Školovanje slijepim osobama sigurno predstavlja veliki problem s obzirom na to da su obrazovni materijali i dalje u većini dostupni u klasičnom obliku prilagođenom videćim osobama. Stoga su obrazovni alati koji prate i ispunjavaju potrebe slabovidnim i slijepim osobama od velikog značaja za njihovo obrazovanje.
Bilo da je riječ o učenicima ili studentima, prilagodba nastavnog gradiva na Brailleovo pismo je preduvjet za uspješno obrazovanje. Iako je Brailleovo pismo osnova kada govorimo o obrazovnim materijalima za učenike i studente, napredak tehnologije omogućio je i prilagodbu digitalnog sadržaja osobama oštećenog vida.
Stoga smo ovdje odlučili napraviti prikaz mogućnosti koje su na raspolaganju slijepim i slabovidnim osobama kako bi na jednom mjestu mogli dobiti uvid u dostupne stipendije, projekte i ostale alate.
Što omogućava Ministarstvo?
Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodjeljuje dvije vrste državnih stipendija za redovite studente visokih učilišta u Republici Hrvatskoj: državne stipendije studentima u STEM područjima znanosti i državne stipendije studentima na temelju socio-ekonomskoga statusa, stoji na web stranici Ministarstva obrazovanja.
Ono što Ministarstvo omogućava jest projekt prijevoza studenata s invaliditetom za akademsku godinu 2022./2023., a trenutno je aktualan natječaj čiji je rok za prijavu 30. lipnja ove godine.
“Na temelju članka 7. stavka 1. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na novčanu potporu za podmirenje dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom (Narodne novine, broj 23/15), ministar znanosti i obrazovanja donosi Odluku o visini iznosa novčane potpore za podmirenje dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom za akademsku godinu 2022./2023. uza zahtjeve za ostvarivanje prava na novčanu potporu za podmirenje dijela troškova prijevoza za akademsku godinu 2022./2023.”, stoji na web stranicama Ministarstva, a detalje možete pogledati ovdje.
Ministarstvo je ove godine dodijelilo financijska sredstava projektima udruga za prilagodbu i izradu
udžbenika, odnosno, literature za potrebe slijepih i slabovidnih učenika i studenata
za školsku, odnosno, akademsku godinu 2022./2023. Ove godine bilo je riječ o iznosu od 269.294,89 eura, koje je raspodijeljeno na 14 organizacija civilnog društva.
Najviši pojedinačni iznos dobilo je Udruženje za unapređivanje obrazovanja slijepih i slabovidnih osoba, i to 23.890 eura za svoj projekt “Strani jezici – svijet na dlanu 1”. Drugi po redu najviši pojedinačni iznos otišao je Hrvatskom savezu slijepih za projekt “Brajicu znam, znanje dam 3”, a riječ je o 23.624,66 eura.
Na trećem mjestu po visini pojedinačnog iznosa je ponovno bilo Udruženje za unapređivanje obrazovanja slijepih osoba, ovaj put s projektom “Strani jezici – svijet na dlanu 2”, koji je dobio 22.562,88 eura.
Projekt Udruge Zamisli
Kao primjer navest ćemo Udrugu Zamisli koja je u travnju ove godine priopćila kako je privela kraju provedbu projekta “Prilagodba literature za slijepe i slabovidne učenike 3”, financiranog od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Cilj je projekta učenicima oštećena vida pružiti priliku za ravnopravno školovanje, odnosno pružiti im pristup cjelokupnoj literaturi koja im je potrebna. Navedeni projekt trajao je do 31. ožujka 2023. godine, a provodio se u partnerstvu s Osnovnom školom Pujanki Split i Upravnom školom Zagreb. Prilagodilo se 18 naslova literature za dvoje slabovidnih učenika (3000 stranica originala, odnosno 8716 stranica nakon prilagodbe).
