/Vlastica se zaposlila u mirovini, a kada je vidjela stanje na računu pozlilo joj je

Vlastica se zaposlila u mirovini, a kada je vidjela stanje na računu pozlilo joj je

Umirovljenica Vlastica Barišić iz Zagreba samo je jedna od 10.300 hrvatskih umirovljenika, koliko ih je dosad, prema podacima HZMO-a, odlučilo iskoristiti moguć­nost zapošljavanja na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine. No ona je postala zvijezda kritike mi­rovinskog i poreznog sustava, pa čak i svojevrsnog otpora robovskom radu i zbrkanoj administraciji.

Naime, kao i mnogi drugi umirovljenici, Vlastica je svoju malu mirovinu od 2.329 kuna, umanjenu mjesečno i za četvrtinu radi ovrhe, bila prisiljena ‘podebljati’ plaćom koju dobije za četiri sata rada dnevno, što je mogućnost koju, kao prijevremena umirovljenica ima tek od početka ove godine.

I tu ništa nije strašno, iako su se radnički sindikati bunili protiv rada umirovljenika, naime zato što će to biti nelojalna konkurencija mlađim radni­cima, ovako osiromašeni umirovljenici barem imaju malu šansu za preživlja­vanje. U Europskoj uniji radi svaki šesti umirovljenik, dok u Hrvatskoj tek svaki dvanaesti. Nikome nisu konkurencija, jer rade u pravilu na slabo plaćenim mjestima sa skraćenim radnim vreme­nom na kojima odbijaju raditi nezapo­sleni, ali pod istim uvjetima kao i svi drugi zaposleni. Tako, uz pravo zadr­žavanja svoje mirovine, obično dobiju još polovicu bruto minimalne plaće, piše suh.

Administrativna zbrka

No, kod nas uvijek mora doći do zbrke. Tako je Vlastica pri prvoj isplati mirovine i plaće doživjela pravi šok! Shvatila je da je primila manju mirovinu od dosadašnje i digla pravu po­bunu. Međutim, ubrzo su joj odgovo­rili iz HZMO-a kako je osobni odbitak svakog primatelja dohotka 3.800 kuna, a ako joj se na plaći oduzme veći dio osobnog odbitka, onda se iz mirovine osobni odbitak umanjuje za neiskori­šteni dio.

„Nije mi jasno otkud im pravo da mi oporezuju mirovinu, koju sam zaradila za puni staž?! U HZMO-u su mi rekli da je normalno da plaćam porez i prirez za dohodak koji ostvarujem ra­dom, no nitko nije spominjao da će mi se to odraziti i na mirovinu. Da sam to znala, ne bih se zaposlila, iako volim ra­diti. Uostalom, i dosad sam godinama volontirala u jednom domu za starije i nemoćne osobe, njegovateljica sam po struci”, rekla je 69-godišnja Vlastica, žaleći se da joj je pozlilo kada je vidjela stanje na računu.

Vlastica je iskritizirala tako osmišlje­ni model zapošljavanja umirovljenika i naglasila kako pod takvim uvjetima ne želi raditi. Posebno se žali na to da umirovljenicima nitko nije objasnio da povratkom na tržište rada riskiraju ma­nji iznos isplaćene mirovine. Je li to baš tako?

U HZMO-u kažu da su nemoćni jer su takvi porezni propisi. Po njima, na mjesečni dohodak veći od 3.800 kuna mora se platiti porez na dohodak i pri­rez. Porez na dohodak veći od 3.800 kuna plaća se po stopama od 24 i 36 posto, ovisno o iznosu. U slučaju umi­rovljenika, mirovine iznad 3.800 kuna oporezuju se po upola manjim stopa­ma – 12 i 18 posto. Na sve to obračuna­va se i prirez, koji opet ovisi od jedne do druge lokalne zajednice. U slučaju Zagreba, on iznosi 18 posto.

Kad se Vlastica zaposlila na četiri sata, dohodak joj je prešao neopo­rezivih 3.800 kuna i samim tim je sve iznad tog iznosa postalo oporezivo. K tome, iako joj piše u ugovoru kolika joj je bruto plaća za pola radnog vremena, iz toga se odbijaju i doprinosi.

Svatko na spoj s poreznom?

Prosječna hrvatska, zbunjena umi­rovljenica Vlastica, ako odluči dalje radi­ti, ima nekoliko mogućnosti. Gle čuda, HZMO joj je javno detaljno odgovorio kako je jedna mogućnost da se cjelo­kupan iznos preko 3.800 kuna oporezu­je kao mirovina, što bi joj, s obzirom na umanjenu poreznu stopu od 12 posto na mirovinu , koja bi se u tom slučaju primjenjivala, vjerojatno najviše i odgo­varalo. Druga mogućnost je da se cje­lokupan iznos veći od 3.800 kuna opo­rezuje kao plaća, no to bi onda značilo i primjenu porezne stope od 24 posto. Treća mogućnost je, ističe HZMO, da se iznos koji se oporezuje podijeli, pa da se dio oporezuje kao mirovina, a dio kao plaća. No, o svemu tome, zaključuje, mora se dogovoriti s Poreznom upra­vom, koja će potom o dogovorenom rješenju obavijestiti HZMO.

Tako je HZMO izbirokratiziranim rječnikom uputio svakog zaposlenog umirovljenika da prvo ode na stručne pregovore u Poreznu upravu, umjesto da ta ista uprava sama izračuna i au­tomatski provodi najpovoljnije rješe­nje za svakog pojedinca, i to bez da se umirovljenici upućuju da svoje pore­zne kartice povuku iz HZMO-a i prene­su poslodavcu. Gdje je tu normalno da svih 10.300 zaposlenih umirovljenika mora prvo otići na dogovore u Pore­znu upravu o nečemu što sami pojma nemaju, već je to dužnost službenika da sami provode propisano zakonom.  Zašto bi nešto bilo jednostavno, kad može biti komplicirano?!

mšm/jasna a.petrović/suh

Foto: Pixabay, ilustracija