Treba li Hrvatskoj minimalna zajamčena mirovina? Sindikat umirovljenika Hrvatske već cijelo desetljeće zagovara uvođenje takve minimalne mirovine, koja ne bi bila direktno ovisna o broju godina radnog staža, već je zajamčena u konkretnom iznosu svakome tko ostvari pravo na mirovinu.
Zapravo, do 31. prosinca 1998. godine postojala je i kategorija minimalne mirovine koja je donekle jamčila preživljavanje pri hrvatskoj liniji siromaštva. Međutim, mirovinskom reformom je od 1. siječnja 1999. godine uveden institut najniže mirovine koji je blisko povezan s godinama radnog staža. Prva aktualna vrijednost mirovine, uvedena od početka 1999. godine, iznosila je oko 47 posto niže od ranije vrijednosti, a k tome je i jedinična aktualna vrijednost mirovine za najnižu mirovinu snižena za 3,13 posto, piše suh.
Prosječna vrijednost mirovine za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2019. iznosi 66,35 kuna, no za izračun najniže mirovine ona iznosi samo – 64,34 kune. Međutim, to se odnosi samo na one koji su ostvarili starosnu mirovinu, dok se prijevremeno umirovljenima oduzima odbitak, odnosno računa im se penalizacija za prijevremeno umirovljenje. Od manjeg dobivaju, znači – još manje.
Tri promjene na gore
Dakle, uvedene su tri promjene na gore! Prvo, pogrešno je izračunata prva aktualna vrijednost mirovine koja nije uključila povrat duga umirovljenicima i druge dodatke koji se odnose na prethodno razdoblje koje je poslužilo kao osnovica. Drugo, ukinut je zajamčeni minimalni benefit, neovisno o broju godina radnog staža, kojim se ipak jamčila razina preživljavanja, odnosno zajamčena donja granica mirovine. Treće, smanjivanje i tako smanjenog iznosa uračunavanjem odbitka za prijevremeno umirovljenje od 18 posto. Zbog toga je prosječna mirovina umirovljenih prije 1.1.1999. za devet posto viša od umirovljenih nakon reforme. Tko je platio ceh? Žene, jer one čine većinu onih koji su korisnici/ce najniže mirovine.
Za umirovljene osobe prije 31.12.1998. godine, minimalnu mirovinu prima 12.834 umirovljenika/ca, od čega su 11.188 odnosno 89,03 posto žene, a za umirovljene nakon 1.1.1999. godine najnižu mirovinu prima čak 216.924 umirovljenika/ca, od čega su 68,32 posto žene.
Kad zbrojimo minimalnu i najnižu mirovinu riječ je o 229.758 umirovljenika/ca koji bi imali puno niže mirovine da ne postoji takav socijalni instrument, kojim im se barem jamči priznavanje 64,34 kune po godini radnog staža. Kako je riječ o skupini u koju nisu uračunate mirovine prema posebnim propisima, već samo stečene temeljem rada, tako proizlazi da čak 23,67 posto svih umirovljenika/ca (bez povlaštenih) prima samo najniže mirovine te da su većina njih žene. Zaključno, svaka šesta umirovljenica te svaki četrnaesti muškarac prima najnižu/minimalnu mirovinu.
U području najnižih mirovina postoji privid rodne ravnopravnosti, jer su mirovine sabijene oko niskih vrijednosti i u vrlo uskom rasponu, pa tako prosječna muška najniža mirovina iznosi 1.766,97 kuna, a najniža ženska mirovina 1.670,48 kuna. Rodni jaz u najnižim mirovinama je vrlo malen. On iznosi samo 5,4 posto i to na štetu žena, iako imaju gotovo iste prosječne godine radnoga staža od 26 godina.
mšm/suh
Foto: Pixabay