/Umirovljeničke udruge protiv prijedloga izmjena i dopuna Ovršnog zakona: ‘Riječ je o necjelovitom i štetnom rješenju problema’

Umirovljeničke udruge protiv prijedloga izmjena i dopuna Ovršnog zakona: ‘Riječ je o necjelovitom i štetnom rješenju problema’

Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske izrazili su zabrinutost zbog neproduljivanja moratorija na ovrhe, s obzirom na to da je moratorij završio u trenutku kada se situacija oko pandemije korona virusa pogoršava te raste broj zaraženih. Umirovljeničke udruge još prije su javno zatražile da se moratorij na ovrhe obustavi najmanje do trenutka usvajanja novog Ovršnog zakona.

“Ne samo da to nije učinjeno, već je na javno savjetovanje stavljen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom Zakona, kojim se predlažu sporadične izmjene”, stoji u njihovom priopćenju.

Kako kažu, protive se većini predloženih izmjena i dopuna jer je riječ o “necjelovitom, štetnom i parcijalnom rješenju problema s ovrhama”.

“Vlada je imala šest mjeseci za pripremu i donošenje jedne humanije i koherentnije politike vezano za ovrhe, no na kraju je učinila vrlo malo. Od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996. godine pa do danas ovršni sustav doživio je čak 25 izmjena te i dalje nema zadovoljavajućeg rješenja”, upozoravaju umirovljeničke udruge.

Ističu da je u 2019. pripreman dugo očekivani novi Ovršni zakon “koji je bio inovativniji” i koji je trebao prenijeti, između ostalog, “postupak ovrhe na sudbenu vlast i humanizirati položaj ovršenika”, no to je iz “nepoznatih razloga propušteno”.

Stoga su umirovljeničke udruge u javno savjetovanje uputile svoje prijedloge, koji bi se trebali ugraditi u novi Ovršni zakon.

SUH i MUH predlažu da se ovršenim građanima omogući prvo isplata glavnice duga, a tek onda kamata jer u protivnom nikada neće otplatiti dug, pošto on neprekidno raste. Predlažu i  da se uvede pravo otpisa dugova koji ukupno iznose najviše do iznosa od 10.000 kuna, i to osobama težeg imovnog stanja, u prvom redu osobama koje nisu u mogućnosti vraćati svoja dugovanja bez ugrožavanja svoje egzistencije i narušavanja kvalitete života, a to su upravo umirovljenici.

Traže i da se kao univerzalna granica ispod koje se neće provoditi ovrhe uvede hrvatska linija siromaštva (Državni zavod za statistiku, 2020. – 2.710 kuna).

“Vrlo bitno je i onemogućiti ovršavanje cijele mirovine onim starijim građanima koji su od strane lihvarskih subjekata nagovoreni osobno potpisati izjave da im se usteže mirovina do punog iznosa, već ustega mora biti za sve ograničena na četvrtinu prihoda, odnosno do hrvatske linije siromaštva”, kažu predstavnici umirovljenika.

Umirovljeničke udruge predlažu i donošenje zakona o reguliranju djelovanja Agencija za naplatu potraživanja jer njihovo postupanje narušava privatnost i dostojanstvo te dovodi do psihičkih smetnji. Kako tvrde, agencije su i za vrijeme moratorija “napadale ovršenike da podmire dugovanja”.

Iz SUH-a i MUH-a navode kako je najvažnije ovršni postupak s bilježnika preseliti na postupanje isključivo sudovima, kako je to regulirano u većini demokratski uređenih zemalja. Uz to, potrebno je ovršne postupke učiniti transparentnima i ubrzati ih te bitno pojeftiniti, što je Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, s konačnim prijedlogom Zakona “tek manjim dijelom učinjeno”.

Umirovljeničke udruge očekuju da će nadležno Ministarstvo i Vlada poduzeti sve potrebno da se zaustavi stampedo siromašenja ovršenih građana.

bkk

Foto: Pixabay/generacija.hr