“Život u velikoj obitelji lijepo je i jedinstveno iskustvo, no u medijima prevladavaju negativne obiteljske priče koje nisu ohrabrujuće za mlade”, zaključak je to tribine ‘Izazovi mladih obitelji danas’ koja je održana u srijedu u prostorima Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva u Zagrebu. Riječ je o drugoj od četiri tribine u sklopu projekta “Kako dišu mladi u Hrvatskoj” pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i u organizaciji portala i udruge Generacija.hr.

Cilj projekta je mlade, obitelji i svu zainteresiranu javnost educirati o socijalnim i drugim pravima, upoznati ih s gorućim problemima i dobiti odgovore na pitanja o budućnosti mladih u Hrvatskoj.

Tribinu je moderirala glavna urednica portala Generacija.hr Maja Šubarić Mahmuljin, a riječ su vodili zamjenica pravobraniteljice za djecu Ivana Buljan Ajelić, predsjednik udruge Obitelji 3plus Ivan Malbašić i komunikologinja s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Suzana Vrhovski-Peran.

Kada dijete živi u ‘ratnoj zoni’

U uvodnoj riječi Ivana Buljan Ajelić istaknula je kako je iz svakodnevnih pritužbi koje im pristižu uočeno da je velik broj nezaposlenih roditelja i onih s niskim primanjima.

„Loš materijalni status višestruko utječe na djecu i njihov životni standard, obrazovanje, zdravstvenu skrb, kulturna prava, ali i na kvalitetu obiteljskog života općenito. No najveći broj prijava koje dobivamo odnose se na povredu prava djeteta na život uz oba roditelja, ali i povrede prava djeteta na zaštitu od nasilja”, rekla je Ajelić.

Nadovezala se kako je jedan od glavnih problema obitelji u svijetu i Hrvatskoj ‘visokokonfliktni razvod’. Prema posljednjim podacima, svaki treći brak završava razvodom, a 30 posto tih razvoda je ‘visokokonfliktno’. To znači da roditelji ne mogu postići dogovor oko pitanja koja se tiču djece ili djeteta.

„U takvim situacijama često dolazi do emocionalnog zanemarivanja i zlostavljanja djeteta. Praksa je pokazala da za djecu nije problem čak ni u samim razvodima, već trenutak kad roditelji instrumentaliziraju razvod da se osvete jedan drugome. Dijete tada postaje alat u svađi razvedenih roditelja i često ignoriraju potrebe djece, rekla je Buljan Ajelić i poručila kako roditeljima uvijek savjetuju da postignu međusobni dogovor oko viđanja i kontakata s djetetom te da izbjegavaju sudske sporove zbog doborobiti djeteta jer će u protivnom dijete biti izloženo dugotrajnom sudskom postupku za vrijeme kojeg će ‘živjeti u ratoj zoni između dva roditelja’.

Promiviraju ljepotu obitelji

S druge strane, predsjednik udruge koja okuplja roditelje s troje ili više djece Ivan Malbašić istaknuo je da u Hrvatskoj ima puno više velikih obitelji nego što većina misli, ali da često nemaju vremena istupati u medije. Po zadnjem popisu stanovništva bilo je 112.830 obitelji s troje ili više djece, što znači da u tim obiteljima živi 600.000 roditelja i djece.

„Mi roditelji smo se okupili da promoviramo ljepotu obitelji i pokažemo da je moguće biti sretan i ostvaren na svim područjima i imati veliku obitelj. Praksa pokazuje da se sve više mladih osoba boji ući u jedan takav rizik jer su nesigurni na poslu, nemaju riješeno stambeno pitanje, a u društvu vlada percepcija da mnoge stvari nisu dobre i previše se ističu negativnosti i pesimizam,” istaknuo je Malbašić.

Dodao je kako kroz pozitivne priče žele ohrabriti mlade u Hrvatskoj koji žele imati više djece da ih imaju. Također, istaknuo je da državni čelnici nemaju percepciju problema koje imaju velike obitelji jer sami ‘ne žive tu stvarnost’.

„Ima puno pozitivnih primjera u Hrvatskoj, ali roditelji u obiteljima s troje ili više djece često nemaju vremena za medije. Međutim, htio bi istaknuti da su djeca postala ‘rijetki resurs’ i želimo da društvo i politički vrh to shvate”, rekao je Malbašić.

Malbašić je naveo i problem iz svakodnevnog života roditelja s većim brojem djece koji vladajućima nije ni pao na pamet.

