“Jedan od najvećih izazova roditeljstva danas jest postavljanje i dosljedno održavanje granica. Čini mi se da se mnogi roditelji boje kako bi granice mogle ograničiti razvoj djetetove osobnosti, no upravo su one djeci prijeko potrebne. Granice pružaju osjećaj sigurnosti, pomažu djeci da razumiju očekivanja, a roditeljima olakšavaju održavanje reda i mira u obitelji”, istaknula je Iva Brčić, magistra sociologije i filozofije, edukatorica, savjetnica i osnivačica udruge Najsretnija beba Hrvatska.
Kroz udrugu provodi brojne projekte usmjerene na razvoj kvalitetne komunikacije, osobni rast te podršku roditeljima. Posebno se bavi nenasilnom komunikacijom, izazovima suvremenog roditeljstva i upravljanjem stresom.
Kao prva certificirana edukatorica programa “Najsretnija beba” u Hrvatskoj te majka petnaestogodišnjeg sina, već godinama pruža podršku roditeljima u odgoju i brizi za djecu. Udruga organizira besplatne edukacije za roditelje, a kroz projekt “Kids Friendly Filmovi” preporučuje i filmske sadržaje prikladne za zajedničko obiteljsko gledanje.
U razgovoru za Generaciju govorila je o izazovima današnjeg roditeljstva, važnosti postavljanja granica, odgoju tinejdžera, suočavanju djece i roditelja sa stresom te o načinima kvalitetnog provođenja vremena tijekom školskih praznika.
Koji su po Vašem mišljenju najveći izazovi roditeljstva danas? S čime se najčešće susrećete u radu s roditeljima i djecom?
Smatram da je jedan od najvećih izazova upravo postavljanje i dosljedno održavanje granica. Roditelji često strahuju da bi granice mogle sputavati razvoj djetetove osobnosti, ogrničiti njegovu slobodu ili da će narušiti njihov odnos, no one su djeci iznimno važne. Granice im pružaju osjećaj sigurnosti, jasno pokazuju što se od njih očekuje, koje su posljedice nepoštivanja dogovorenih pravila te unutar kojih okvira mogu slobodno djelovati.
To se posebno vidi kada je riječ o korištenju malih ekrana. Često nema jasnih pravila pa se roditelji ljute što ih djeca ne slušaju i ignororaju ta pravila, iako upravo nedosljednost stvara problem. Dijete koje jedan dan smije koristiti mobitel do ponoći, a drugi dan samo do 22 sata, vrlo brzo zaključi da su pravila promjenjiva i pokušat će ih prilagoditi sebi.
Majka ste tinejdžera. Što je posebno važno u razdoblju adolescencije?
Granice su važne i u tinejdžerskoj dobi, ali se način njihova postavljanja razlikuje od ranog djetinjstva. Dok roditelji kod manje djece donose većinu odluka, s tinejdžerima je važno razgovarati, pregovarati i zajednički dogovarati pravila.
Kada mladi sudjeluju u određivanju granica i unaprijed znaju koje će biti posljedice njihova nepoštivanja, lakše ih prihvaćaju. Ako pogriješe, spremniji su preuzeti odgovornost za svoje postupke i prihvatiti posljedice, umjesto da za njih okrivljuju roditelje.
Znaju li se roditelji i djeca danas nositi sa stresom i užurbanim načinom života?
Primjećujem da su mlađe generacije pod velikim pritiskom. Velik dio stresa proizlazi iz težnje za odličnim ocjenama i velikog broja školskih i izvanškolskih obveza.
Kod jedne skupine djece vidimo izrazitu usmjerenost na uspjeh pa svaki neuspjeh doživljavaju vrlo teško. S druge strane postoje djeca koja razviju potpuni otpor prema školi i obrazovanju te gube motivaciju. na taj način pokušavaju pobjeći od obveza jer ih doživljavaju kao izvor stresa. Naravno, sve to uvelike ovisi o osobnosti djeteta i o tome kakve mehanizme ima za suočavanje sa stresom.
Kako roditelji mogu kvalitetno provoditi vrijeme s djecom na praznicima?
I tijekom praznika bilo bi dobro zadržati određena pravila oko korištenja malih ekrana. Ona mogu biti nešto fleksibilnija nego tijekom školske godine, ali je važno da postoje.
Roditelji bi trebali nastojati organizirati aktivnosti koje djeci pružaju zadovoljstvo i nisu vezane uz tehnologiju. To može biti odlazak u kino, zajedničko gledanje filmova kod kuće, boravak u prirodi, društvene igre ili zajedničko kuhanje. Jednako je važno da i sami roditelji budu primjer te da manje koriste mobitele i aktivno sudjeluju u zajedničkim obiteljskim aktivnostima.
Koje biste novije filmove preporučili roditeljima i djeci?
Za mlađu djecu preporučila bih Priču o igračkama 5, koja će jednako zabaviti i nešto starije osnovnoškolce.
Film Pjesma grbavog kita posebno bih preporučila učenicima sedmih i osmih razreda koji se nalaze pred odabirom srednje škole ili se još uvijek traže i razvijaju samopouzdanje. Film na vrlo lijep način pokazuje kako svatko može pronaći svoje mjesto i prepoznati vlastite vrijednosti i sposobnosti.
Preporučila bih i Heidi i mali ris, koji donosi snažnu poruku o važnosti slušanja vlastitog unutarnjeg glasa, a ne povodljivosti za mišljenjem drugih. Film također naglašava važnost očuvanja prirode, podsjeća da sreća ne proizlazi iz materijalnog bogatstva te potiče zahvalnost za ono što imamo.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: privatna arhiva
