Od 1. siječnja 2020. godine ukinuta je mjera stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Umjesto nje, naglasak u davanju potpora za zapošljavanje u 2020. bit će stavljen na mjeru pripravništva koja će mladima omogućiti zapošljavanje uz sklapanje ugovora o radu. Više o uvjetima korištenja nove mjere i prednostima za mlade upitali smo Jelenu Slavić Miljenović, apsolventicu prava iz udruge Svjetski savez mladih Hrvatska.

“Pozdravljamo ovu mjeru koja je u svakom slučaju bolja od SOR-a. Prvenstveno zato što se prilikom ove mjere sklapa ugovor o radu, za razliku od SOR-a gdje ljudi nisu bili zaštićeni na način kao oni koji imaju ugovor o radu. Mladi koji koriste mjeru pripravništva tako će imati pravo na bolovanje, godišnji odmor, razne naknade i slično što će im donijeti ekonomsku i socijalnu sigurnost”, rekla nam je Slavić Miljenović.

Što je s neprofitnim sektorom?

No upozorila je kako je jedna stvar ograničavajuća kod ove mjere.

“Mi smo u Svjetskom savezu mladih htjeli zaposliti jednu djevojku koja je htjela raditi u neprofitnom sektoru. Namjeravali smo je zaposliti preko mjere pripravništva, no iz HZZ-a su nam rekli da neprofitni sektor može zapošljavati preko ove mjere samo ako obavlja gospodarsku djelatnost. Smatramo da je to dosta ograničavajuće”, istaknula je.

Također, napomenula je kako nije jasno određeno koje sve struke su uopće podobne za zapošljavanje preko mjere poduzetništva.

“Primjerice, djevojka koju smo željeli zaposliti završila je psihologiju i iz Zavoda za zapošljavanje su nam rekli da ne odobravaju mjere za psihologe na području Grada Zagreba. Nije nam jasno postoje li samo određene kategorije zanimanja čije se zapošljavanje može sufinancirati preko, primjerice, mjere pripravništva”, napomenula je Slavić Miljenović.

Upozorila je kako je posrijedi diskvalificiranje pojedinih grana kao što je NGO sektor.

“Mjera pripravništva prvenstveno bi trebala pomoći malim i srednjim poduzetnicima i NGO sektoru, jer velike tvrtke ionako imaju dovoljno novaca da nekoga zaposle.”

Bolje plaće kod pripravništva

Jelena je ipak istaknula kako je pripravništvo i dalje bolja mjera od SOR-a.

“Dok su prije svi koji su koristili mjeru SOR-a bili na minimalcu, sada putem mjere pripravništva mladi primaju plaću sukladno razini obrazovanja i složenosti poslova koje obavljaju te imaju materijalna i druga prava iz kolektivnog ugovora.”

Dodala je kako za razliku od stručnog osposobljavanja, pripravništvo mogu koristiti i stariji od 30 godina, a mjera traje jednako, 12 mjeseci. Osobe koje žele koristiti pripravništvo moraju biti u evidenciji nezaposlenih, ali nema ograničenja na minimalno 30 dana, kao što je to slučaj kod stručnog osposobljavanja.

Nadalje, mjera pripravništva može se koristiti i u realnom i u javnom sektoru. U realnom sektoru tijekom pripravništva HZZ financira 50% godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom, bez gornjeg ograničenja, prema plaći tog radnog mjesta poslodavca i 50% troška prijevoza.

U javnom sektoru HZZ pak financira 100% iznosa prema iznosu pripravničke plaće, koja iznosi 85% plaće radnog mjesta, a sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama i trošak prijevoza sukladno Odluci Upravnog vijeća.

“Bilo bi dobro da su uvjeti financiranja u javnom sektoru jednaki onima u privatnom sektoru”, zaključila je Jelena Slavić Miljenović.

Jeftina radna snaga

Podsjetimo, na javnoj tribini “Perspektiva mladih u metropoli i diljem Hrvatske” održanoj u rujnu 2019. u organizaciji našeg portala Jelena Slavić Miljenović nabrojala je neke od najvećih problema mladih u Hrvatskoj te rekla da su mjere aktivnog zapošljavanja rezultirale time da su hrvatski poslodavci mlade koristili kao jeftinu radnu snagu.

Kao primjer navela je upravo mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, takozvani SOR. Dodala je i da se mlade u sklopu te mjere ubraja u zaposlene, a to nije točno. Također, naglasila je tada kako su njihova istraživanja pokazala da mladi Hrvati nisu dovoljno upoznati s mjerama aktivnog zapošljavanja.

“Čuli su samo za SOR, ali većina ih ne zna dobro objasniti kako mjera funkcionira. A većina hrvatskih poslodavaca uzela je tu mjeru da bi mlade iskoristila kao jeftinu radnu snagu dok ne istekne ta mjera”, rekla je tada Slavić Miljenović.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Facebook (World Youth Alliance Hrvatska)