Kako uzgojiti vlastitu zdravu hranu, zašto je važno raditi kompost i što znači biti ekološki osvješten – o svemu tome ovih dana uče polaznici Dječjeg vrtića Novi Marof u sklopu projekta “Suživot s prirodom – naš vrtek”.
Svaki dan u vrtu čarolija se zbiva, pjevaju vrtićarci. A da bi se dogodila čarolija, postupak je jednostavan. Red grančica, suhe trave i lišća i dječje ručice. Nakon toga dodaje se sloj kompostiranog gnojiva, zemlja te glistal, izvještava HRT.
Mališani su naučili da gliste stvaraju plodno tlo iz kojeg rastu njima najdraže biljke – srčeka, tulipani, cvijeće. “Jabuka u vrtu, grožđe u goricama i sva naša zemlja da raste k’o ruža i pšenica”, kaže Iva iz skupine Ptičice.
Nakon pripreme gredica – počeli su saditi
“Sadi se paprika, krastavci i parajdajz”, objašnjava Tibor iz skupine Pčelice koji na pitanje što je bolje – krastavci ili nutela, kao iz topa odgovara – krastavci.
A da bi krastavci narasli, treba im voda, sunce ali i pčelice. “Nama svima je cilj da djeca nauče od najranije dobi kako se odnositi prema prirodi te kako uzgojiti svoju hranu”, kaže Josip Mijaković, uzgajivač kalifornijskih glista.
“Djeca su doista aktivni sudionici samog procesa, tu razvijaju i dobivaju dobrobiti, one osnovne dobrobiti – samopouzdanje i samopoštovanje”, kaže Karolina Fotak, ravnateljica DV-a Novi Marof. Ali i odgovornost.
“Kikači su odlični, vole saditi, vole kopati po zemlji, ja se nadam da se budu lijepo brinuli i o svom vrtu”, poručila je Andreja Vukalović Pofuk, majka agronomka.
Mi smo se iz prve ruke uvjerili da im računala i tableti nisu u prvom planu. “Bolje je biti vani i igrati se nego biti unutra”, ustvrdio je Karlo iz skupine Šeširići.
Tko zna – možda se među ovim mališanima kriju budući poljoprivrednici, agronomi, vrtlari – zato – prirodu približite djeci – ona će im se itekako odužiti.
bl
Foto: Unsplash ilustracija
