Krajem prošle godine u radnom odnosu bilo je oko 5000 umirovljenika, a nakon mirovinske reforme i uvođenja poticajnih uvjeta za duži ostanak u svijetu rada, taj bi se broj mogao znatno povećati. Upitali smo Jasnu A. Petrović, predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske, hoće li se sada drastično povećati broj umirovljenika koji rade i primaju mirovinu, je li tržište rada spremno za njih, koja je procedura za umirovljenike koji žele pronaći posao te gdje su upravo oni traženi radnici.

“Samo bijeda i očaj siromaštva umirovljenike mogu učiniti prinuđenima na masovniji rad, no za to nije dovoljno pripremljeno tržište rada. Dobro je što se širi prostor prava i slobode na rad, a smanjuje prostor za rad na crno i sivu ekonomiju, no za sada je u skraćenim oblicima rada prisutno tek oko deset tisuća umirovljenika”, rekla nam je Petrović.

Podsjetila je kako je rad umirovljenika prvi puta legaliziran od 1. siječnja 2014. godine i to na uporno lobiranje umirovljeničkih udruga, Sindikata i Matice umirovljenika Hrvatske.

“Tadašnji ministar Mirando Mrsić iz nama nerazumljivih i nelogičnih razloga je to pravo dao samo tzv. punim starosnim umirovljenicima te korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad zbog čega smo podnijeli i prijavu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti zbog diskriminacije prijevremenih umirovljenika kao kategorije koja ima više radnog staža i godina plaćenih doprinosa od starosnih, ali imaju niže mirovine zbog penalizacije. Ustavni sud nas je ‘izignorirao’, iako bi, bilo po socijalnom, bilo po uplaćenim doprinosima, prednost trebali imati upravo prijevremeni umirovljenici”, istaknula je Petrović.K

Nakon daljnje tri godine lobiranja da se pravo na rad proširi na prijevremene umirovljenike došlo je do manjih pomaka, no tek u okviru najnovije mirovinske reforme uspjeli su da se pravo na rad proširi i na prijevremene umirovljenike od 1. siječnja ove godine.

‘Umirovljenici ne bi trebali kopati po kontejnerima’

“Zakonodavac je ispravio greške prethodnika te omogućio pravo na rad umirovljenicima, uz jednu vrlo bitnu zamjerku, a to je da se opet pogodovalo umirovljenima prema posebnim propisima, i to vojnim i policijskim službenicima i službenim osobama, kojima je omogućeno da se zaposle i u punom radnom vremenu, uz zadržavanje pola mirovine”, upozorila je Petrović.

Stoga su od Ministarstva za rad i mirovinski sustav tražili da se u okviru najnovije reforme propiše linearno pravo izbora između punog i polovičnog radnog vremena i proporcionalne plaće, no prijedlog nisu prihvatili.

“Prvo i najvažnije je naglasiti kako bi umirovljenici trebali imati dovoljno visoke mirovine da od njih mogu dostojanstveno živjeti, a ne skupljati po mračnim ulicama plastične boce i kopati po kontejnerima, te bi, kao u većini europskih zemalja, pravo na rad trebalo biti shvaćeno kao pravo na legalan rad radi aktivnog starenja. Nažalost, u Hrvatskoj je to pravo i od bitnog egzistencijalnog značenja, jer 98 posto svih mirovina je niže od prosječne plaće, jer je udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći samo 38 posto i zato jer je svaki treći umirovljenik u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti”, napomenula je predsjednica SUH-a.

‘Nisu prijetnja svojoj djeci i unucima’

Petrović je istaknula kako u Hrvatskoj nema opasnosti od masovnog slijevanja umirovljenika ne tržište rada.

“Zato su neočekivane i neshvatljive bile reakcije glavnih sindikalnih središnjica koje su se glasno usprotivila protiv proširenja prava na rad umirovljenika, tvrdnjom kako će djedovi i bake postati nelojalna konkurencija svojoj djeci i unucima.”

U Europi, dodala je, radi više od šest milijuna umirovljenika i njihov doprinos ekonomijama država u kojima rade je izuzetno značajan.

“Sindikati radnika se ne boje 60-tak tisuća uvezenih radnika iz Ukrajine, BiH ili Filipina, ali se boje svojih dojučerašnjih članova. Ne trebaju se bojati.”

‘Rad umirovljenika je koristan za državu’

Petrović je napomenula kako Hrvatski zavod za zapošljavanje, nažalost, nije još uvijek uključen u realizaciju novih prava na rad umirovljenika te ih ne percipira kao svoje korisnike kojima će posredovati u zapošljavanju.

“Na stranicama agencije Moj Posao već se ozbiljnije javljaju poslodavci (zaštitari, taxi vozači, prodavači, blagajnici itd.), tako da je sigurno da će biti potrebe i interesa na obje strane. Uglavnom, rad umirovljenika je koristan za državu, za pojačanu potrošnju, ali i za balansiranje rastućeg siromaštva starijih.”

Postavlja se, međutim, pitanje na koji način se može pratiti zapošljavanje umirovljenika, ispunjavanje svih njihovih prava i izbjegavanje izrabljivanja ljudi koji su kroz svoj životni vijek već dovoljno izrabljeni.

