Kružiti centrom grada i bezuspješno tražiti parkirno mjesto za biti vrlo frustrirajuće za vozače. Osim vremena i novca, često se gube i živci. Tome je prije dvije godine odlučio stati na kraj Zagrepčanin Karlo Starčević (27), vlasnik i jedan od osnivača start-upa WePark. Ovaj mladi poduzetnik s diplomom Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta osmislio je zanimljivu aplikaciju koja vozačima olakšava pronalazak parkirnog mjesta. Trenutno je usluga dostupna samo u Zagrebu, no Karlo kaže kako im je cilj širiti se po Hrvatskoj, ali i izvan granica. Upitali smo ga o ideji i počecima, kako aplikacija funkcionira, hoće li riješiti kaos s parkingom, ali i što sve “muči” hrvatske start-upove, može li živjeti od svog biznisa, kako gleda na poduzetničku klimu u Hrvatskoj i što bi poručio mladima.
Kako i kada je nastala ideja za WePark?
Sve je krenulo 2017. godine. Kolega je bio u žurbi i potrazi za parkingom, nakon bezuspješnog kruženja u svrhu pronalaska slobodnog parkinga, parkirao je na loše i vrlo skupo parkiralište. Tada se razmišljalo na koji način bi se mogao riješiti taj problem s kojim se svim susrećemo i došli smo do ideje WePark-a koja se zatim paralelno razvijala na MBA studiju i kao start-up tvrtka. Komercijalno smo aktivni od studenog 2017. godine.
Kako aplikacija u praksi funkcionira i što sve nudi?
Aplikacija je besplatna za preuzimanje, a dostupna je za iOS i Android uređaje. Po preuzimanju aplikacije potrebno se registrirati unošenjem e-mail adrese, lozinke i korisničkog imena. Svaki novi korisnik može putem naše web stranice (wepark.eu) zatražiti besplatan vaučer u protuvrijednosti 10 kuna koji može iskoristiti na bilo kojem našem parkiralištu.
Aplikacija nudi vozačima mogućnost da u realnom vremenu vide lokacije i broj dostupnih parkirnih mjesta iz sustava WePark, da rezerviraju svoje mjesto i plate po minuti parkinga. Plaćanje je digitalno, a ne postoji vremensko ograničenje parkiranja. Vozači prilikom dolaska do parkirališta putem aplikacije podižu rampu (svaki naš parking je osiguran rampom) te im kreće vrijeme. Prilikom izlaska s parkinga vrijeme se zaustavlja i automatski se vrši naplata. Prvom polovicom prosinca planiramo pustiti potpuno novu i osvježenu aplikaciju s dodatnim mogućnostima.
Koliko imate parkirnih mjesta u sustavu i je li teško pronaći partnere?
Trenutno je usluga dostupna samo u gradu Zagrebu, ali nam je cilj učiniti je dostupnom po Hrvatskoj, ali i internacionalno. Trenutno imamo šest lokacija s približno 100 dostupnih parkirnih mjesta. Pronalazak partnera je u svakom slučaju posao koji nam oduzima dosta vremena. Ovim putem pozivamo sve koji bi htjeli svoje parkirno mjesto, veće parkiralište ili parcelu koju ne koriste iznajmiti te na taj način dodatno zaraditi.
“Nadamo se suradnji i na Jadranu”
Koje su glavne prednosti WeParka i smatrate li da ćete ovom aplikacijom riješiti kaos s parkingom?
Prednost je prije svega da „malim“ ljudima koji su vlasnici parkirnog mjesta ili parcele/dvorišta koje ne koriste daje mogućnost za dodatnom zaradom. Naravno, tu su i mogućnosti koje nudi aplikacija, a to je prije svega informacija o lokaciji i broju dostupnih mjesta te mogućnost rezervacije parkirnog mjesta. Svakako radimo na tome da riješimo kaos s parkingom. Još je jako puno posla pred nama, ali smatram da smo na dobrom putu.
Na koje se sve gradove planirate širiti? Je li teško pronaći stranog investitora i probiti se na inozemno tržište?
