Grijanje, voda, struja i plin, pričuva za zgradu, i začas ode 1000 kuna od prosječne hrvatske mirovine, koja iznosi 2500 kuna. Za cijeli mjesec ostane tek 1500, s kojima se treba prehraniti, platiti i poneki izvanredni trošak. Nema razonode, ne smije je biti, jer onda neće biti kruha. Više od 700.000 hrvatskih umirovljenika živi ispod granice siromaštva, s mirovinom manjom od 2700 kuna.

U Hrvatskoj imamo 1,24 milijuna umirovljenika, a ogroman dio njih je radio i gradio ovu državu, pišu. Iako su im mirovine male, radi se o poštenim građanima koji redovito ispunjavaju svoje obaveze. Oko prvog u mjesecu ih vidimo ispred banaka kako čekaju svoju “crkavicu”, a jedna od prvih stvari koju s njom naprave jest podmirivanje režija.

Ono što im ostane troše na hranu na akciji, lijekove, a mnogi si ne mogu priuštiti baš nikakav dodatan luksuz.

Od naših 1,24 milijuna umirovljenika, dva posto ih živi u domovima za starije ovakvog ili onakvog tipa. Ostali žive sami ili s obitelji. Samci su posebno osjetljivi, posebice ako su stariji i nepokretni. Rijetko društvo će im ponekad biti patronažna sestra koja će ih posjetiti, no u Hrvatskoj jedna takva sestra brine o 5000 pacijenata. Da svakoga od njih obiđe jednom, trebat će joj tri do četiri godine, pišu 24.sata.

Mjesto u domu se subvencionira i siromahu i bivšem saborskom zastupniku

Jedno od najčešćih predizbornih obećanja jest famozna “izgradnja novih kapaciteta” u sustavu skrbi za starije. No, to se rijetko ostvaruje.

Hrvatska u tom sustavu, što od javnih, što od privatnih, ima oko 25 tisuća kreveta na raspolaganju.

• 11.000 – u tri državna i 55 županijskih domova
• 6600 – u privatnim domovima
• 6100 – u obiteljskim domovima
• 1400 – u udomiteljskim obiteljima

Za same umirovljenike se najviše isplate državni ili županijski domovi jer je najveći dio njih pod subvencijom. No, ne subvencionira se umirovljenik, nego krevet. Tako će država na jednak način podmiriti subvenciju i umirovljeniku s mirovinom od 1900 kuna i saborskom zastupniku koji ima više od 10.000 kuna mirovine.

Cijene takvih domova kreću se od 3200 do 3800 kuna, privatni domovi nude smještaj od 3500 do 9000 kuna, obiteljski domovi koštaju od 3500 do 4500 kuna, a najjeftinije je u udomiteljskim obiteljima koje koštaju od 2100 do 2800 kuna.

Iako se čini da su državni i županijski “najjeftiniji”, oni realno koštaju oko 8000 kuna, a država plaća razliku.

Dodajmo još da je na listama čekanja oko 70 tisuća ljudi, doduše, dio njih je prijavljen za više domova.

Gdje smjestiti nekoliko tisuća starijih kada krenu rezovi u obiteljskim domovima?

Samo ove godine imali smo dva požara u obiteljskim domovima u kojima su korisnici smrtno stradali. Jasno je da se neke promjene moraju napraviti, ali najavljene promjene idu u smjeru “rezanja” maksimalnog broja korisnika u obiteljskim domovima. Umjesto 20, oni će sada moći imati 12 korisnika.

Kada bi iz svakog obiteljskog doma koji ima 20 korisnika izbacili njih osam, to bi značilo da će nekoliko tisuća nemoćnih umirovljenika morati na ulicu. Postoje i ljudi koji su “smješteni” u ilegalnim domovima koji nemaju dozvolu za rad – da ih danas sve pronađemo, gdje smjestiti korisnike? Brojka oštećenih umirovljenika mogla bi se popeti na 5000.

“Kamo će se smjestiti te ljude? I po kojim će ih se kriterijima izbacivati iz doma kao ‘višak’? Gdje će se, nadalje, zaposliti sve ono stručno osoblje koje bude višak, njegovatelji također? Medicinske sestre će možda i naći posao, jer su tražene, ali što je s njegovateljima? Osim toga, mnogi će obiteljski domovi morati staviti ključ u bravu jer im se neće isplatiti raditi s 12 korisnika”, ističe Anamarija Šušković, voditeljica kataloga privatnih domova za starije.

Rješenje je, ističe, “zaposliti najmanje 50 inspektora – sada ih je samo deset za cijelu Hrvatsku – koji bi dobro pročešljali stanje na terenu i vidjeli koji dom s postojećim brojem korisnika zaslužuje ostati na tržištu, a koji treba ugasiti zbog kršenja propisa. Kontrola je s deset inspektora sad nemoguća, što su pokazale i tragedije u domovima”. S druge strane, kaže Šušković, ima jako dobrih obiteljskih domova koje će najavljeno rezanje uništiti, umjesto da budu primjer drugima. 

bl/Bojana Mrvoš Pavić/24sata

Foto: Unsplash