosu na njihov online život te “Razgovor počinje filmom” – panel rasprava za srednjoškolce koja se sastoji od projekcije filma “Povezivanje” (Connecting the dots), kanadskog dokumentarca o mentalnom zdravlju mladih i vođenog razgovora s psihologinjom. 

Osnovni program Festivala jesu filmovi djece i mladih koji se selektiraju iz revija Hrvatskog filmskog saveza. Na mrežnim stranicama Festivala dostupni su filmovi za osnovnoškolce i srednjoškolce, kao i obrazac za prijavu škola. U selekciji “Dječje stvaralaštvo – matineja za osnovne škole” odabrano je osam filmova stvaralaštva školskih filmskih klubova i družina iz svih dijelova Hrvatske, a selektorica programa je Maja Flego iz Ureda pravobraniteljice za djecu.

“Stvaralaštvo mladih – matineja za srednje škole” nudi također osam filmova stvaralaštva nezavisnih filmskih klubova i autora iz Hrvatske, ali i Europe i svijeta. Selektor programa je Boško Picula. Uz dio filmova dostupna su i nastavne pripreme. U Zagrebu, Rijeci i Koprivnici održat će se i “Festivalski forumi” u kojima će mladi razgovarati sa stručnjacima o relevantnim temama za svoju generaciju, a sve pod okriljem Europske godine mladih.

Kako ste odabrali glavnu temu i zašto baš mentalno zdravlje djece i mladih?

14. Festival prava djece u fokus stavlja edukativno – filmski program, ali i diskurzivni prostor u kojem se glas djece i mladih čuje te uvažava. Posljedice pandemije Covid-19 ostavile su traga na brojnim aspektima svakodnevice i funkcioniranja mladih u zajednici i društvu, negativno su utjecale na motivaciju učenika i radne navike, druženja ili međusobne kontakte.

Značajan dio djece pokazuje promjene psihološkog funkcioniranja, porast anksioznosti i depresivnosti koje zahtijevaju stručnu podršku. Budući da je s djecom i mladima važno govoriti o temama iz područja mentalnog zdravlja, Festival iz tog područja priprema brojne filmove, radionice, okrugli stol i druge nastavne sadržaje.

Kako mediji i moderna tehnologija utječu na današnju djecu i njihovo mentalno zdravlje?

Mediji i moderna tehnologija, a posebice društvene mreže imaju značajan utjecaj na djecu i mlade, kao i na njihovo mentalno zdravlje. Mnoga istraživanja nam govore da sadržaj na društvenim mrežama može utjecati na razinu samopouzdanja te pojačani stres. Tako je istraživanje koje je u travnju 2022. godine proveo UNICEF na reprezentativnom uzorku, pokazalo da 1 od 3 učenika i studenta zbog sadržaja na društvenim mrežama osjeća značajne posljedice na mentalno zdravlje, a one uključuju stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja. Međutim, radi se o fenomenu koji pogađa i starije populacije, ne samo mlade ljude.

U online svijetu kontinuirano smo izloženi savršenim modelima, predivnim mjestima i uređenim fotografijama, koje je ponekad teško odvojiti od stvarnosti te upravo navedeno dovodi do stvaranja loše slike o sebi. Zato nam je važna i tema medijske pismenosti, koja mlade može opskrbiti vještinama važnim za razumijevanje medija, kritičkom promišljanju te načinu kako društvene mreže funkcioniraju. Sami mladi su na okruglom stolu “Pod pritiskom: djeca i mladi o mentalnom zdravlju” također istaknuli važnost razgovora sa stručnjacima i odraslima (roditelji, učitelji, stručni suradnici i školama), ali i s vršnjacima koji im mogu biti potpora u razumijevanju ovakvih fenomena.

Koje biste ovogodišnje filmove i autore posebno izdvojili i zašto?

U sklopu Festivala organizira se i program “Dobre vibracije” namijenjen roditeljima i djeci, a sadrži sljedeće filmove: “Priče o Franzu” (r. Johannes Schmid, 2022.) obiteljska je komedija snimljena prema junaku romana Christine Nöstlinger u čijem je središtu školarac Franz, koji kao najmanji u razredu počne pratiti popularnog influencera fitnessa, i “Moj tata kobasica” (r. Anouk Fortunier, 2021.) koji govori o Zoe čiji otac odluči dati otkaz u banci i postati glumcem kako bi ostvario životni san pri čemu postane maskota kobasice.

Filmske projekcije će se održati u Zagrebu (15. listopada, Kino Tuškanac), Rijeci (22. listopada, Dječja kuća) i Koprivnici (29. listopada, Kino Velebit), a ulaz na projekcije je besplatan. Svi filmovi se prikazuju s titlovima za gluhe i nagluhe osobe i audio deskripcijom za slijepe i slabovidne osobe.

Kakav odaziv publike očekujete? Kome je festival posebno namijenjen?