Literatura se prilagodila na uvećani tisak prema individualnim potrebama svakog učenika. Prilagođene su im knjige omogućile ravnopravan pristup potrebnoj literaturi, manje ovise o pomoći drugih osoba (koje su im prije čitale neprilagođenu literaturu), manje im se zamaraju oči prilikom čitanja te brže i jednostavnije izvršavaju školske obveze, zbog čega kvalitetnije mogu provoditi vrijeme nakon nastave.
Potpora Hrvatske zaklade za školovanje slijepih
Veliki dio potpora dodjeljuju udruge, pa između ostalog i Hrvatska zaklada za školovanje slijepih „Marko Brkić“ koja je posljednje potpore dodijelila za godinu 2022./2023. Stipendije su namijenjene studentima i srednjoškolcima.
Ove godine jednokratnu potporu u iznosu od 720 eura dobili su učenik trećeg razreda srednje škole Gimnazije Andrije Mohorovičića u Rijeci te učenica, a iznos im se isplatio u četiri rate.
Devetero studenata/studentica dobilo je stipendije za razdoblje od listopada 2022. – lipnja 2023. godine u mjesečnom iznosu od 100 eura.
U suradnji s Uredom za studente s invaliditetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Udrugom Zamisli te pojedinačnim doprinosom slijepih i slabovidnih studenata/ica Filozofskog fakulteta u Osijeku, knjižnica Filozofskog fakulteta Osijek kreirala je Zbirku za potrebe slijepih i slabovidnih studenata.
Zbirka okuplja 181 dokument u .pdf formatu, navode na web stranici Fakulteta, i smještena je na Google Drive disku te je dostupna isključivo na zahtjev studenata osobno u Knjižnici ili e-mailom na knjiznica@ffos.hr. Naslovi koji su dostupni u okviru Zbirke navedeni su ovdje.
Aplikacija Oculi
Ono što svakako treba spomenuti je aplikacija Oculi koju su 2014. izradili tada student Fakulteta elektronike i računarstva Tomislav Tenodi i studentica Grafičkog fakulteta Petra Zorić. Navedena aplikacija omogućuje brže surfanje i lakše korištenje pametnih uređaja slijepim i slabovidnim osobama, a te godine aplikacija je osvojila nagradu za najbolju prezentaciju i dizajn, nagradu za humanost projekta te sveukupnu nagradu za najbolji cjelokupni projekt na App Start Contestu kojeg je organizirala udruga eSTUDENT.
Aplikacija je napravljena u crno-bijeloj verziji, što posebno koristi slabovidnim osobama, a uz njenu pomoć moguće je slanje poruka, zvanje i uređivanje kontakata. Osim toga, aplikacija omogućava surfanje, upravljanje vremenom, alarmom, kalendarom i dohvaćanje vremenske prognoze. Također, uz njenu pomoć osoba može dobiti općenitu informaciju o uređaju, stanju memorije i baterije, prilagodbu raznih parametra aplikacije, kao što su potpuno definiranje prijevoda na njemački i engleski jezik.
Kao što je već spomenuto, razvoj tehnologije, omogućio je razvoj mnogih alata koji osobama s oštećenim vidom mogu biti pomoć i podrška u učenju. Primjerice, korištenje računala može biti od velike pomoći studentima koji tijekom predavanja mogu na voditi bilješke i kasnije ih uređivati, a onda i naravno, služiti se njima kao literatura u pripremi za ispite.
Nezamislivo je danas raditi istraživanja bez interneta, koji nudi veliki spektar različitih informacija koje učenici u studenti mogu koristiti prilikom pisanja radova, izrada plakata ili pripreme prezentacije, odnosno učenja za ispite.
Važnost interneta
Mogućnost korištenja interneta postaje sve važnija kako bi studenti oštećena vida postali
aktivni članovi društva, piše Ana Gavran u svom diplomskom radu pod nazivom “Uporaba tehnologija kao alata za učenje slijepih i slabovidnih studenata”.