“Minimalna plaća se odnosi i na zaposlene na pola radnog vremena, samo što je upola manja. Kolektivni ugovori se odnose i na one koji rade na određeno i neodređeno vrijeme, te i na umirovljene zaposlenike. Inspekcije su zadužene za se radnike, pa i ako rade sa skraćenim radnim vremenom. Dapače, pravo na rad prošireno i na prijevremene umirovljenike i dio invalidnih, jer sve je bolje od rada na crno, u zoni sumraka. Naravno, uz institucije i poslodavce, i sindikati moraju svoju agendu prilagoditi promijenjenim uvjetima na tržištu rada, iako još ne vidimo da su svi to osvijestili.”

S mirovinskog u evidenciju tražitelja posla

Novim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, od 1. siječnja omogućen je rad do pola radnoga vremena za prijevremene, starosne i dugotrajne umirovljenike uz nastavak isplate punog iznosa mirovine.

“Tržište je na to reagiralo dobro i već su dan poslije Nove godine osvanuli oglasi u kojima poslodavci traže umirovljenike za pojedina radna mjesta. Oglasi se uglavnom odnose na zaštitarske usluge, trgovinu i pojedine pomoćne i uredske poslove. Da bi se umirovljenik mogao prijaviti na oglas, dovoljno je kontaktirati poslodavca. No, što je s onim umirovljenicima koji bi radili poslove koji trenutno nisu u ponudi?”, upitala je Petrović.

Osim pretraživanja internetskih portala, poput MojPosao.hr ili Posao.hr te čitanja Plavog oglasnika, dodala je, umirovljenici imaju mogućnost traženja posla i preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

“Ova mogućnost je najpogodnija za one umirovljenike koji bi htjeli raditi, ali se ne vide na poslovima koji su trenutno ponuđeni. No, s druge strane, ovo je najkompliciraniji oblik traženja posla”.

Ukoliko umirovljenici žele raditi i trebaju podršku Zavoda u posredovanju prema poslodavcima, dodala je, mogu se prijaviti u evidenciju kao ostali tražitelji zaposlenja.

“Oni će proći postupak savjetovanja kako bi se na temelju iskustva, obrazovanja i profesionalnih interesa definirala zanimanja u kojima će tražiti posao, a savjetnici za zapošljavanje za njih posredovati prema poslodavcima. Kao tražitelji zaposlenja nemaju obaveze prema Zavodu, ali mogu koristiti usluge Zavoda, kako u postupku priprema za zapošljavanje tako i informiranje i upućivanje na slobodna radna mjesta“, SUH-u su poručili iz Ureda za odnose s javnošću HZZ-a.

Postupak prijave na HZZ

Dakle, sve što je potrebno jest doći u najbližu ispostavu HZZ-a i prijaviti se za traženje posla. Na šalteru će biti potrebno popuniti obrasce za prijavu o evidenciji, a na licu mjesta moguće je dobiti i termin za razgovor sa savjetnikom za zapošljavanje. Na razgovoru će savjetnik, na temelju prijašnjeg radnog iskustva i osobnih interesa, procijeniti kakvi će poslovi odgovarati pojedinoj osobi te ju obavještavati telefonom, elektronskom poštom ili na neki treći način o natječajima za zapošljavanje na poslovima za koje se osoba opredijelila.

No Petrović je istaknula kako time umirovljenici ne ulaze u evidenciju nezaposlenih, već u evidenciju ostalih tražitelja posla.

“S obzirom na to da su u mirovini, ne mogu biti evidentirani kao nezaposleni. Ostale mogućnosti za traženje posla putem HZZ-a ostaju iste kao i za ostale tražitelje posla. No evidencija se ne popunjava očekivanim obujmom, s obzirom na mnogo buke u javnosti koje su stvorile najave mogućnosti rada uz mirovinu.”

Na upit o broju umirovljenika koji traže posao, Petrović je uputila na odgovor koji je primila od HZZ-a:

„Trenutno imamo prijavljeno 71 umirovljenika koji su zainteresirani za posao. Također bilježimo i radna mjesta na kojima, prema potrebama poslodavaca, mogu uz ostale osobe raditi i umirovljenici“.

No Petrović je naglasila kako nisu iznijeli potencijalne procjene o tome koliko bi ljudi moglo tražiti posao. I samoj joj je teško procijeniti koliko će se umirovljenika odlučiti na rad.

“Iako su ranije procjene broja zaposlenih umirovljenika govorile o nekoliko stotina tisuća ljudi, treba naglasiti kako je zapošljavanje u mirovini stvar osobnog izbora pojedinca u skladu s potrebama i mogućnostima, a ne prisile. Stoga je teško procijeniti koliko će ljudi iskoristiti ovu mogućnost, kao i koliko će poslodavaca omogućiti umirovljenicima da rade. U svakom slučaju, metode postoje, a to će ipak malo popraviti krvnu sliku gospodarstva te ostaviti dio kvota za uvoz stranih radnika neiskorištenim”, zaključila je Jasna A. Petrović.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Pixabay