“Naš festival je nastao dosta spontano, s idejom da podržimo kolege iz inozemstva, pokažemo njihove radove u Zagrebu i predstavimo uličnu umjetnost u malo drugačijem svjetlu od onoga kako se inače prikazuje u medijima. Htjeli smo staviti fokus na pozitivan utjecaj koji umjetnost u javnom prostoru može imati, na to kako može povezivati ljude iz cijelog svijeta, ali naravno i pokazati svijetu što se događa u Zagrebu” , rekao nam je Gregor Furkes, street art umjetnik i jedan od organizatora Zagreb Street Art Festivala, zasad jedinog festivala u metropoli koji se isključivo bavi uličnom umjetnošću.

Gregor se cijeli život bavio uličnom umjetnošću, a među njegovim novijim projektima jest oslikavanje pothodnika u Novom Zagrebu. Rođen je u Hamburgu i odrastao tamo 1990-ih godina, kada je bio veliki boom cijele hip-hop kulture, pa tako i grafita. Grad je, kako ističe, bio pun toga, kao i praktički svi veliki gradovi. U Hamburgu je tada bio jedan legendarni ulični umjetnik, OZ. Njegov potpis bio je doslovno posvuda po gradu, a osim slova crtao je i svoje prepoznatljive smileyje. To mu je, napominje, probudilo želju da i on ostavi neki svoj znak, kao neki tajni jezik po ulicama za koji nitko ne zna što znači osim njihovog malog kruga iz svijeta grafita i hip-hopa. 

Nakon života u inozemstvu odlučio se u jeku pandemije doći u Hrvatsku te je odmah postao aktivan dio zagrebačke street art scene. Ovdje je upoznao grafiti i street art umjetnika Krešimira Golubića. Počeli su zajedno crtati murale, osnovali umjetničku grupu Zid s još nekoliko umjetnika i prije četiri godine krenuli organizirati Zagreb Street Art Festival.

Zanimalo nas je kako je nastao ovaj festival ulične umjetnosti i koliko se mijenjao od početaka do danas, kakvi su mu dojmovi i iskustva s festivala od ranijih godina te radi li već planove za nadolazeći festival. Otkrio nam je i koji su po njemu najljepši murali u Zagrebu i gdje ih se može vidjeti, je li ulična umjetnost rezervirana samo za mlade, imaju li street art umjetnici dovoljno javnog prostora u metropoli kako bi ih slobodno mogli ukrašavati, kakve su reakcije prolaznika na oslikani pothodnik u Novom Zagrebu te koji su mu planovi za dalje.

‘Festival je nastao spontano’

“Danas drugačije razmišljam o umjetnosti u javnom prostoru i više gledam na nju kao na borbu za pažnju i za sam javni prostor. Sve komercijalno, poput reklama, dopušteno je iako nas često vizualno zagađuje, a veliki dio javnog prostora je privatiziran. Tu vidim uličnu umjetnost kao besplatni kontrapunkt cijeloj toj gradskoj vizualnoj šumi, nešto što ti može uljepšati dan bez da ti pokušava nešto prodati”, započeo je Gregor. Dodao je kako je kolektiv Zid nastao vrlo prirodno, bez puno razmišljanja ili nekog velikog cilja. Družilo se više kreativnih ljudi i u jednom trenutku je kolega Krešimir Golubić imao ideju da osnuju kolektiv kako bi pomagali jedni drugima. “Neke stvari je jednostavno lakše raditi u grupi, a svima nama dobro dođu utjecaj, ideje i podrška drugih”, istaknuo je.

Najviše zajedno rade na organizaciji izložbi i različitih projekata u javnom prostoru, a uz Zagreb Street Art Festival organiziraju i Šibenik Street Art Festival. Kao i kolektiv, njihov je festival nastao dosta spontano, s idejom da podrže kolege iz inozemstva, pokažu njihove radove u Zagrebu i predstave uličnu umjetnost u malo drugačijem svjetlu od onoga kako se inače prikazuje u medijima.

“Htjeli smo staviti fokus na pozitivan utjecaj koji umjetnost u javnom prostoru može imati, na to kako može povezivati ljude iz cijelog svijeta, ali naravno i pokazati svijetu što se događa u Zagrebu. Festival se kroz godine dosta razvio i uspjeli smo dobiti prilično veliku pozornost. Zahvaljujući tome doveli smo jaka imena sa svjetske street art scene, poput Mittenimwalda iz Njemačke, RNST-a iz Francuske ili ove godine Jaunea iz Belgije, umjetnike koji izlažu u galerijama diljem svijeta. Meni je ipak najdraži utjecaj festivala to što smo potaknuli i neke mlade ljude da se počnu baviti uličnom umjetnošću, kroz sam festival, radionice i druženja koja organiziramo”, rekao je naš sugovornik.

‘Lijepili smo radove više od 240 umjetnika’

Osvrnuo se i na atmosferu na festivalu koja je, po njegovom mišljenju, uvijek sjajna, ali ono što im posebno često naglašavaju gosti iz inozemstva jest da je jako obiteljska i bliska. “Mnogi od njih sudjeluju na festivalima po cijelom svijetu, a neki su nam se kasnije vraćali u Zagreb i izvan festivala upravo zbog konekcije koju smo stvorili. Iz prošlogodišnjeg festivala u Zagrebu posebno bih izdvojio Paste-Up zid koji smo napravili kod Langovog trga. Lijepili smo radove više od 240 umjetnika iz 35 zemalja svijeta, koji su nam svoje radove poslali poštom. Mislim da možemo reći da je to bila jedna od najmeđunarodnijih izložbi na otvorenom u Zagrebu. Osim toga, imali smo tri dana glazbe, filmova, radionica, breakdancea, crtanja i, možda najvažnije, druženja u Pri Nami.

