Hrvatski savez slijepih provodi niz korisnih projekata kojima je cilj olakšati živote i kretanje osoba s oštećenim vidom. Jedan od njih jest i projekt DANOVA koji je nedavno završen, a cilj mu je poboljšati pristupačnost zračnih i pomorskih luka, te autobusnih i željezničkih stanica za slijepe i slabovidne putnike.
Projekt DANOVA spada u prvo prioritetno područje pod nazivom Inovativna i društveno odgovorna Dunavska regija, dok je specifično područje jačanje kompetencija i kapaciteta za poslovne i društvene inovacije. Provedba je započela 1. srpnja 2020. godine, a trajala je 30 mjeseci, to jest do 31. prosinca 2022. Ukupan proračun iznosi 2 milijuna 192 tisuće 546 eura i 66 centi.
U Programu transnacionalne suradnje Dunav sudjelovalo je 18 partnera, od kojih su četiri pridružena iz sedam država članica i tri koje nisu članice Europske unije: Austrija, Slovačka, Češka, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija. Stoga EU potpora dolazi iz tri različita fonda: Europskog fonda za regionalni razvoj ERDF, Instrumenta pretpristupne pomoći IPA II te Instrumenta europskog susjedstva ENI. Odabrani projekti sufinancirani su do 85 posto ukupnog troška, dok ostali dio pokriva nacionalni udio.
O svemu tome, za portal Generacija.hr, govorila je Ines Hlevnjak, koordinatorica međunarodne suradnje, iz Hrvatskog saveza slijepih.
‘Više od 30 milijuna slijepih i slabovidnih ne može putovati samostalno’
Na samom početku razgovora Hlevnjak je pojasnila kako je nastala projektna ideja.
”Prema procjenama Europskog saveza slijepih (EBU), 96 posto prijevoznih sustava u Europi još uvijek nije u potpunosti pristupačno osobama oštećena vida, a pristupačnost je vrlo loša u mnogim državama Dunavske regije”, navodi i nastavlja:
“Uz to, postoje značajne razlike u razinama pristupačnosti između država, ali čak i između gradova ili regija u istoj državi. Stoga više od 30 milijuna slijepih i slabovidnih osoba ne može putovati samostalno. Mnogim je slijepim i slabovidnim putnicima vrlo teško, a u nekim slučajevima čak i nemoguće, služiti se uobičajenim prijevoznim sustavima poput zračnog, željezničkog ili javnog prijevoza”.
Razlozi tome su različiti, ističe.
“Nedostatak elemenata pristupačnosti – poput linija vodilja, taktilnih orijentacijskih planova, oznaka na Brailleovom pismu i uvećanom tisku, zvučne signalizacije, pristupačnih aplikacija i mrežnih stranica – smanjuje samostalnost slijepih i slabovidnih osoba u području orijentacije i kretanja te pristupu informacijama. Stoga se moraju oslanjati na pomoć videćih osoba u aktivnostima koje bi, uz odgovarajuću razinu pristupačnosti, bile u mogućnosti izvršiti samostalno”, nastavlja.
No ni tu nije stala.
“Također, često se zna dogoditi da osoblje organizacije koja pruža usluge prijevoza i povezane usluge i dolazi u izravan kontakt s putnicima. Iako postoji zakonska regulativa na nacionalnoj i europskoj razini koja se odnosi na pristupačnost, zbog nedostatka stručnosti i nedovoljne raspodjele sredstava, mnogim državama Dunavske regije teško je osigurati njihovu pravilnu provedbu i primjenu”, kaže nam naša sugovornica.
Glavni je cilj projekta DANOVA poboljšati pristupačnost zračnih i pomorskih luka, te autobusnih i željezničkih stanica za slijepe i slabovidne putnike.
Je li ostvaren zadani cilj?
