Iako se udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj iz godine u godinu dramatično povećava, broj osoba koje su doživjele 100 ili više godina od 2015. do danas u oštrom je i konstantnom padu: s ukupno 314 stogodišnjaka koliko ih je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj živjelo 2015., taj je broj pao na 131 početkom ove godine.

Demograf dr. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije koji je napravio analizu podataka, objašnjava kako je glavni razlog pada broja stogodišnjaka Prvi svjetski rat jer se tijekom tog rata i neposredno nakon njega bilježi manji broj rođenih, piše Jutarnji list.

Dodaje da u obzir treba uzeti i španjolsku gripu zbog koje je umro velik broj ljudi. Do pada broja stogodišnjaka u Hrvatskoj će, tvrdi, u jednom trenutku vjerojatno doći i zbog Drugoga svjetskog rata, no idućih godina ipak očekuje rast.

“Između Prvoga i Drugoga svjetskog rata povećan je broj živorođenih pa vjerujem da će u Hrvatskoj 2020. opet doći do rasta broja stogodišnjaka”, tvrdi Čipin.

Koliki će rast biti, kaže, ne ovisi samo o tome koliko je ljudi rođeno, nego i o socioekonomskoj situaciji, kvaliteti života ljudi, medicinskim postignućima i zdravstvenim uslugama. Ističe i kako je genetika glavni razlog zašto dosta ljudi doživi 100+ godina.

Objašnjava i da je Hrvatska među zemljama Europske unije koje imaju najmanji broj stogodišnjaka.

“Ako samo gledamo podatke za 2019., Hrvatska ima 3,2 stogodišnjaka na 100 tisuća stanovnika. U nekom talijanskom gradu veličine Genove zasigurno ima više stogodišnjaka nego u cijeloj Hrvatskoj, a samo u Japanu ih ima 70 tisuća”, tvrdi.

Čipin ističe da je Hrvatska zemlja s velikim brojem starog stanovništva, a razlog tome je manjak mladih ljudi za koji su odgovorne dvije demografske stvari: iseljavanje i niski natalitet.

mšm/jutarnji list

Foto: Pixabay, ilustracija