Usklađivanje mirovina ponovo nailazi na revolt i ljutnju umirovljenika. I dok se Plenkovićeva vlada hvali kako mirovine nisu nikad više rasle, hrvatski ga “penzići” ogorčeno demantiraju konkretnim brojkama. Jer, realno povećanje mirovina prosječno iznosi jedva 60-ak kuna, mnogim umirovljenicima i znatno manje, a istodobno povlaštene mirovine tzv. privilegiranih mirovinaca rastu za četiri i pol puta više! Što god je mirovina manja, i rast je manji, dakako, i što god je veća eksplozivnije raste. Gdje je tu pravda i socijalna komponenta države, pitaju se hrvatski umirovljenici.
Povećanje mirovina iznosi 2,46 posto ili 63,52 kune prosječno, najmanje od svih država nastalih raspadom bivše SFRJ, tvrdi za portal Šibenski Mirko Radak, dugogodišnji umirovljenički “aktivist”, danas u funkciji koordinatora svih aktivnosti u šibenskoj Udruzi umirovljenika. Najmanja prosječna mirovina u RH, koja ovog trenutka iznosi 2582,28 kuna, i u odnosu na BDP i broj umirovljenika, najmanja je mirovina u postotku u regiji, odnosno na prostoru ex-Jugoslaviji, te iznosi 36,87 posto od plaće, ističe Radak.
“Josip Aladrović ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ushićeno govori kako je to rezultat mirovinske reforme koju je Vlada provela, navodno, u 2019. godini. O kakvoj to on mirovinskoj reformi govori?! Evo podataka koji demantiraju ministra; do 500 kuna prima čak 90 tisuća umirovljenika, a 448 tisuća ima mirovine manje do 2500 kuna. Tri i pol prosječne mirovine sadržane su u mirovinama saborskih zastupnika, članova vlade, sudaca, Ustavnog suda, članova HAZU itd., a sve su naslonjene na naš mirovinski fond. Njihove mirovine iznose u prosjeku 10.300 kuna, a u Hrvatskoj je tek 8124 umirovljenika koji imaju puni radni staž i mirovinu nešto veću od osam tisuća kuna”, elaborira detaljno šibenski koordinator Udruge umirovljenika.
U posljednjih pet godina radničke mirovine su porasle 479 kuna, a mirovine saborskih zastupnika, članova vlade itd., tzv. posebne mirovine privilegiranih za 2.275 kuna! Na taj način, smatra Radak, jaz između povlaštenih i radničkih mirovina samo se povećava kao i nepravda. Privilegirane mirovine su četiri i po puta veće od mirovina iz rada, odnosno prosječnih radničkih mirovina.
Slavonci i Dalmatinci stvaraju pandan Matici umirovljenika
Umirovljeničke udruge širom Hrvatske, a osobito u Dalmaciji i Slavoniji, izrazito su nezadovoljne radom i odnosom Matice umirovljenika Hrvatske u Zagrebu prema svojim članovima, odnosno prema umirovljenicima u cjelini, piše portal.
Nezadovoljstvo adresiraju ponajprije prema vodstvu, Višnji Fortuni, aktualnoj predsjednici Matice koja je to postala još dok je bila na platnom spisku Milana Bandića kao pročelnica za društvene djelatnosti, i Jasni Petrović, predsjednici Sindikata umirovljenika, koji gotovo i ne postoji. Zbog toga, najavljuju osnivanje nove Koordinacije koja bi bila svojevrstan pandan Matici umirovljenika.
“Koga uopće taj sindikat predstavlja, a u dogovoru s Vladom oni su formirali Nacionalno vijeće za umirovljenike, i u njega instalirali sebe, a znalce koji su su bili u Vijeću, kao što je Željko Šemper, istisnuti su i iz NV-a, ali i iz upravnog vijeća Mirovinskog, Zdravstvenog i drugih institucija u kojima bi, po prirodi stvari, umirovljenici trebali biti zastupljeni”, navodi Radak i najavljuje osnivanje nove Koordinacije umirovljeničkih udruga.
Matica umirovljenika gotovo je nestala iz Slavonije, posebno iz njezinog istočnog dijela, a pogotovo iz Dalmacije. Danas od Zadra do Dubrovnika, kaže Radak, nema ni 1500 umirovljenika koji su članovi Matice. U Zadarskoj županiji nema nijednog, u Šibenskoj tek nešto u Vodicama, a u Splitsko-dalmatinskoj manje od tisuću, dok je Grad Split, koji broji 50 tisuća umirovljenika, apsolutno izvan Matice. Jednako je s Dubrovačko-neretvanskom županijom gdje je manje od tisuću umirovljenika u članstvu Matice. Situacija u istočnoj Slavoniji je još katastrofalnija.
“Stoga, već dugo tinja ideja da formiramo novu Koordinaciju umirovljeničkih udruga koja će biti svojevrstan pandan Matici. Nisam za mrvljenje umirovljeničkog tkiva, ali gospođe koje su preuzele funkcije u Matici zaslužuju da se formira novo tijelo i sutra eventualno nova Matica umirovljenika. To bi se trebalo dogoditi već početkom jeseni”, poručuje Radak.
bkk
Foto: Unsplash