Svakako nam je plan uslugu učiniti dostupnom i u drugim većim gradovima na obali i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Već sada smo u pregovorima s nekoliko gradova na Jadranskoj obali te se nadamo da ćemo do idućeg ljeta i ostvariti suradnje. S obzirom na veličinu hrvatskog tržišta svakako nam je cilj strano tržište, prije svega susjedne države poput Slovenije i Mađarske, a zatim i Njemačka i ostale države Europe. Smatram da je u nekim drugim državama lakše doći do stranih investicija, no i kod nas se vidi napredak.
S kakvim ste se poteškoćama susretali prilikom pokretanja start-upa? Jeste li koristili kakve poticaje?
U našem slučaju ne možemo govoriti o nekim velikim poteškoćama, no svakako je proces pokretanja tvrtke moguće skratiti i pojednostaviti, a papirologiju smanjiti. U samom početku iskoristili smo poticaj za samozapošljavanje, a kasnije smo uspjeli dobiti i određeno financiranje iz EU fondova. Bitno je znati da su to u pravilu samo jednokratne financijske injekcije te da se poslovanje ne smije na njima temeljiti, već bi trebali biti samo kratkotrajna olakšica na putu do održivog poslovanja.
“Naši start-upovi nisu ništa lošiji od stranih”
Koji su glavni problemi koji “muče” hrvatske start-upove? Kakva je poduzetnička klima i kako ona utječe na mlade poduzetnike poput Vas?
U razgovoru s više kolega koji su radili i mentorirali start-upove vani, posebno u SAD-u, proteže se više-manje uvijek ista rečenica. Naši start-upovi kvalitetom nisu ništa lošiji od stranih, međutim razlika u težini, odnosno lakoći dolaska do investicije kod nas i vani je vrlo značajna. Osim toga, količina zakona i pravila koji možda na neki način i ograničavaju poslovanje kod nas je vrlo velika.
Da ne bi bilo sve tako negativno, smatram da se poduzetnička klima svakako poboljšava. Sve je više start-up inkubatora i akceleratora, čak i po obrazovnim ustanovama se otvaraju poduzetnički inkubatori što je svakako dobra vijest, ali prostora za napredak je još uvijek mnogo.
Sudjelovali ste u finalnom natječaju Startup Factory Zagreb. Kakve su bile reakcije na vašu aplikaciju i koliko mladim poduzetnicima znače natjecanja poput ovog?
Da, bili smo finalisti Startup Factory Zagreb natjecanja 2017. godine, ali nam je pobjeda za malo izmakla. To je bio prvi događaj na kojem je veći broj ljudi čuo za našu aplikaciju s obzirom da je tijekom trajanja Startup Factory-a aplikacija tek ugledala svijetlo dana. Komentari su bili pozitivni, ali upravo oni „negativni“ komentari i savjeti su korisniji jer te podsjećaju da ima još puno prostora za napredak.
Natjecanja poput ovoga su dobar početak za mlade poduzetnike i to iz više razloga. Ljudi će čuti za njihovu ideju/projekt što im automatski otvara i nova vrata za partnerstvo, suradnju ili čak i investiciju. Naravno, tu je i uglavnom novčana nagrada za pobjednike, a koja svakako u početku daje dodatan vjetar u leđa i ubrzava napredak projekta.
Možete li živjeti od svog biznisa i što biste poručili mladim poduzetnicima?
WePark je aktivan već dvije godine i jednako toliko moji osnovni posao od kojeg i živim. Mladim poduzetnicima i onima koji to tek planiraju postati bih svakako poručio da se ohrabre i daju šansu svojoj ideji. Istina je da većina start-upova propadne, ali mogu garantirati da je svatko iz svoje start-up priče izašao bogatiji za barem nekoliko vrlo vrijednih poznanstava i stečenim novim znanjem.
Kako vidite WePark za nekoliko godina?
WePark vidim kao značajno veći start-up, prvenstveno po broju parking lokacija u sustavu i broju korisnika te kao start-up koji ne posluje isključivo u Hrvatskoj, već i izvan granica. Osim toga, vidim ga kao parking uslugu koja je potpuno okrenuta i prilagođena električnim vozilima. A ono ključno je da ga vidim kao pomoć u stjecanju novog izvora prihoda velikom broju „običnih“ ljudi.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Generacija.hr