“Gotovo 50 posto mladih nije upoznato ili je slabo upoznato s mjerama zapošljavanja. Taj broj je još i veći kada je riječ o mjerama usavršavanja (61.7 posto) i mjerama samozapošljavanja (64.2 posto)”, rezultati su to istraživanja koje je nedavno proveo Svjetski savez mladih Hrvatska u sklopu projekta ‘Kompas’. Zašto je vrlo mali broj mladih u Hrvatskoj upoznat s mjerama zapošljavanja i samozapošljavanja i do kojih su još saznanja o mladima u svijetu rada došli za Generaciju je komentirala Jelena Slavić Miljenović, predsjednica udruge.
Riječ je o ispitivanju mladih osoba između 18 do 30 godina o njihovoj upoznatosti s mjerama zapošljavanja, samozapošljavanja i stručnog usavršavanja koje su im dostupne te njihovim stavovima i mišljenjima o poželjnim karakteristikama radnog mjesta i o mogućnosti njihovog zapošljavanja u struci.
“Rezultati do kojih smo došli ukazuju na činjenicu da mjere nisu dovoljno i adekvatno prezentirane mladima te na potreban veći angažman Vladinih i nevladinih organizacija kako bi se situacija promijenila”, rekla nam je Jelena Slavić Miljenović.
Problem apatije i iseljavanja
Zanimljivo je, dodala je, da su sudionici, kao tri najvažnije karakteristike radnog mjesta, naveli prijateljsku i opuštenu radnu atmosferu, sigurnost radnog mjesta i dovoljno slobodnog vremena.
“To se može protumačiti na više načina. Jedno od mogućih objašnjenja je vezano uz određene pozitivne aspekte kulture u Hrvatskoj u kojoj se suradnja među ljudima i održavanje ravnoteže između obitelji i posla ipak više vrednuju od kompetitivnosti i karijerizma koji su dominantni u nekim državama. Drugo objašnjenje ovakve pojave bi mogla biti i apatija među mladima u Hrvatskoj zbog koje su mladi sretni ako imaju bilo kakav siguran posao neovisno o nekim drugim kvalitetama samog posla”, napomenula je Slavić Miljenović.
Kao treće moguće objašnjenje ovakvih rezultata navela je činjenicu da su karakteristike posla koje su sudionici najviše vrednovali upravo one koje zadovoljavaju osnovne psihološke potrebe kao što su potreba za održavanjem bliskih odnosa, potreba za sigurnošću, potreba za autonomijom i neke opće egzistencijalne potrebe.
Na kraju, sudionici su odgovorili i na pitanje bi li prihvatili posao izvan mjesta stanovanja i izvan Republike Hrvatske.
“Većina mladih je odgovorila da bi prihvatila radno mjesto izvan mjesta stanovanja, a gotovo pola njih bi prihvatilo posao i izvan Republike Hrvatske. Ovakvi rezultati ne iznenađuju s obzirom na broj mladih koji svakodnevno napuštaju Hrvatsku. Međutim, oni su svakako i upozorenje svima nama da problem apatije i iseljavanja mladih shvatimo ozbiljno i da učinimo nešto kako bismo mladima vratili vjeru da i u svojoj domovini mogu pronaći sreću”, poručila je Slavić Miljenović.
oRezultati istraživanja su prvi puta predstavljeni u Otočcu, na konferenciji koja je okupila mlade iz osam županija: Grad Zagreb, Osječko baranjska, Dubrovačko neretvanska, Splitsko dalmatinska, Bjelovarsko bilogorska, Brodsko posavska, Ličko senjska te Karlovačka županija. Okupljeni mladi su u Otočcu raspravljali o problemima s kojima se susreću te su osmišljavali prijedloge mjera za Strategiju.
Voditeljica projekta ‘Kompas’ Lucija Kundid kazala nam je kako je okupiti mlade iz različitih dijelova Hrvatske u Otočcu bio pravi izazov, ali uspješno ispunjen.
“Zajedničkim radom došli smo do općih problema mladih kao što su dezinformiranost mladih o pitanjima zapošljavanja i samozapošljavanja, nezainteresiranost za deficitarna zanimanja, ali i loša poduzetnička klima, odnosno nedovoljno razvijena svijest o društvenom poduzetništvu. Na temelju toga nastojat ćemo izraditi Nacionalnu strategiju za mlade za koju se nadamo da će biti i usvojena“, poručila je Kundid.
Zbog posla se kasnije osamostaljuju
Jelena Slavić Miljenović je podsjetila na to kako je Svjetski savez mladih još 2017. godine proveo projekt “Suradnjom protiv apatije – SUPROTIVA” koji je okupio 250 mladih u četiri grada: Rijeka, Split, Osijek i Zagreb. Mladi su zajedno s donositeljima odluka raspravljali te predlagali mjere i rješenja za probleme s kojima se susreću u svojoj lokalnoj zajednici.
Prilikom provedbe projekta provedeno je istraživanje o potrebama mladih s naglaskom na njihove lokalne zajednice. Nezaposlenost se pokazala kao zajednički problem mladih u cijeloj Hrvatskoj. Također, projektom se željelo osnažiti mlade za zagovaranje na lokalnoj i nacionalnoj razini kako bi se poboljšali uvjeti i procesi zapošljavanja mladih.
“Kada govorimo o mladima, važno je naglasiti da govorimo većinom o ljudima koji su već ušli na tržište rada ili su još uvijek u sustavu obrazovanja te će uskoro zakoračiti na tržište. Većina istraživanja koje smo proveli pokazala je da mladi kao jedan od glavnih faktora sve kasnijeg osamostaljivanja od roditelja, zasnivanja vlastite obitelji i iseljavanja iz Hrvatske naglašavaju sigurnost radnog mjesta”, napomenula je Slavić Miljenović.
Uzrok nesigurnosti, dodala je, nije samo nedostatna plaća, već i sustav koji omogućava poslodavcima razne malverzacije prilikom zapošljavanja.
“Od slabe illi nikakve zaštite žena kod zapošljavanja gdje im se postavljaju pitanja o planovima za budućnost, do neprimjerenog korištenja mjera za zapošljavanje kako bi se dobila jeftina radna snaga, rada na crno, prekovremenog rada i slično”, poručila je za kraj Jelena Slavić Miljenović, predsjednica SSMH-a.
Podsjetimo, Svjetski savez mladih Hrvatska je organizacija koja okuplja mlade u dobi od 18 do 30 godina i koja kroz svoj rad želi stvoriti poticajno okruženje za cjeloviti razvoj ljudske osobe i stvarati sadržaje koji će omogućiti formaciju mladih u intelektualnom, psihološkom, društvenom i duhovnom aspektu, te ih osposobiti za preuzimanje odgovornosti za dobro zajednice i izgradnju društva u skladu s temeljnim ljudskim vrijednostima.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Facebok (Jelena Slavić Miljenović)
