Hongkonška gripa u stranim medijima često se uspoređuje s aktualnom pandemijom korona virusa kao dokaz da nije trebalo uvoditi stroge mjere zatvaranja društva, a paralalu je povukao i predsjednik Zoran Milanović, iako je pulmolog Saša Srića rekao kako se dvije globalne pandemije ne mogu uspoređivati, piše portal Direktno.
Hongkonška gripa poznata je i kao pandemija gripe iz 1968. godine i kao posljednja globalna pandemija u 20. stoljeću. Pojavila se u Hong Kongu 1968. godine, a postoje teorije kako je izvorno došla iz kontinentalne Kine. Procjenjuje se kako je u svijetu uzela od milijun do čak četiri milijuna života, od čega u Sjedinjenim Američkim Državama oko 100 tisuća života. Za usporedbu, u svijetu je do sada preminulo od korona virusa više od 1,1 milijuna ljudi, a u SAD-u više od 220 tisuća ljudi. Naravno treba uzeti u obzir i to što je došlo do velikog porasta broja svjetskog stanovništva u posljednjih nekoliko desetljeća.
Virus koji ju je izazvao je H3N2, koji pripada soju Influenza A-virusa i koji je mutirao od H2N2 virusa, vjerojatno od virusa koji je izazvao veliku pandemiju azijske gripe 1957. godine. Upravo ovdje leži dio razloga zašto ta pandemija krajem ’60-ih nije ubila toliko ljudi kao u vrijeme španjolske gripe, jer je velik broj ljudi stekao imunitet desetak godina ranije.
Simptomi su bili slični kao i kod drugih gripa, a to su groznica, temperatura, bol u mišićima i slabost. Trajali su otprilike između četiri i šest dana, a u pojedinim slučajevima su trajali i do dva tjedna. Smrtnost je najveća bila u populaciji starijoj od 65 godina, ali i kod djece je bilo dosta slučajeva. Zanimljivo je i da su Sjedinjene Američke Države bile znatno pogođene hongkonškom gripom, kao i korona virusom, dok Japan nije bio ni približno zahvaćen.
Širenje virusa je bilo slično kao i kod aktualne korone. Ubrzo se hongkonška gripa od izbijanja proširila na Vijetnam i Singapur, ali i na ostatak svijeta. U razdoblju od samo dva tjedna bilo je zaraženo čak 500 tisuća ljudi.
U roku od dva mjeseca gripa se proširila na Indiju, Filipine, Australiju i Europu. Istog mjeseca virus H3N2 ušao je u Kaliforniju zajedno s američkim vojnicima koji su se vraćali iz Vijetnamskog rata. Epidemija je u SAD-u proglašena već krajem 1968. godine. Iduće godine je epidemija zahvatila i Japan, Afriku te Južnu Ameriku.
Pandemija je stvorila velike probleme, ali nije bilo zatvaranja društva
Pandemija gripe na kraju ’60-ih je također stvorila velike globalne probleme. U Istočnoj i Zapadnoj Njemačkoj od hongkonške gripe umrlo je oko 60.000 ljudi, a u Berlinu su se tijela slala u tunele podzemne željeznice. Izazvana je i velika kriza u radnim sektorima u Francuskoj i Velikoj Britaniji. No ipak nije bilo velikog zatvaranja društva kao kod aktualne globalne pandemije. U svijetu je funkcionirao poslovni i društveni život, a kao najupečatljiviji primjer je i to što je u to vrijeme održan najveći rock koncert u povijesti – Woodstock. Svjedoci vremena tvrde i kako pandemija nije bila ni približno u centru medijskog zbivanja, tako da su se mediji tih godina više bavili ratom u Vijetnamu, građanskim pokretom u SAD-u i velikim antiratnim prosvjedima. Slična priča je bila i kod azijske gripe desetljeće ranije.
Vrhunac smrtnosti je inače postignut u prvom valu između prosinca 1968. i siječnja 1969. godine, a virus H3N2 vratio se u sezoni gripe 1969. na 1970. godinu te je u tom drugom valu ona bila još smrtonosnija u Europi, Japanu i Australiji. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u tadašnjoj SR Hrvatskoj je bilo zaraženo čak 450 tisuća ljudi, a prema nekim navodima spominje se kako je u tadašnjoj Jugoslaviji preminulo nešto više od deset tisuća ljudi.
Zanimljivo je kako hongkonška gripa postoji i danas kao jedan od oblika sezonske gripe, a cjepivo je izumljeno tek nakon što je u većini država prošao najveći broj slučajeva zaraze, ali i smrtnih slučajeva.
bkk/Rafael Jurčević
Foto:
