Nedavno je, točnije, 18. travnja 2023. godine, obilježen Dan Hrvatske knjižnice za slijepe, a prigoda je to da malo zavirimo u svijet književnosti i poticanja kulture čitanja kada je riječ o slijepim i slabovidnim osobama.
Značaj čitanja i uživanja u beletristici i uopće u romanima i raznim drugim književnim djelima možda je najbolje opisao Orhan Pamuk u svojoj legendarnoj rečenici „Jednog sam dana pročitao knjigu i cijeli mi se život promijenio“. Nije jedini. Na književnosti i čitalačkoj kulturi s djecom se radi već od malih nogu i nezaobilazan su alat prilikom razvijanja semantičkih i pred čitalačkih vještina kod djece, a tome treba dodati i druge benefite poput razvijanja pamćenja, ali i kreativnosti kod djece. Stoga činjenica da Hrvatska knjižnica za slijepe službeno postoji od 1965. godine ima veliki značaj za slijepe i slabovidne osobe jer im omogućava centralno mjesto pristupa upravo pisanim tragovima koji su tako brižno spremljeni u knjižnici, a kako je rekao Jorge Luis Borges, upravo je uvijek zamišljao „da će raj biti neka vrsta knjižnice“.
Povijest Knjižnice
Kako već stoji na mrežnoj stranici Knjižnice, prema nekim sjećanjima, već je 1921. godine, u okviru Društva za izobražene slijepce u Zagrebu, Ilica 5, postojala knjižnica kojoj se u Drugom svjetskom ratu gubi svaki trag. Ipak, već se od 1949. godine u Udruženju slijepih Zagreb počinju intenzivno ručno prepisivati knjige na brajici. Tako je stvorena veća zbirka knjiga za slijepe koja je poslužila kao temelj za osnivanje Republičke knjižnice u sastavu Saveza slijepih Hrvatske 1. siječnja 1965. godine.
Uredbom o osnivanju Hrvatske knjižnice za slijepe (Narodne novine broj 115/99) Republika Hrvatska i Hrvatski savez slijepih osnivaju Hrvatsku knjižnicu za slijepe kao „javnu ustanovu u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku koja započinje samostalno djelovati upisom u sudski registar 18. travnja 2000. godine. Upravo na datum kada Knjižnica redovno svake godine obilježava svoj dan.
Kako je tom prigodom istaknula ravnateljica Knjižnice Karolina Zlatar, riječ je o jedinoj knjižnici takve vrste u Hrvatskoj. Ova institucija stoga pruža usluge pravnim i fizičkim osobama i organizira razna događanja i radionice. Napomenula je da je u prošloj godini 1245 korisnika posudilo ukupno 52.064 knjiga što u prosjeku pokazuje da su pročitali 41 knjigu.
Iz Ministarstva kulture tom su prigodom istaknuli kako žele unaprijediti rad Knjižnice, jer je cilj korisnicima omogućiti olakšani i kvalitetniji pristup i dostupnost novih naslova. „To je naša obaveza i tu ćemo dati sve od sebe i možete očekivati našu daljnju podršku“, poručio je državni tajnik Ivica Poljičak.
Tom su prigodom ujedno dodijeljene nagrade za doprinos kulturnom životu, obrazovanju i pismenosti slijepih i slabovidnih osoba, odnosno njezinih korisnika, te Nagrade Sead Ivan Muhamedagić za najbolju kratku priču u 2023. godini.
Priznanja i nagrade
Prvu nagradu osvojio je Rolando Butković za priču “Megaherz Rudolfa Pitzingera” o slijepom radijskom voditelju, drugu nagradu Kristina Krsnik za priču “Reći ću ti sutra”, o svakodnevnoj komunikaciji, a treću Ivan Tin Marin za priču “Bubnjarski potres”.
Dodijeljena su i priznanja Antun Lastrić socijalnoj radnici Vilmi Bilopavlović i snimatelju zvučnih knjiga Vinku Zrinšćaku.
Vilma Bilopavlović više od 40 godina nesebično pomaže slijepim i slabovidnim osobama. Njene su zasluge velike na području rehabilitacije kasnije oslijepjelih osoba, posebice hrvatskih vojnika koji su u Domovinskom ratu izgubili vid.
