Muzej lažnih vijesti, web stranica za borbu protiv fake newsa i za razvoj medijske pismenosti, u ponedjeljak je krenula s informativno-edukativnom kampanjom “Tipkovnica je jača od mača”, zamišljenom kao e-tečaj na Facebooku. Više o samom projektu, izloženosti mladih lažnim vijestima te važnosti medijske pismenosti danas upitali smo Lordana Preloga, administratora i voditelja projekta.

Kako je nastala ideja za projekt “Tipkovnica je jača od mača”? O kakvom je projektu riječ i koji mu je cilj?

Nakon dva online tečaja o dezinformacijama i lažnim vijestima na kojima je sudjelovalo više od 150 osoba, nastavljamo s edukacijom svih zainteresiranih putem naše Facebook stranice Muzej lažnih vijesti.

Cilj projekta “Tipkovnica je jača od mača je približiti problematiku “lažnih vijesti” široj javnosti. Mislim da bitno da ljudi doznaju što više o dezinformacijama na internetu s kojima se, na žalost, svakodnevno susrećemo.

Kojim ćete se sve temama baviti unutar projekta i kome je namijenjen?

Tijekom šest tjedana objavljivanja na stranici pokušat ćemo ‘pokriti’ što veći broj tema vezanih za medije, internet i društvene mreže s naglaskom na problem dezinformacija. Svi materijali koje ćemo postaviti u našim objavama moći će se pregledavati u bilo koje vrijeme. U okviru projekta predstavit ćemo i neke korisne aplikacije i tehnike za prepoznavanje “lažnih vijesti”.

Moramo biti svjesni da dezinformacije imaju konkretne posljedice na naše živote. Smatram da znanja iz područja digitalne medijske pismenosti stalno treba nadograđivati, trendovi se mijenjaju neviđeno brzo.

Što je tzv. informacijski poremećaj i koliko je prisutan danas?

Razvoj platformi poput Facebooka čije se funkcioniranje temelji na algoritmima, odnosno umjetnoj inteligenciji te poslovni model zarade od klikova poremetili su tradicionalni medijski sustav. Iz tog se razloga govori da živimo u vremenu informacijskog poremećaja, sve više postajemo svjesni zagađenja informacija na globalnoj razini.

Tehnologija digitalnoga doba koja nam omogućava da budemo umreženi 0-24 postala je široko dostupna, a razni programi olakšali su kreaciju i distribuciju sadržaja. Brzina širenja informacija dosegla je neslućene razmjere, a kontrola kvalitete sadržaja ne postoji ili je manjkava. Zakonska regulative kod nas još uvijek nema, no treba voditi računa o slobodi govora i (samo)cenzuri.

Jesu li mladi danas više nego ikada izloženi lažnim vijestima i dezinformacijama?

Mladi možda jesu izloženi velikom broju dezinformacija, no radi se o tzv. Digital natives populaciji, sada već mladim ljudima koji tehnologiju i internet gledaju drugačijim očima od starijih generacija. Oni su odrasli na internetu i vjerojatno ih je većina u ranoj dobi bila izložena nekom obliku online prevare ili neistinitog sadržaja upakiranog u oblik informacije ili vijesti.

Srednjoškolci će neku “lažnu vijest” podijeliti na društvenim mrežama iz zabave, neće biti nesvjesni širitelji dezinformacija kao stariji građani koji nisu toliko upućeni u nove tehnologije. Edukacija iz medijske pismenosti svih slojeva društva trebala bi ići u tome smjeru, imati prilagođen pristup, ovisan o životnoj dobi.

Kada i kako je došlo do pokretanja stranice Muzej lažnih vijesti? Što je sve u fokusu stranice i koji joj je cilj?

Web stranica Muzeja lažnih vijesti www.mlv.hr je pokrenuta u listopadu 2019., a naša stranica na Facebooku je 1. travnja proslavila tri godine od osnutka.

Ideja je bila da se pokrene web stranica posvećena “lažnim vijestima” koja bi imala edukativnu, istraživačku i društveno – korisnu ulogu. Posvećeni smo borbi protiv dezinformacija i promicanju medijske i informacijske pismenosti te kritičnog načina razmišljanja. I to sve na jednom mjestu.

Znaju li mladi danas dovoljno o medijskoj pismenosti? Ako ne, što bi sve trebalo učiniti da se situacija popravi?

Bojim se da znanja i kompetencije mladih iz spomenutog područja nisu na zadovoljavajućoj razini. U Hrvatskoj medijske pismenosti još uvijek nema u školama, kritičko razmišljanje se u klupama uglavnom ne potiče. Ako se ne varam, tek od nedavno se provode neke inicijative u tom smjeru u sklopu nastavnih predmeta Škola i zajednica te Građanskog odgoja. Ti programi se provode na eksperimentalnoj razini, samo dijelom ‘pokrivaju’ teme o kojima pričamo.

Kakva je situacija po pitanju društvenih mreža i dezinformacija? Kako mladi mogu prepoznati i zaštiti se od laži i dezinformacija?

Društvene mreže su idealan poligon za stvaranje i dijeljenje dezinformacija, a njihova struktura omogućuje da se “lažne vijesti” prošire svijetom do nedavno neslućenom brzinom. Treba promišljati o sadržaju na koji nailazimo na internetu, provjeravati vijesti iz više izvora i paziti se svega što nam probudi emocije tipa bijes, strah ili gađanje. Nikako ne treba dijeliti objave za koje nismo sigurni da su istinite.

Pozivamo sve koji žele doznati korisne informacije o dezinformacijama i borbi protiv njih da obiđu virtualni Muzej lažnih vijesti na poveznici www.mlv.hr i idućih nekoliko tjedana prate objave na našoj Facebook stranici.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva/Lordan Prelog

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.