Umirovljenica Vlastica Barišić iz Zagreba samo je jedna od 10.300 hrvatskih umirovljenika, koliko ih je dosad, prema podacima HZMO-a, odlučilo iskoristiti mogućnost zapošljavanja na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine. No ona je postala zvijezda kritike mirovinskog i poreznog sustava, pa čak i svojevrsnog otpora robovskom radu i zbrkanoj administraciji.
Naime, kao i mnogi drugi umirovljenici, Vlastica je svoju malu mirovinu od 2.329 kuna, umanjenu mjesečno i za četvrtinu radi ovrhe, bila prisiljena ‘podebljati’ plaćom koju dobije za četiri sata rada dnevno, što je mogućnost koju, kao prijevremena umirovljenica ima tek od početka ove godine.
I tu ništa nije strašno, iako su se radnički sindikati bunili protiv rada umirovljenika, naime zato što će to biti nelojalna konkurencija mlađim radnicima, ovako osiromašeni umirovljenici barem imaju malu šansu za preživljavanje. U Europskoj uniji radi svaki šesti umirovljenik, dok u Hrvatskoj tek svaki dvanaesti. Nikome nisu konkurencija, jer rade u pravilu na slabo plaćenim mjestima sa skraćenim radnim vremenom na kojima odbijaju raditi nezaposleni, ali pod istim uvjetima kao i svi drugi zaposleni. Tako, uz pravo zadržavanja svoje mirovine, obično dobiju još polovicu bruto minimalne plaće, piše suh.
Administrativna zbrka
No, kod nas uvijek mora doći do zbrke. Tako je Vlastica pri prvoj isplati mirovine i plaće doživjela pravi šok! Shvatila je da je primila manju mirovinu od dosadašnje i digla pravu pobunu. Međutim, ubrzo su joj odgovorili iz HZMO-a kako je osobni odbitak svakog primatelja dohotka 3.800 kuna, a ako joj se na plaći oduzme veći dio osobnog odbitka, onda se iz mirovine osobni odbitak umanjuje za neiskorišteni dio.
„Nije mi jasno otkud im pravo da mi oporezuju mirovinu, koju sam zaradila za puni staž?! U HZMO-u su mi rekli da je normalno da plaćam porez i prirez za dohodak koji ostvarujem radom, no nitko nije spominjao da će mi se to odraziti i na mirovinu. Da sam to znala, ne bih se zaposlila, iako volim raditi. Uostalom, i dosad sam godinama volontirala u jednom domu za starije i nemoćne osobe, njegovateljica sam po struci”, rekla je 69-godišnja Vlastica, žaleći se da joj je pozlilo kada je vidjela stanje na računu.
Vlastica je iskritizirala tako osmišljeni model zapošljavanja umirovljenika i naglasila kako pod takvim uvjetima ne želi raditi. Posebno se žali na to da umirovljenicima nitko nije objasnio da povratkom na tržište rada riskiraju manji iznos isplaćene mirovine. Je li to baš tako?
U HZMO-u kažu da su nemoćni jer su takvi porezni propisi. Po njima, na mjesečni dohodak veći od 3.800 kuna mora se platiti porez na dohodak i prirez. Porez na dohodak veći od 3.800 kuna plaća se po stopama od 24 i 36 posto, ovisno o iznosu. U slučaju umirovljenika, mirovine iznad 3.800 kuna oporezuju se po upola manjim stopama – 12 i 18 posto. Na sve to obračunava se i prirez, koji opet ovisi od jedne do druge lokalne zajednice. U slučaju Zagreba, on iznosi 18 posto.
Kad se Vlastica zaposlila na četiri sata, dohodak joj je prešao neoporezivih 3.800 kuna i samim tim je sve iznad tog iznosa postalo oporezivo. K tome, iako joj piše u ugovoru kolika joj je bruto plaća za pola radnog vremena, iz toga se odbijaju i doprinosi.
Svatko na spoj s poreznom?
Prosječna hrvatska, zbunjena umirovljenica Vlastica, ako odluči dalje raditi, ima nekoliko mogućnosti. Gle čuda, HZMO joj je javno detaljno odgovorio kako je jedna mogućnost da se cjelokupan iznos preko 3.800 kuna oporezuje kao mirovina, što bi joj, s obzirom na umanjenu poreznu stopu od 12 posto na mirovinu , koja bi se u tom slučaju primjenjivala, vjerojatno najviše i odgovaralo. Druga mogućnost je da se cjelokupan iznos veći od 3.800 kuna oporezuje kao plaća, no to bi onda značilo i primjenu porezne stope od 24 posto. Treća mogućnost je, ističe HZMO, da se iznos koji se oporezuje podijeli, pa da se dio oporezuje kao mirovina, a dio kao plaća. No, o svemu tome, zaključuje, mora se dogovoriti s Poreznom upravom, koja će potom o dogovorenom rješenju obavijestiti HZMO.
Tako je HZMO izbirokratiziranim rječnikom uputio svakog zaposlenog umirovljenika da prvo ode na stručne pregovore u Poreznu upravu, umjesto da ta ista uprava sama izračuna i automatski provodi najpovoljnije rješenje za svakog pojedinca, i to bez da se umirovljenici upućuju da svoje porezne kartice povuku iz HZMO-a i prenesu poslodavcu. Gdje je tu normalno da svih 10.300 zaposlenih umirovljenika mora prvo otići na dogovore u Poreznu upravu o nečemu što sami pojma nemaju, već je to dužnost službenika da sami provode propisano zakonom. Zašto bi nešto bilo jednostavno, kad može biti komplicirano?!
mšm/jasna a.petrović/suh
Foto: Pixabay, ilustracija