Našu sugovornicu upitali smo je li postignut zadani cilj. Kaže nam da je DANOVA projekt uvelike pridonio poboljšanju pristupačnosti prometnih infrastruktura, s posebnim naglaskom na zračne luke, među kojima su Zračna luka Dubrovnik, Zračna luka Budimpešta i Aerodromi Crne Gore.
Potom je pojasnila: “Provedba ovog projekta u značajnoj je mjeri osigurala uvjete, kao što su taktilne linije vodilje, brajične oznake, pristupačne mrežne stranice, kao i pružanje podrške i informacija u primjerenim formatima i na odgovarajući način, za što samostalnije kretanje i mobilnost putnika oštećena vida”.
Ono što je Hrvatskom savezu slijepih kao jednom od projektnih partnera iznimno važno istaknuti jest program edukacije o pravilnom pristupu i komunikaciji s osobama oštećena vida koji je razvio u okviru projekta, kako za menadžerske strukture tako i za ostale djelatnike u području prijevoza putnika, dodaje.
“Naš stručni tim proveo je niz edukacija u sjedištima zračnih luka u inozemstvu (Budimpešta, Sarajevo, Podgorica), ali i u Hrvatskoj (Dubrovnik, Zagreb i Osijek). Tim smo povodom također izradili četiri promotivna i edukativna video materijala o pravilnom pristupu i komunikaciji s osobama oštećena vida, temeljenih na stvarnim situacijama i nedoumicama u kojima se možemo naći u interakciji s osobama oštećena vida ili pri pukoj želji za pomoći”, kaže Ines Hlevnjak.
‘Temelji su postavljeni’
Uz zanimljivost da su na snimanju sudjelovala dva poznata hrvatska glumca, vrijedi napomenuti da su spomenuti video materijali dostupni na YouTube kanalu Hrvatskog saveza slijepih.
Naše edukacije ističemo kao jedan od najvažnijih rezultata projekta jer ključ stvarne promjene leži u probuđenoj svijesti čovjeka, ističe naša sugovornica.
“Naime, kako bismo ostvarili pozitivne pomake u izjednačavanju mogućnosti, moramo osvijestiti neujednačenost, imenovati i oprimjeriti nejednakost, pa čak ju ponekad i osjetiti na vlastitoj koži, a to je upravo ono što je DANOVA projekt omogućio svim partnerima i dionicima projekta u području prijevoza putnika diljem Dunavske regije”, govori nam.
Temelje su, dodaje, postavili, a prostora za poboljšanja, dakako, ima i čvrsto vjeruju u nastavak ove priče.
Reakcije nakon projekta više su nego pozitivne.
“Osim visoko ocijenjenih evaluacija naših edukacija, one najvažnije reakcije jesu one putnika oštećena vida čije je pravo na samostalno kretanje, mobilnost i putovanje ovim projektom dobilo na važnosti koju zaslužuje. Posebno smo ponosni na Zračnu luku Dubrovnik, vodećeg partnera na projektu DANOVA, koja je svojim trudom, uključivanjem i ugradnjom elemenata pristupačnosti za slijepe i slabovidne putnike, ali i uvrštavanjem edukacije svog osoblja u redovne aktivnosti, zasluženo zasjela na prvo mjesto najpristupačnije zračne luke u Hrvatskoj, odnosno najboljeg primjera dobre prakse u koji bi se valjalo ugledati”, zaključuje naša sugovornica.
Izvidi svoje mogućnosti: Međusobno prihvaćanje, tolerancija, solidarnost…
Potom spominje i drugi projekt pod nazivom “Izvidi svoje mogućnosti”.
Projekt, koji financijskim sredstvima podupire Ministarstvo znanosti i obrazovanja, obuhvaća petodnevni kamp za 10 djece i mladih s oštećenjem vida koji pohađaju razrede srednje škole u Centru za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek” ili su integrirani u redovne odgojno-obrazovne ustanove na području cijele Hrvatske.