Vinko Zrinšćak snimio je pak 1031 zvučnu knjigu, a prva knjiga koju je snimio na ovom dugom popisu bila je „Grička vještica“. On je, kako navode iz Knjižnice, u svom dugogodišnjem radu kao snimatelj zvučnih izdanja snimio neke od najznačajnijih djela hrvatske i strane književnosti, a sveukupno 1031 naslov, što je malo manje od četvrtine sveukupnog fonda Hrvatske knjižnice za slijepe.
Inače, priznanja Antun Lastrić dodjeljuju se pojedincima, udrugama, projektima ili ustanovama koje su svojim radom na osobit način doprinijele kulturnom životu, obrazovanju i pismenosti slijepih osoba odnosno korisnika Hrvatske knjižnice za slijepe.
Osim knjiga na brajici, kompletan fond Hrvatske knjižnice za slijepe dostupan je u obliku zvučnih knjiga u XML i EPUB formatu, a na mrežnim stranicama Knjižnice dostupan je kompletan popis zvučnih knjiga, stručne literature, knjiga na brajici, knjiga u Daisy 3 XML formatu, a dostupan je i popis nota na brajici te knjiga u EPUB formatu.
Časopisi u izdanju Hrvatske knjižnice za slijepe
Također, u Hrvatskoj knjižnici za slijepe pripremaju se časopisi u pristupačnim formatima.
Na brajici su dostupni časopis Žena (od 1975. godine), dvomjesečnik s temama namijenjenima, kako i sam naziv govori, ženama urednice Ljerke Dinjar, zatim Mladost (od 1981. godine), dvomjesečnik s temama namijenjenim djeci i omladini urednica Danijele Marušić i Ivane Vinko.
Šah, koji izlazi od 1972. godine, dvomjesečnik je namijenjen slijepim ljubiteljima šaha, urednice Mirjane Medić.
U zvučnoj tehnici dostupni su časopis Izbor, koji također ima dugogodišnju tradiciju izlaznosti (od 1965. godine). Riječ je o mjesečniku, koji objavljuje članke s različitih područja iz raznih časopisa na crnom tisku. Urednik je Vanja Rajić.
U časopisu Sveta Lucija urednice Stanke Gmaz Švić, a koji je počeo izlaziti 2001. godine, objavljuju se članci religioznog karaktera..
Mjesečnik Znanost i umjetnost izlazi od 1979. godine, a tu zainteresirano čitateljstvo može pronaći teme iz popularne znanosti umjetnosti koje uređuje Ljerka Dinjar.
U zvučnoj tehnici dostupan je i dvomjesečnik Žena.
Preuzimanje zvučnih časopisa omogućeno je online putem mrežnih stranica Knjižnice, a također je omogućena dostava zvučnih časopisa na CD-ima.
Knjižnica u svom katalogu trenutno ima 4269 zvučnih knjiga u MP3, DAISY formatu, 2480 knjiga i nota na brajici, 56 zvučnih knjiga u Playaway formatu, 365 Daisy 3 XML knjiga u tekstualnom obliku, 86 zapisa u EPUB-u te 65 muzičkih CD-a. Kako je vidljivo iz njihovih podataka, godišnja produkcija zvučnih knjiga u Daisy 2.02 formatu od 2014. godine kreće se u troznamenkastim brojevima. Pretprošle godine knjižnica je izdala 178 novih naslova, prema zadnje dostupnim podacima.
Korisnikom Hrvatske knjižnice za slijepe može postati osoba koja je slijepa, ima oštećenje vida te zbog toga ne može čitati tiskana djela u istoj mjeri kao osoba koja nema takvo oštećenje, osoba koja ima perceptivne smetnje ili poteškoće u čitanju ili zbog tjelesnog oštećenja ili motoričkih smetnji nije u stanju držati knjigu ili rukovati njome ili fokusirati ili pomicati oči u mjeri u kojoj bi se u načelu omogućilo čitanje, navodi se na mrežnim stranicama Knjižnice, a tu možete pronaći i detaljne informacije o članarini.
A što se najviše čita?
Broj posudbi zvučnih knjiga na CD-ima u 2021. godini iznosi 20.662, dok je broj posudbi na brajici na 648, a ostatak fonda pet. Broj naslova zvučnih knjiga preuzetih s interneta iznosi 32.054, dok je broj naslova XML i EPUB knjiga preuzetih s interneta 375 u XML-u, odnosno 447 na EPUB-u.
Ukupan broj posuđenih knjiga u 2021. godini iznosi nemalih 54.191.
