“Boranka i ove godine kreće s početkom jeseni. Prva akcija je u subotu, 23. rujna na Mosoru iznad Splita, a u planu je ove jeseni održati pet velikih vikend akcija koje će se odvijati svaki vikend do kraja studenog”, najavio je Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i glavni koordinator kampanje Boranka.

Ova dosad najveća akcija volonterskog pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije osvojila je srca Hrvata, a broj volontera svake godine sve više raste. Boranka je najnagrađenija neprofitna kampanja, a cilj joj je podizanje svijesti građana, pogotovo onih najmlađih, o važnosti šuma, zaštiti prirode, posljedicama globalnog zatopljenja te prevenciji i zaštiti od požara. U proteklih pet godina održane su ukupno 33 velike akcije pošumljavanja u sklopu kampanje Boranka, a u njima je sudjelovalo oko 10.000 volontera.

Upitali smo Dana Špicera o novoj Boranki, koliko sadnica planiraju posaditi, koliko volontera očekuju ove godine, koji su noviteti te zašto je važno među mladima podizati ekološku svijest, posebice u ova vremena razornih oluja, suša i poplava u kojima su klimatske promjene uzele maha.

Za početak, recite nam koliko će volontera sudjelovati u novoj akciji? Koliko je novih sadnica u planu za sadnju i koja ćete sve područja pošumljavati?

Do sada su, u proteklih pet godina, održane ukupno 33 velike akcije pošumljavanja u sklopu kampanje Boranka, a u njima je sudjelovalo oko 10.000 volontera. Ove godine u planu je pet novih velikih akcija koje će uključiti između 1.200 i 1.500 volontera.

Pošumljavat će se nekoliko požarišta u okolici Splita i Trogira. Do sada smo posadili oko 115.000 novih stabala u sadnicama, sjemenu, žiru, a ove godine planirano je novih 20-ak tisuća, otprilike koliko napravimo svake godine.

Kako dosad napreduju pripreme za ovu veliku akciju? Koja je uloga Hrvatskih šuma i tko će sve biti uključen?

Što se tiče organizatora akcije, ekipa je više-manje ista od početka kampanje koja je krenula 2018. godine. Savez izviđača Hrvatske, kao glavni organizator, zadužen je za cjelokupnu organizaciju i operativu. Hrvatske šume, zajedno sa svojim stručnjacima i šumarima, rade na uređenju i pripremi požarišta koja će se pošumljavati, opskrbljuju nas sadnicama, pomažu u samim akcijama sadnje i, možda najbitnije, educiraju volontere o uvjetima i načinima sadnje te rade nadzor samog pošumljavanja. Hrvatske šume su glavni partner bez čije pomoći ne bi bilo ni Boranke.

Hrvatska gorska služba spašavanja pomaže u sadnji sa svojim volonterima na akcijama pošumljavanja, a dodatno brine i za sigurnost ostalih volontera na akcijama te pomaže u organizacijskim i logističkim aktivnostima svojim ljudstvom, vozilima i opremom. Ravnateljstvo civilne zaštite isto je jedan od glavnih partnera koji su zaduženi za logistiku, nabavku i transport opreme te sa svojim djelatnicima isto aktivno pomažu u akcijama pošumljavanja. Agencije IMAGO i HEARTH kreativni su motor kampanje Boranka od samih početaka i glavni razlog zašto je Boranka osvojila brojne domaće i svjetske nagrade. U samoj organizaciji akcija sudjeluju i gradovi Split i Trogir koji osiguravaju prijevoz i dio prehrane volontera, dok lokalna društva Crvenog križa sa svojim volonterima brinu za sigurnost ostalih sudionika.

Brojne su druge organizacije koje se svake godine uključuju, od lokalnih DVD-ova, Javnih vatrogasnih postrojbi pa do mnogobrojnih udruga poput ekoloških organizacija, lovaca, planinara i mnogih drugih. Veliki broj škola isto se uključuje u akcije pošumljavanja i drago nam je reći da broj volontera svake godine sve više raste, čak do te mjere da povećavamo i broj akcija. Naravno, moramo spomenuti i brojne sponzore bez čije pomoći ne bismo mogli organizirati ovako veliku aktivnost. Veliki broj sponzora sudjeluje u akcijama pošumljavanja i sa svojim zaposlenicima. U aktivnostima nas uvelike podržavaju i mnoga veleposlanstva i institucije Europske unije poput Europskog parlamenta i Europske komisije.

Kako ste zadovoljni prošlogodišnjom akcijom i samim odazivom?

Prošla godina predstavljala je posljednju „korona“ godinu, ali je organizacijski i brojčano bila izuzetno uspješna, s više od 1.200 volontera koji su osobno došli na akcije pošumljavanja. S početkom korone i sama organizacija Boranke, kao i gotovo sve aktivnosti tada u Hrvatskoj, našla se pred velikim izazovom. Ipak, u suradnji s nadležnim institucijama, došli smo do zaključka da je bolje da ljudi provode vrijeme na svježem zraku, pridržavajući se epidemioloških mjera, nego da su zatvoreni u stanovima ili kućama. Tako da, čim su se stvorili uvjeti da se akcije smiju održavati, imali smo izuzetno veliki odaziv. Nastavljamo tim tempom i dalje, sada, na sreću, bez epidemije i bez nekih tada uvedenih mjera opreza.

