Treća od četiri edukacije za medijske djelatnike u području novinarstva na temu odgovornog i kvalitetnog izvještavanja o pripadnicima ranjivih skupina, tj. osoba s oštećenjem vida, održana je u četvrtak, 17. studenog u 12.30 sati u prostoru Udruge Generacija.hr na Jarunu u Zagrebu. Voditeljica edukacije bila je Andrea Latinović, urednica i novinarka koja je govorila o etičkom pristupu izvještavanju o slijepim i slabovidnim osobama.
Edukacija se održala u sklopu projekta “Jednake mogućnosti” za ukupno 7 medijskih djelatnika. Nositelj projekta je Generacija.hr – Udruga za promicanje medijske kulture, međugeneracijske solidarnosti i zaštite prava mladih, obitelji i umirovljenika, a partner Zaklada “Čujem, vjerujem, vidim”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda, a cilj mu je ojačati kapacitete i sposobnosti osoba s oštećenim vidom za samostalan život, za aktivnije traženje mjesta na tržištu rada te stvoriti dodatnu mogućnost za njihovu edukaciju i kvalitetnije provođenje slobodnog vremena.
Na radionici su, između ostalih, sudjelovali novinari Lorena Šipek, Bjonda Lučić, Barbara Kraš Kedmenec, Josip Senjak, Klara Gagula, Vedrana Mišković i Kaja-Katarina Župančić, zatim Daniela Klujbert-Opačić, voditeljica projekta i Maja Šubarić Mahmuljin, urednica medijskih objava.
Andrea Latinović, novinarka i urednica s dugogodišnjim iskustvom rada u medijima, uvodno je govorila o pravima osoba s invaliditetom i ulozi medija.
“Koristeći medije djeca, mladi i osobe s invaliditetom ostvaruju neka od svojih temeljnih prava: pravo na informaciju, pravo na slobodu izražavanja mišljenja o stvarima koja ih se tiču. Obveza je medija da im to omoguće, pazeći pritom da ne prekrše njihovo pravo na privatnost. Ipak, ne ispunjavaju svi mediji jednako dobro svoju zadaću: ponekad se objavljuju površne, zavaravajuće, ili lažne informacije; navedenim se skupinama ne daje uvijek mogućnost izražavanja o temama koje ih se tiču; kršenja prava na privatnost, nažalost, dosta su česta”, istaknula je Latinović.
Dodala je kako bi svaki novinar i urednik koji izvještava o/za djeci, mladima i osobama s invaliditetima trebao znati da spomenuta prava proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta te da je tu Konvenciju ratificirala i Hrvatska.
“Konvencija jamči: posebnu pozornost ženama s invaliditetom, uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u skladu s najboljim interesom djeteta; podizanje svijesti cijelog društva o osobama s invaliditetom i njihovim pravima; pristupačnost; neovisno življenje i uključenost u zajednicu; osiguranje osobne pokretljivosti te osposobljavanje i rehabilitaciju”, istaknula je Latinović.
Osobe oštećena vida u medijima
Napomenula je da kod izvještavanja treba imati ljudski pristup osobama s invaliditetom. No, u svakodnevnom govoru susrećemo se s velikim brojem neadekvatnih izraza koji se odnose na osobe s invaliditetom. Većina tih izraza ima čak i uvredljivu konotaciju. Nažalost, te nezgrapne fraze, kao oblik diskriminacije, udomaćile su se i u medijskom prostoru.
Upozorila je i na korištenje neprimjerene terminologije za govor o osobama oštećena vida u medijima.
“Slijepe osobe pritužile su se pravobraniteljici za invalidne osobe da se u medijima često koristi naziv slijepac koji je pogrdan i u svakodnevnom govoru označava osobu koja ne opaža ono što se oko nje događa”, rekla je Latinović.
Navela je neke od primjera i sugestija za prilagođavanje koje novinari mogu provesti tijekom intervjua sa osobom s invaliditetom.
“Vodite računa o pristupačnosti prostora osobi s invaliditetom koju intervjuirate. Ako intervjuirate gluhu, ili nagluhu osobu, bez obzira na prisutnost tumača, obraćajte se gluhoj osobi. Vodite računa o tome da tumač treba sjediti nasuprot slijepe osobe, ne pored nje, a kamera se treba fokusirati na gluhu osobu, a ne na tumača. Ako je vaš sugovornik oštećenog vida, dogovorite se prije intervjua kako ćete koristiti govor tijela kao signal”, istaknula je Latinović.
Za kraj je pozivala medije da osvijeste činjenicu da diskriminacija i nepovoljnije postupanje prema jednoj skupini osoba počinje već u nazivu kojom se tu skupinu oslovljava te da i samim korištenjem termina izražavaju poštovanje dostojanstva slijepih osoba kao i drugih osoba s invaliditetom.
Podsjetimo, projekt “Jednake mogućnosti” koji je započeo u veljači 2022. i trajat će 18 mjeseci za dodatnu svrhu ima omogućiti mlađim punoljetnim osobama s oštećenjem vida stjecanje dodatnih znanja i sposobnosti kako bi bili konkurentniji već na samom početku svog radnog vijeka. Projekt će također kroz medijsku vidljivost povećati senzibilnost ostalih aspekata hrvatskog društva na probleme ove ranjive skupine i dodatno na taj način pomoći njenoj kvalitetnoj (re)integraciji u hrvatsko društvo.
Ciljane skupine projekta su ranjive skupine – osobe s oštećenjem vida, mladi iznad 18 godina s otežanim pristupom obrazovanju, kao i medijski djelatnici koji će pisati o problemima ove ranjive skupine i na taj način podići svijest šire javnosti o problemima, potrebama i mogućnostima osoba s oštećenjem vida.
Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Generacija.hr
Projekt ”Jednake mogućnosti’” sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.