Podijeli li se ukupan broj posuđenih knjiga s brojem aktivnih korisnika, dobije se podatak o prosječnom čitatelju koji godišnje posudi 49 naslova.
Najčitaniji naslov redovnom posudbom (dolazak/dostava/pošta) u 2021. godini je “Suverena čitateljica” Alana Bennett, a najčitaniji naslov hrvatskog autora je “Salon za plakanje” Pavla Pavličića.
Najčitaniji naslov preuzet s interneta putem usluge “digitalna knjižnica” u 2021. godini bio je “U sjeni zla” Sharona Boltona, dok je najčitaniji naslov hrvatskog autora preuzet s interneta bio “Ispovjedna tajna” Drage Hedla.
Hrvatska knjižnica za slijepe vrlo je aktivna u organiziranju društvenih događaja, kao i posebnih predavanja i manifestacija umjetničkih karaktera. Ovdje ćemo izdvojiti njezino sudjelovanje na ovogodišnjoj manifestaciji “Noć knjige” s održanom tribinom „Asistivna tehnologija i umjetna inteligencija“. Na tribini su sudjelovali informatički stručnjaci i osobe koje se u svakodnevnom životu i radu koriste asistivnom tehnologijom, i to Hrvoje Katić, Gordan Radić i Bruno Tot.
Na tribini se raspravljalo i softverskim rješenjima te inovacijama koje su u posljednjih nekoliko desetljeća promijenile svakodnevicu slijepih osoba te na koji način umjetna inteligencija može utjecati na svakodnevicu slijepih i slabovidnih osoba.
Još jedno događanje koje svi zainteresirani još uvijek mogu posjetiti, odnosno, kako se navodi u najavi, razgledati i opipati, je izložba umjetnica Margarete Perišić, koja u prostorijama Knjižnice izlaže svoje lutke, a uskoro će se, točnije, 20. svibnja, u Knjižnici održati Državno natjecanje u brzom i izražajnom čitanju Brailleovog pisma. Natjecanje će se održati u dvije kategorije, za odrasle i učenike u nekoliko kategorija: nevezani tekst, vezani tekst i izražajno čitanje literarnog teksta, a kao posebna kategorija navodi se natjecanje u brzini čitanja na brajevom retku.
Podcast
I za kraj ovog predstavljanja Hrvatske knjižnice za slijepe, treba istaknuti njihov podcast koji na kreativan način obrađuje teme koje se izravno ili neizravno tiču djelokruga knjižnice.
Epizode se objavljuju jednom mjesečno uz ljetnu stanku, dok je arhiva dostupna i opet na mrežnim stranicama Knjižnice, odnosno, na YouTubeu. Kako se može primijetiti, podcast je tijekom godina prošao nekoliko promjena i u načinu predstavljanja tema, ali i sugovornika.
Tako je 2018. i 2019. godine urednik i voditelj svih epizoda bio je Vanja Rajić koji je pojedinačno ugošćivao zanimljive sugovornike koji su slušatelju omogućili gotovo intiman uvid u njihove živote, u ono što vole, čime se bave i sl. Od 2020. godine podcast se više fokusira na teme i ugošćuje paralelno nekoliko sugovornika., a od 2021. epizode su fokusirane na prijedloge za čitanje iz fonda Hrvatske knjižnice za slijepe. Na proljeće 2022. podcast opet poprima razgovorni oblik, a u goste dolaze autori čije knjige se pripremaju u pristupačnim formatima u Hrvatskoj knjižnici za slijepe. Urednici podcasta su Jelena Lešaja i Vanja Rajić.
S obzirom na vrlo aktualan trenutak, a to je dodjela priznanja Antun Lastrić, u travanjskoj epizodi podcasta gostovali su ovogodišnji dobitnici Vilma Bilopavlović i Vinko Zrinščak. Dok je Vilma govorila iz aspekta socijalne radnice, Vinko je pričao iz aspekta snimatelja zvučnih izdanja.
„Knjiga je san koji držite u ruci“, poručio je Neil Gaiman pa svakako svi koji su zanemarili čitanje ili do sada nisu bili upoznati s radom Hrvatske knjižnice za slijepe, ovaj tekst neka bude dodatan motiv da taj san i ostvarite.
Barbara Kraš Kedmenec
Foto: Hrvatska knjižnica za slijepe
Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.
Projekt ”Jednake mogućnosti’” sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.