Na lanjskom izdanju Festivala više od 27.000 učenika je pogledalo filmove, tako da sličan odaziv očekujemo i ove godine. Odaziv je već sad vrlo velik, prijavljuju nam se škole i već je u prva dva dana prijavljeno više od 13.000 učenika za festivalske projekcije.

Festival je primarno namijenjen djeci i mladima koji će sadržaje vidjeti u svojem školskom okruženju. A program “Dobre vibracije” je pokrenut za cijele obitelji i nadamo se vidjeti puna kina.

Koliko su djeca i mladi u Hrvatskoj medijski pismeni?

Nažalost, u Hrvatskoj djeca i mladi nemaju visoku razinu medijske pismenosti. Medijska pismenost sastoji se od tri ključna elementa: pristupa medijima, analize i kritičkog vrednovanja medija te stvaranja medijskih sadržaja. Ono što možemo vidjeti kod djece i mladih je da imaju značajno iskustvo u stvaranju medijskih sadržaja. Primjerice, mnoga djeca i mladi su tehnički osposobljena i znaju dobro koristiti mobitele da bi napravili video uratke, fotografije, postove na društvenim mrežama, i čak montirali video uratke za, primjerice, TikTok.

Iako će kroz takve aktivnosti djeca i mladi steći transverzalne vještine za budućnost, s druge strane, upitna je njihova razina kritičkog promišljanja prema medijima. Neka istraživanja su nam pokazala kako čak 57% mladih vjeruje onome što prvo vidi u medijima, što je zabrinjavajući podatak, jer to može biti bilo koji (neverificirani) izvor informacija.

Kako je pandemija Covida-19 utjecala na djecu i mlade u medijskom prostoru? Kako podići njihovu razinu medijske pismenosti?

Upravo se niža razina medijske pismenosti vidjela u situaciji Covid-19 pandemije, ali i potresa u Hrvatskoj, gdje su se lažne vijesti širile velikom brzinom na društvenim mrežama. Djeca i mladi (kao i odrasli) su dijelili postove s lažnim fotografijama, iskrivljenim fotografijama ili manipuliranim fotografijama o prosvjedima protiv cijepljenja, dijelile su se netočne i nepouzdane izjave ljudi te manipulirani video prilozi.

U ovakvim situacijama je stoga važno s djecom i mladima razgovarati o ovim temama te poboljšati njihovo znanje. Navedeno možemo napraviti na nekoliko načina: edukacijom stručnjaka koji rade s djecom i mladima (učiteljima, stručnim suradnicima te tzv. “youth workerima”) koji će dalje educirati mlade; direktnom edukacijom mladih i djece o ovim temama; otvaranjem prostora za dijalog i raspravu o ovim temama. Potrebno je da i roditelji s djecom i mladima od najmanjih nogu razgovaraju o onome što vide na ekranima raznih uređaja. Dakle, svi kao društvo imamo odgovornost da mlade ljude potičemo da budu aktivni i kritični. 

Na Festivalu prava djece, stoga, organiziramo niz radionica na teme važne mladima, a koje uključuju teme volontiranja, mentalnog zdravlja i društvenih mreža. Specifično, istaknuli bismo dvije radionice – “Mindfulness i društveni mediji” koja se bavi osvještavanjem brzine protoka vremena na društvenim mrežama i usredotočenost na ovdje i sada, a koje vodi socijalna pedagoginja Ivana Kurtov. Druga radionica bavi se temom kritičkog promišljanja medija i zove se “#Mislim svojom glavom”. Radi se o radionici gdje se mlade opskrbljuje vještinama važnima za prepoznavanje lažnih vijesti te da kritički pristupe medijima, a vodi ih novinarka Ivana Sučić. Svakako pozivamo škole da se prijave na radionice putem stranice Festivala prava djece.

Vaša poruka za kraj. Što biste poručili djeci i mladima?

Iako živimo u izazovnim vremenima, djeci i mladima bismo poručili da smo ovdje za njih. Želimo čuti njihov glas, njihova razmišljanja, kao i koje su njihove potrebe. Pozivamo ih da se uključe u naše aktivnosti na Festivalu prava djece, kao i u udruzi Alternator, jer ćemo provoditi niz radionica o kulturi, medijskoj pismenosti, kritičkom mišljenju i drugim važnim temama u budućnosti! S veseljem očekujemo buduća druženja!

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Festival prava djece/Lukša Marottti

Festival prava djece održava se u organizaciji Udruge za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator i na zabavan i poticajan način progovara o dječjim temama, daje djeci i mladima prostor za izražavanje te poziva na dijalog, propituje i predstavlja relevantnu društvenu platformu. Festival je nacionalni projekt i do sada se proveo u 22 grada u Hrvatskoj. Na prošlogodišnjem izdanju (online) sudjelovalo je više od 30 000 djece, mladih i odraslih. Partneri Festivala su Ured UNICEF-a za Hrvatsku, Predstavništvo Europske Komisije u Hrvatskoj, Ured pravobraniteljice za djecu i Hrvatski filmski savez, a financijski ga podržavaju i Hrvatski audiovizualni centar, Grad Zagreb i Agencija za elektroničke medije.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.