„Naša udruga želi biti strateški partner Vladi jer su problemi velikih obitelji često vrlo specifični i jasno je da netko tko ne ‘živi tu stvarnost’ o njima ne razmišlja. Primjerice, većina velikih obitelji za automobil ima sedmerosjed jer ga nakon četvrtog djeteta morate imati. Jednostavno ne stanu svi u obični automobil. Takvi automobili su zbog svojeg volumena i potrošnje skuplji od klasičnih automobila. To znači da se na neki način penalizira one s velikim brojem djece. Predstavnici Vlade su nam na to priznali da im tako nešto nikad nije palo na pamet”, rekao je Malbašić.

Dodao je kako je status roditelja odgojitelja vrlo popularna mjera u Zagrebu te da im je žao što se odustalo od toga da ova mjera zaživi u cijeloj Hrvatskoj.

„Ajmo gladati obitelj kao investiciju – prvo pojedinca, a onda i društva, jer ako nema obitelji nema nam ni budućih poslodavaca, kupaca, ljudi koji će uplaćivati u mirovinski sustav i zato će sve doživjeti kolaps. Zato su dijeca rijetki resurs”, poručio je za kraj.

Tehnologija kao dadilja

Na temu odnosa medija i mladih obitelji nadovezala se komunikologinja Suzana Vrhovski-Peran. Kako je istaknula komunikacijska stručnjakinja, u medijima i dalje vrijedi pravilo ‘loša vijest je dobra vijest’.

Pozitivne priče o obiteljima s više djece teže dolaze u javnost. Pokazalo se da se obitelj pojavljuje u medijima samo kada je slučaj – kada su konfliktne situacije ili kada je riječ o obiteljima s bolesnim djetetom, dok lijepe obiteljske priče ne dolaze u informativne programe.

Jednako tako, dodala je, kada se obitelj prikazuje u serijama i filmovima također je slika negativna i nevjerodostojna.

„U američkim filmovima i serijama prevladava slika obitelji koje su jednoroditeljske, gdje samohrani otac brine za dijete uz pomoć obitelji kao što je to u kultnoj seriji „Dva i pol muškarca”. Kada se pak prikazuje majka onda se često dijete prikazuje kao smetnja njezinoj karijeri i šalje poruka da se ne može ostvariti majčinstvo i odgajati djecu”, istaknula je Vrhovski-Peran.

Istraživanje Kids online, dodala je, pokazalo je da mladi više vremena provode uz društvene mreže nego u školi ili s roditeljima. Mladi tako više informacija o obitelji i odnosu među partnerima dobivaju iz medija nego od vlastitih roditelja.

Govoreći o odgodi ulaska u brak, istaknula je kako su pojedina istraživanja pokazala da društvene mreže utječu na mlade. Kao što lako ulaze na društvene mreže i lako blokiraju one koje ne žele, tako i u životu lako ulaze u odnose i kada nešto ne valja, lako se izlazi iz tog odnosa.

„Tehnologija i mediji nam postaju dadilje od najranije dobi pa utječu na djecu – gubi se njihova emocionalna pismenost, a zbog mnoštva medijskih sadržaja teže sudjeluju u nastavi. Medijska pismenost je važna i za roditelje i za djecu”, poručila je za kraj Vrhovski-Peran.

Loša iskustva majki s poslodavcem

U raspravi s publikom se istaknulo kako se puno češće u medijima vide priče iz crne kronike i obiteljsko nasilje poput poznatog slučaja oca s Paga, što često šalje krivu poruku mladim ljudima i plaši one koji razmišljaju o osnivanju obitelji.

Zaključilo se da se često o takvim tragedijama izvještava bez ikakve kontrole, te ako roditelji žele više pozitivnih priča, moraju sami prezentirati tu priču medijima.

U raspravi s publikom istaknulo se i to da su obiteljske teme posebno zanimljive medijima kad je vikend te da priču o velikim obiteljima nema smisla plasirati u jeku sjednica Vlade jer su svi novinari ionako tamo.

Također, pričalo se i o odnosu poslodavaca i trudnih žena. Dvije majke iz publike prepričale su vrlo neugodna iskustva koja su imala nakon povratka na posao s porodiljnog dopusta. Humanitarka i predsjednica udruge Portal Dobrot te majka dvoje djece Sanja Bijonda napomenula je kako ju je kod poslodavca dočekao otkaz nakon porodiljnog, dok je Klara Gagula, majka dvoje djece iz Zagreba, ispričala kako joj je nakon povratka na posao ponuđena niža pozicija u tvtki i gotovo dvostruko manja plaća.

Ipak, tribina je završila u pozitivnom ozračju, uz poruku da je život u velikoj obitelji lijepo i jedinstveno iskustvo.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Leo Buljan