U Hrvatskoj manje od 10 posto prvašića upisuje drugi strani jezik osim engleskoga – njemački je zastupljen s devet, a francuski s 0,25 posto koji zbog toga gotovo i nestaje kao predmet. Stanje nije sjajno ni u višim razredima, drugi strani jezik uči manje od polovice osmaša.
Kako bi očuvala kulturnu raznolikost, Europa osobito njeguje i potiče višejezičnost, najviše putem obrazovnih sustava, a cilj je da učenici svladaju najmanje dva strana jezika, izvještava HRT.
Petra je prva generacija učenika koji su, nakon 13 godina stanke, u OŠ Vukomerec imali priliku od prvog razreda učiti njemački kao prvi strani jezik.
“Želim u budućnosti pričati njemački i želim razgovarati sa svojom rodbinom njemački”, kaže Petra Iveljić, učenica 2. razreda, OŠ Vukomerec, Zagreb.
Većini učenika profesorica Adamčević predaje u 11 grupa koje njemački uče kao drugi, izborni jezik od 4. razreda. Teško je reći dokad.
“Njemački se većinom održava 7., 8 . sat, nakon nastave ili u suprotnoj smjeni. To znači da djeca budu ujutro na nastavi, odlaze doma, tek popodne dolaze opet, a tada možda imaju druge izvannastavne aktivnosti”, objašnjava Magdalena Adamčević Čolić, prof. njemačkog jezika, OŠ Vukomerec, Zagreb.
“U ovo doba pandemije osobito je teško organizirati grupe koje se ne smiju miješati, znamo upute HZJZ, pa se dijelom ona održava online, a jednim dijelom uživo”, rekao je Zdravko Dominik, ravnatelj OŠ Vukomerec, Zagreb.
Dok Europska komisija promiče višejezičnost kao jednu od osam kompetencija, sve manje učenika ima priliku u školi izabrati još neki jezik, osim engleskog.
“Samo ove, aktualne školske godine, kad je riječ o drugom stranom jeziku, 8000 učenika manje je uključeno u nastavu drugog stranog jezika”, upozorava Irena Horvatić Bilić, predsjednica Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika.
Njemački tako kao prvi strani jezik, bira samo 10 posto osnovaca, francuski je kao izbor skoro nestao iz škola pa je i budućih profesora tih jezika- sve manje.
“Ove godine samo njih 37, dakle pad upisanih studenata francuskog je evidentan i sustavan”, kaže doc. dr. sc. Rea Lujić, Odjel za francuske i frankofonske studije, Sveučilište u Zadru.
Profesori jezika predlažu brzo rješenje koje bi potaknulo višejezičnost, uz minimalnu promjenu satnice, drugi strani jezik treba postati obvezan.
Iz Ministarstva obrazovanja poručuju, radi se na novom Nacionalnom planu razvoja obrazovanja pa će se i o tome promisliti.
bl
Foto: Unsplash ilustracija