“Za studente oštećena vida je važno da imaju jednak pristup informacijama na internetu kao i videće osobe (Hersh i Johnson, 2008). Suvremene tehnologije omogućavaju studentima oštećena vida pristup internetu i obilje elektroničkih izvora. Mnogi studenti oštećena vida svakodnevno koriste internet, ali im treba četiri puta više vremena da pronađu neku informaciju nego videćim kolegama s jednakim iskustvom u radu s računalom (Tupek, 2010)”, stoji u njezinom radu.
“Prisley i D’Andrea (2008) navode da pristup elektroničkim informacijama za studente oštećena vida koje koriste čitač ekrana je povećan rastom World Wide Web-a i velikom količinom informacija dostupnih na internetu. Iako je većina internetskih preglednika dostupna, mnoge su stranice dizajnirane tako da su informacije nedostupne osobama oštećena vida, što Hersh i Johnson (2008) smatraju da može za njih biti
frustrirajuće. Prema smjernicama web pristupačnosti slijepim i slabovidnim studentima je
omogućena velika količina informacija kojima mogu pristupiti i s čitačem ekrana. Unatoč
velikim naporima da se poboljša dostupnost elektroničkih informacija korištenjem
tehnologije, još uvijek postoje web stranice koje nisu pristupačne studentima oštećena vida
(Presley i D’Andrea, 2008)”, navodi Ana Gavran.
Razumna prilagodba važan je termin kada je riječ o osobama s invaliditetom, a jednako se odnosi i na učenike i studente s oštećenjem vida.
Razumna prilagodba
Anka Slonjšak u svom radu “Pravni okvir za uključivanje osoba s invaliditetom u visoko
obrazovanje” iz 2014. godine ističe da se u visokoškolskom obrazovanju razumna prilagodba odnosi na
digitaliziranu nastavnu literaturu i mogućnost prilagodbe nastavnog procesa kao što je
dopuštanje audiosnimanja predavanja, osiguravanje proširenog i prilagođenog tiskanog
nastavnog materijala, pristupačnost e-sadržaja koji se koriste u nastavi, mogućnost prilagodbe
načina ispitivanja, pomoć asistenta u nastavi, vršnjačka podrška, osiguravanje pomoćne
tehnologije i ostalo:
“Slonjšak posebno naglašava da se pružanje razumne prilagodbe i kompenzacijskih mjera često pogrešno povezuje sa snižavanjem akademskih standarda i kvalitete nastave, što nije dopustivo. Ona smatra da je obaveza svih nastavnika omogućiti svim studentima stjecanje jednakih ishoda učenja, ali ne oslobađanjem studenata s invaliditetom izvođenja određenih aktivnosti i zadataka nego pronalaženjem kreativnih načina na koji će studenti usprkos svojim teškoćama ispuniti zahtjeve akademskih standarda. Prema Zakonu o
suzbijanju diskriminacije (NN 85/08) diskriminacijom se smatra propust da se osobama s
invaliditetom omogući sukladno njihovim specifičnim potrebama korištenje javno dostupnih
resursa, sudjelovanje u javnom i društvenom životu, prilagodbe prostora gdje osoba studira,
korištenje opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan
omogućiti”, piše Gavran u svom radu.
Pa iako se čini da je danas lakše nego ikada prije slijepim i slabovidnim osobama, prije svega studentima, prolaziti kroz obrazovni sustav, od velike je važnosti kontinuirano raditi na osiguravanju pristupa udžbenicima i ostalim nastavnim materijalima i alatima, kako bi imali jednake mogućnosti te kao i ostale videće osobe mogle ispuniti svoj potencijal i nakon završenog obrazovanja pronaći svoje mjesto na tržištu rada.
Barbara Kraš Kedmenec
Foto: Freepik
Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.
Projekt ”Jednake mogućnosti’” sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.