Hrvatski savez slijepih u četvrtak je uputio apel medijima podsjetivši na strahovito negativan učinak pogrešno korištenih termina za oslovljavanje osoba oštećena vida.
Često se u praksi koriste različiti nazivi poput gluhonijemi i slijepi i gluhonijemi. Termin gluhonijem smatra se diskriminirajućim jer sadrži određene negativne konotacije kojima se gluhe i gluhoslijepe osobe predstavljaju nesposobnima za život pa je stoga ispravan termin – gluhoslijepa osoba.
“Naime, iskustveno znamo da se naš stav prema određenoj grupi ljudi odražava već u nazivu kojim ih oslovljavamo. Prema takvom shvaćanju nejednaki tretman odnosno diskriminacija počinje već u imenu kojim smo, možda i nehotice, neku osobu u startu označili invalidnom, odnosno manje vrijednom. Invaliditet nikada nije bio niti će biti nečiji identitet. Svako je ljudsko biće najprije osoba, sa svim svojim raznolikim karakteristikama, pa tako i fizičkim i mentalnim.
Upravo je zbog toga osobe s invaliditetom, pa tako i osobe oštećena vida, potrebno oslovljavati terminom koji sadrži riječ ‘osoba’, jer one primarno to i jesu – osobe. Riječ ‘slijepac’ ima negativnu i pogrdnu konotaciju te njezino korištenje ni u kojem kontekstu nije prihvatljiv. Voljeli bismo također podsjetiti medije na veliku važnost, prijeku potrebu te njihovu moralnu dužnost korektnog izražavanja, osobito kada je riječ o ranjivim i marginaliziranim skupinama”, stoji u priopćenju.
Iz Saveza su pozvali na na poštivanje Preporuka pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za korištenje konvencijske terminologije za oslovljavanje osoba s invaliditetom.
“U hrvatskom medijskom prostoru i dalje su prisutni termini osobe s posebnim potrebama, invalidi, hendikepirane osobe i mnogi drugi. Neki smatraju da osobe s invaliditetom pretjeruju u isticanju pravilnog termina s obzirom na činjenicu da se društveno prihvatljiv i neutralan način oslovljavanja tako često mijenja. Međutim, vidljivo je da se naš stav prema određenoj grupi ljudi odražava već u nazivu kojim ih oslovljavamo. Prema takvom shvaćanju nejednaki tretman odnosno diskriminacija počinje već u imenu kojim smo, možda i nehotice, neku osobu u startu označili invalidnom, odnosno manje vrijednom, hendikepiranom, kojoj nešto nedostaje i time je sveli na njezin nedostatak umjesto da je doživimo kao osobu koja ima neke poteškoće, ali ujedno ima i sposobnosti, želje i potrebe poput svih nas. Zbog svega toga je prihvaćeni termin osoba s invaliditetom, a za djecu djeca s teškoćama u razvoju“, stoji u dokumentu objavljenom na službenim stranicama pravobranitelja za osobe s invaliditetom koja je temeljena na UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom.
bkk
Foto: Pixabay