Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, do polovice punog radnog vremena zaposleno je trenutno 3.073 korisnika prijevremene starosne mirovine te 8.815 korisnika starosne mirovine, odnosno ukupno 11.888 umirovljenika.
Godinu dana prošlo je otkako je Vlada proširila mogućnosti rada do polovine radnog vremena uz zadržavanje mirovine. Rad u mirovini se popularizirao, zaposleno je dvostruko više osoba, ali u praksi su se pojavili i nedostaci. Građani u obiteljskoj mirovini nemaju ovo pravo, dok se umirovljenicima s najnižom mirovinom ona umanjuje.
Ukupno gledajući, samo jedan posto umirovljenika koristi opciju zapošljavanja. Brojka je nešto veća u vrijeme turističke sezone, no neznatno. Jedni rade jer su stručni i dobro plaćeni, dok drugi “crnče” u trgovačkim centrima, taksijima, tvornicama… jer od malene mirovine nemaju dovoljno za život, piše Mirovina.hr.
Najdeblji kraj izvukli oni s najnižom mirovinom koja im se u slučaju rada umanjuje, dok korisnici obiteljskih mirovina nemaju pravo rada do pola radnog vremena. Umirovljeni vojnici i policajci imaju od ove godine dodatno proširena prava na rad, jer mogu birati hoće li raditi na pola radnog vremena uz isplatu cijele mirovine ili pak na cijelo radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Raditi na puno radno vrijeme može i branitelj sa statusom HRVI, a obustavit će mu se tek jedna trećina mirovine.
Najviše umirovljenika radi u trgovini, njih oko 2.200. Gotovo 2.000 ih se zadržalo u stručnim i znanstvenim djelatnostima, dok je u ugostiteljstvu i hotelijerstvu trenutno svega oko 600 umirovljenika (u kolovozu ih je bilo više od tisuću). Prerađivačka industrija zapošljava oko 1.500 umirovljenika, a više od tisuću ih je i u građevinarstvu. Poslovima prijevoza i skladištenja bavi se njih oko 800, koliko ih je i u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi. U prosvjeti ih je oko 400.
Najviše umirovljenika radi u gradu Zagrebu, njih gotovo četiri tisuće, u Primorsko-goranskoj županiji ih je skoro 1.400 zaposlenih, a u Splitskoj županiji oko 1.100. Gotovo 1.000 ih je u Istarskoj pa je za zaključiti kako se u mirovini najviše radi tamo gdje se i najbolje živi, jer su i mogućnosti za sam rad veće. Najmanje zaposlenih umirovljenika je u Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
mšm/mirovina.hr
Foto: Pixabay, ilustracija