Ove godine su po drugi put organizirali festival u Šibeniku, a za iduću godinu imaju razne planove. Jedan od njih još nije potvrđen jer čekamo dozvole, ali istaknuo je kako bi voljeli ponovno oslikati zid u Branimirovoj. Sljedeće godine je 40. godišnjica prvog službenog i organiziranog oslikavanja kultnog zida u Branimirovoj ulici, koje je održano 1987. povodom Univerzijade.

“Bilo bi lijepo vratiti se tamo nakon 40 godina, iako je danas, čini se, teže dobiti dozvole nego prije 40 godina. Osim toga, nastavljamo s našim standardnim programom, radionicama, izložbama i oslikavanjem murala zajedno s domaćim i međunarodnim umjetnicima”, istaknuo je ovaj umjetnik.

‘U Zagrebu ima jako dobrih murala’

Napomenuo je i to da je Zagreb Street Art Festival, kao festival koji se isključivo bavi uličnom umjetnošću, trenutačno jedini u Zagrebu. Naime, postoji Reunited Hip Hop Festival u Mediki i Galeriji Siva, gdje se također crta i organiziraju izložbe. Osim toga, istaknuo je i Piece of Zagreb graffiti jam na Zavrtnici/Branimirovoj, gdje se nalazi i novi legalni zid za crtanje.

Na naš upit gdje se u Zagrebu mogu pogledati neki od najljepših murala, odgovorio je: “U Zagrebu ima jako dobrih murala i sve ih je više, što mi je jako drago. Nadam se da će murali jednog dana zamijeniti barem dio velikih svjetlećih reklamnih ekrana po fasadama. Jedan od mojih omiljenih u centru je mural francuskog umjetničkog para Ella&Pitr u Palmotićevoj. To je baš ono što volim kod street arta, div koji spava preko cijele fasade, nešto neobično i neočekivano na tom mjestu. Takve stvari mi jednostavno uljepšaju dan. Jako mi je drag i projekt ‘Susjedovanje’ Marije Miličić na Knežiji jer pokazuje koliko malo boje i intervencije može promijeniti atmosferu cijelog kvarta.

Od njihovih projekata posebno je ponosan na pothodnik na križanju Avenije Dubrovnik i Ulice Savezne Republike Njemačke u Novom Zagrebu, koji su napravili kao Grupa ZID. Radi se oko 1800 četvornih metara oslikane površine, što ga čini najvećim muralom u Zagrebu, a vjerojatno i jednim od najvećih u Hrvatskoj. “Ponosan sam na njega i zato što je bilo stvarno zahtjevno osmisliti i oslikati toliku površinu, pogotovo po zimi. I još jednom hvala svim prolaznicima na podršci i toplim riječima dok smo radili”, rekao je Furkes.

Jedna od najljepših stvari kod ulične umjetnosti

Osvrnuo se i na street art umjetnike u Hrvatskoj i vani te istaknuo kako su na Zagreb Street Art Festivalu sudjelovali umjetnici različitih dobi.

“Imali smo umjetnike od 16 do preko 70 godina koji su crtali s nama, tako da stvarno ne postoji dobna granica. Volio bih da nam se još više uključuju i stariji ljudi, kako bi iz prve ruke vidjeli da street art nije samo vandalizam ili bezvezno šaranje, nego oblik umjetnosti koji je dostupan svima. Upravo mi je to jedna od najljepših stvari kod ulične umjetnosti, ne moraš ući u galeriju niti kupiti ulaznicu, ona je tu za svakoga.

No, koliko prostora zapravo imaju street art umjetnici – mladi, ali i oni stariji, na raspolaganju u Zagrebu? Furkes je istaknuo kako je najnovije mjesto već spomenuti legalni zid na Zavrtnici/Branimirovoj, gdje se može slobodno crtati. No, postoji i jedan pothodnik u Gajnicama koji se koristi za legalno crtanje. Ipak, smatra da bi Zagrebu svakako dobro došlo još takvih prostora. Naime, legalni zidovi su posebno važni za mlade jer im daju mjesto gdje mogu vježbati, razvijati svoj stil i upoznati druge ljude sa scene.

‘Dali smo novu sliku sivom pothodniku’

Prošle je godine oslikavao pothodnik u Novom Zagrebu. Zanimalo nas je kako je zadovoljan rezultatom i kakve su reakcije prolaznika te hoće li oslikavati i druge pothodnike po Zagrebu te koji su mu planovi za dalje.

“Tu mogu još jednom samo pohvaliti građane Zagreba koji su nas tijekom rada častili pićem i hranom, ali još važnije, riječima podrške. Jako sam zadovoljan rezultatom, ne samo zato što smo napravili ogroman posao nego zato što smo uspjeli u onome što smo htjeli. Dali smo novu sliku sivom pothodniku, gdje se danas snimaju reklame i glazbeni spotovi i gdje prolaznici mogu barem na trenutak zaboraviti na ponekad sivu i maglovitu svakodnevicu.

Za kraj je poručio: “Ako se otvore novi natječaji za oslikavanje pothodnika, rado ćemo se ponovno prijaviti. U svakom slučaju nastavit ćemo predstavljati pozitivan utjecaj ulične umjetnosti, stvarati nove projekte u javnom prostoru i povezivati hrvatske i međunarodne umjetnike.”

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Sandra Žalac

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Šaranje nije stvaranje“ kojeg financira Agencija za medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.