Uz mlade s oštećenjem vida sudjelovao bi jednak broj mladih bez oštećenja vida koji pohađaju razrede srednje škole, a aktivno su uključeni u lokalnu zajednicu kroz članstvo i volonterski angažman u 28. samostalnoj družini izviđača “Dubrava”.
Svrha kampa je razviti socijalizacijske i komunikacijske vještine, informirati se i učiti o zdravim načinima života te kroz uključivanje mladih u strukturirane izviđačke aktivnosti poticati ih da upotrijebe i razviju svoje mogućnosti, interese i pronađu različite načine kako ispuniti svoje potrebe, navodi se na stranici Hrvatskog saveza slijepih.
Najavljene brojne radionice
Kamp će se održavati u prostoru koji je prilagođen i pristupačan osobama s oštećenjem vida, a projektne aktivnosti bit će prilagođene potrebama i mogućnostima svakog sudionika koje će voditi stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u radu s populacijom mladih kao i s dugogodišnjim iskustvom u radu s osobama s oštećenjem vida.
Ines Hlevnjak iz Hrvatskog saveza slijepih pojasnila je za Generacija.hr koje aktivnosti će se provoditi u kampu.
Kaže nam da će se tijekom kampa provoditi radionice digitalne pismenosti, socijalizacijske i komunikacijske radionice te sportske i izviđačke radionice.
“Provođenjem socijalizacijskih i komunikacijskih radionica teži se osnaživanju mladih za snalaženje u svakodnevnim situacijama kroz učenje i vježbanje socijalnih vještina (odnos s vršnjacima, samokontrola, samopouzdanje, suradnja), ali i komunikacijskih vještina (interpersonalna komunikacija, grupna komunikacija, javna komunikacija, digitalna komunikacija, samoprezentacija)”, navodi Hlevnjak.
Cilj radionica digitalne pismenosti jest naučiti kako se izražavati u digitalnom svijetu te kako na siguran način koristiti digitalne alate i društvene mreže, dodaje.
‘Bez obzira na različitosti, svaku osobu možemo učiniti dijelom cjeline’
No ni tu nije stala.
“Održavanjem izviđačkih i sportskih aktivnosti na otvorenome znatno ćemo doprinijeti izgradnji osobnih vrijednosti kod djece i mladih, kao i razvoju novih kompetencija i vještina u području aktivnog života i socijalnog uključivanja”, govori Hlevnjak za Generacija.hr.
Upravo su, naglašava naša sugovornica, u procesu razvoja konkretnih aktivnosti i njihove prilagodbe za osobe oštećena vida pa još ne mogu puno toga otkriti.
Međutim, dodaje, ono što je nepobitno jest da cilj provedbe svih ovih aktivnosti leži u našem nastojanju da njegujemo timski duh, međusobno prihvaćanje, toleranciju, solidarnost i uvažavanje različitosti.
“Grupnim aktivnostima težit će se socijalnoj uključenosti svih, bez obzira na različitosti, dajući primjer kako se manjim prilagodbama i kreativnim rješenjima svaku osobu može učiniti dijelom cjeline”, najavila je Hlevnjak.
Našu sugovornicu potom zaključno smo upitali na čemu će najviše biti fokus tijekom kampa.
“Svrha kampa je razviti socijalizacijske i komunikacijske vještine, informirati se i učiti o zdravim načinima života te kroz uključivanje mladih u strukturirane izviđačke aktivnosti poticati ih da upotrijebe i razviju svoje mogućnosti, interese i pronađu različite načine kako ispuniti svoje potrebe”, zaključila je Ines Hlevnjak, koordinatorica međunarodne suradnje, iz Hrvatskog saveza slijepih.
Lorena Šipek
Foto: Hrvatski savez slijepih
Za više o EU fondovima: www.esf.hr i www.strukturnifondovi.hr.
Projekt ”Jednake mogućnosti’” sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 400.058,88 HRK. Trajanje projekta je 18 mjeseci, a ukupna vrijednost projekta iznosi 470.657,50 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Generacije.hr.