Na koje načine planirate i ove godine educirati djecu o ekološkim temama? Jesu li ‘Boralice’ i dalje aktualne? Koliko je važno podizati ekološku svijet među djecom i mladima?

Uz akcije sadnje radimo i edukacije po osnovnim školama i vrtićima, a do sada smo takve akcije odradili u više od 100 obrazovnih institucija. Boralice i dalje koristimo kao promotivno-edukativni materijal jer nas uvijek podsjeća na uzroke i posljedice požara, ali i na činjenicu i da sami imamo mogućnost uključiti  se i pomoći našoj prirodi i okolišu.

Zato je možda i najvažnije da svijest o važnosti zaštite okoliša širimo među najmlađima kako bi se odgovorno ponašali ostatak svog života, ali i znali, htjeli i mogli utjecati i na ostatak društva i zajednice kada je u pitanju zaštita okoliša i prirode.

Na fotografiji: Dan Špicer (desno)

‘AKCIJA KOJA ODUŠEVLJAVA’ Dan Špicer: Boranka je ponovno ujedinila ljude u Hrvatskoj!

Možete li se prisjetiti početaka i same ideje za Boranku. Jeste li ostvarili cilj i jeste li očekivali da će se Boranka danas narasti na najveću akciju volonterskog pošumljavanja opožarenih područja i osvojiti srca Hrvata?

Pa iskreno, teško je s ovim vremenskim odmakom reći što smo očekivali, sigurno nismo mogli niti zamisliti da ćemo postati najveća europska volonterska akcija pošumljavanja požarišta. Iako, ono što smo definitivno htjeli ostvariti u početku jest to da Boranka ne bude neka prosječna jednokratna aktivnost gdje je bitnije poslikati se nego napraviti nešto konkretno. Znali smo da imamo kapacitete u našim volonterima, Savez izviđača Hrvatske ipak je najveća volonterska organizacija za djecu i mlade, a znali smo da možemo računati i na mnoge naše partnere, koji su i dan danas s nama, ali su se priključili i brojni drugi partneri.

Ono što nas možda najviše raduje jest sve veći broj volontera koji se želi aktivno uključiti u akcije pošumljavanja, ali i sve veći broj drugih akcija pošumljavanja koje se organiziraju širom Hrvatske. Boranka je tu bila prva, ali nam je izuzetno drago da više nije jedina već da je pošumljavanje postalo IN.

Što biste poručili mladima, vezano uz zaštitu okoliša?

Osobno, svima uvijek kažem isto – ovo je naš okoliš, naša priroda, nije ničija tuđa. Nemamo planet B ni rezervnu opciju i ako se sami nećemo brinuti za naš okoliš i prirodu, ne možemo očekivati niti da to radi netko drugi umjesto nas.

Kako komentirate nedavne oluje, suše i poplave koje su zahvatile velik dio Europe, ali i svijeta. Koliko su klimatske promjene uzele maha i kako se s time nositi te što možemo napraviti po tom pitanju?

Na žalost, svjedoci smo sve češćih vremenskih ekstrema koji sve više remete svakodnevne životne navike, ali još gore – utječu na samu prirodu. Upravo su sve češće promjene praćene ekstremnim vremenskim uvjetima, uvjetovane klimatskom krizom i činjenica je da će se one u budućnosti pojavljivati sve šire i sve češće. Poremećaji kojima sada svjedočimo, u bližoj budućnosti vjerojatno će postati sve normalniji, a mi ćemo se kao društvo morati prilagođavati novonastalim uvjetima. Ako ne želimo da takvi uvjeti prevladaju i u daljoj budućnosti, morat ćemo poduzeti mjere za ograničavanje rasta temperatura kao osnovni cilj borbe protiv klimatske krize, a u toj borbi svatko od nas ima svoj u odgovornost, ali i svoju ulogu. 

Dobro je da je jedan veliki dio svjetske zajednice postao toga svjestan te da su se mjere predviđene Pariškim sporazumom počele sve više primjenjivati. Ali bojim se da to, samo po sebi, neće biti dovoljno. Nisam od onih koji će samo dramatizirati i zazivati katastrofu, mislim da smo kao društvo i civilizacija dovoljno odgovorni i sposobni da spriječimo uništenje planeta, ali da bi se to dogodilo, moramo shvatiti da svatko od nas mora biti uključen, na ovaj ili onaj način. U suprotnom, probleme koje su izazvale naše generacije, morat će rješavati naša djeca i djeca naše djece.

U tom smislu, sadnja šuma sigurno je jedna od najboljih metoda borbe protiv klimatskih promjena, ali sama po sebi niti je dovoljna niti je moguće bez ukupnog smanjenja emisija i svega što te emisije uzrokuje, osigurati dugoročnu održivost. Zato smatramo da je važno ljude uključivati u akcije poput Boranke kako bi i sami stekli svijest o tome koji su uzroci i posljedice klimatskih promjena, ali i da vide da svatko od nas može na neki način pomoći. Kad ovakve akcije postanu pravilo, a ne iznimka, ja ću biti najsretniji.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Savez izviđača Hrvatske

*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Zeleno nije samo moda!” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.